DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 59     <-- 59 -->        PDF

49. Orchis papilionacea L., leptirasti kaćun, lokalno
česta, južna Istra i dr.
50. Orchis pauciflora Tenore, malocvjetni kaćun, raširena
i česta u primorskom pojasu i na otocima
51. Orchis provincialis Balbis ex Lamarck & DC., finobodljasti
kaćun, lokalna i rijetka, o. Krk, Zadvarje
52. Orchis purpurea Hudson, purpurni kaćun, raširena,
razmjerno česta
53. Orchis quadripunctata Cyrillo ex Tenore, četverotočkasti
kaćun, razmjerno česta i raširena u primorskom
pojasu i na otocima
54. Orchis simia Lamarck, majmunov kaćun, pojedinačna,
razmjerno raširena
55. Orchis spitzelii Sauter ex W. Dj. Koch, Špicelijev
kaćun, lokalna i rijetka
56. Platanthera bifolia (L.) L.C.M. Richard, mirisni
dvolist, raširena i česta
57. Platanthera chlorantha (Custer) Reichenbach, zelenkasti
dvolist, lokalna i rijetka, Učka, Kalnik i dr.
58. Serapias bergonii E.G. Camus (pro hybr.), Bergonova
kukavica, lokalna i rijetka, Pelješac i dr.
59. Serapias istriaca M. L. Perko, istarska kukavica,
lokalno česta, rt Kamenjak u Istri
60. Serapias parviflora Parlatore, sitnocvjetna kukavica,
razmjerno česta u primorskom pojasu i na
otocima
RASPRAVA I ZAKLJUČCI


Od 150 do danas utvrđenih svojti orhideja u Hrvatskoj,
njih 60 ima staništa u šumskim područjima Hrvatske,
odnosno u raznolikim degradacijskim šumskim
oblicima. Od 60 istaknutih svojti tek 33 su tipične šumske
svojte koje se pojavljuju isključivo u šumskim biotopima.
Sve ostale imaju staništa u submediteranskim i
mediteranskim rijetkim makijama, raznim vrstama gariga
s prijelazima na ogoljele ravnjačke površine mediteranskih
i submediteranskih kamenjara te raznolikih
ruderalnih zajednica.


Najveći broj šumskih svojti odnosi se na rod Epipactis
koji je donedavno u Hrvatskoj bio poznat tek s
nekoliko najpoznatijih svojti, te je dvadesetak do danas
zabilježenih svojti u Hrvatskoj tek veći dio od onih
svojti koje se očekuju na tim staništima u budućim istraživanjima.
To se posebno odnosi na velika planinska
područja Gorskog kotara, Velebita, Svilaje, Biokova te
nekolicine hrvatskih jadranskih otoka. Osobito su značajne
naznake noviteta u rodu Epipactis na planini Svilaji,
jedinstvenoj po mnogo čemu u cijeloj Dalmaciji i
Hrvatskoj (Epipactis placentina) i nekolicina drugih.


Unutar svojti roda Epipactis u najnovije vrijeme
opisano je pod provizornim nazivima šest hrvatskih
endema, šest novih svojti za znanost. Njihova objava
uslijedit će nakon prikupljenih novih podataka te cjelovitog
upoznavanja njihovih areala.


Od ostalih svojti u ovom popisu nazočna su još tri
hrvatska endema (Ophrys dinarica, Serapias istriaca,
Ophrys flavicans) te nekoliko subendema.


Nalaženje razmjerno velikog broja svojti u šumskim
staništima Hrvatske već je do sada u značajnoj mjeri
promijenilo uobičajenu, laičku i ničim argumentiranu
sliku o navodnoj ugroženosti mnogih biljnih vrsta u
šumskim biotopima zbog raznih utjecaja čovjeka pa
tako i ugroženosti svojti orhideja. Primjer planine Med


vednice u neposrednoj blizini Zagreba s razmjerno velikim
i donedavno potpuno nepoznatim brojem svojti u
rodu Epipactis, to najbolje potvrđuje. To je ujedno i potvrda
stajalištu kako uobičajeni i na znanosti utemeljeni
utjecaji čovjeka na šumske ekosustave u Hrvatskoj
imaju za posljedicu stvaranje povoljnih ekoloških uvjeta
za pojavu i održavanje mnogih orhidejskih svojti.


Dosadašnja istraživanja orhidejskih svojti šumskih
biotopa Hrvatske nedvojbeno su pokazala kako na tim
staništima obitava razmjerno velik broj svojti, među kojima
nalazimo i takve s vrlo velikim populacijama koje
broje tisuće i tisuće primjeraka, kao i takve koje su hrvatski
endemi. Ta činjenica na određeni način govori o
još uvijek povoljnom ekološkom statusu hrvatskih šumskih
ekosustava, napose onih u planinskim područjima.


Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.