DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 54 <-- 54 --> PDF |
ZAŠTITA PRIRODE BJELOPRSI JEŽ (Erinaceus concolor Martin) Od ostalih sisavaca razlikuje se po bodljama koje ima na leđima, bokovima i tjemenu glave. Bodlje su u mužjaka tamnosmeđe boje, a u ženke sivo smeđe boje. Glava (osim tjemena) i trbušna strana obrasli su grubom dlakom crveno smeđe boje, prsa su svjetla. Njuška je produžena poput rila, okrugla mala uha i oči crne su boje. Zbijeno okruglasto tijelo dužine do 30 cm s repom dužine do 5 cm i težine oko 1,5 kg, smješteno je na kratkim nogama. U slučaju opasnosti tijelo savija u klupko i do tada prilegle bodlje uz tijelo pretvore su u bodljikavu kuglu. Opasnost, početak savijanja tijela u klupko Orhidološka istraživanja Republike Hrvatske Jež je noćna životinja, pa dan provodi u uređenom gnijezdu koje je smješteno plitko u šupljinama tla ili pod hrpama granja. Gnijezdo gradi najčešće od lišća, mahovine, i trave. Kako spava i zimski san, na isti način priprema brlog koji je ukopan u zemlji na dubini preko 30 cm. Nakon buđenja u proljeće tijekom ožujka započinje s parenjem. Ženka nosi 5–6 tjedana kada koti 2–5 (10) slijepih mladunaca dužine oko 6 cm, obraslih mekim dlakama. Mladunci su slijepi oko 2 tjedna, sišu 4–5 tjedna, te se osamostale za oko mjesec i pol. U tijeku jedne godine ženke mogu imati dva legla. Prehrana mu se u najvećem dijelu sastoji od insekta, ali i od glista, puževa, žaba, miševa, jaja i mladih ptica, raznih plodova (voće). Životni prostor su mu rubovi šuma, parkovi, vrtovi, polja s grmljem do 1500 m nadmorske visine. Prirodni neprijatelji su mu lisica i duge hladne zime, a u velikom broju stradava od cestovnog prometa. U prirodi može doživjeti preko 6 godina. Jež je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. Tekst i fotografija: Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. ORHIDEJE (Orchidaceae) ŠUMSKIH STANIŠTA UVOD U proteklih desetak godina (1995–2005) trajala su vlastita botanička istraživanja hrvatskih orhideja na svim relevantnim staništima i u gotovo svim dijelovima Hrvatske. Znatan dio prostora ostao je nedostupan zbog zaostalih eksplozivnih sredstava iz Domovinskog rata, ali, kako pretpostavljam, to nije ni malo značajnije utjecalo na ukupne rezultate kako u kvalitativnom tako i u kvantitativnom pogledu. |