DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 33 <-- 33 --> PDF |
B. Vrbek: LIZIMETRIJSKA PEDOLOGIJA KAO METODA ISTRAŽIVANJA KVALITETE PROCJEDNIH . Šumarski list br. 7–8, CXXIX (2005), 397-407 mjerenju i registriranju malih promjena težine u odnosu na veliku težinu tala koje se nalaze u lizimetrima. Prema različitim načelima vaganja, sve ove lizimetre možemo podijeliti na: – mehaničke vagajuće lizimetre koji koriste različite tipove mehaničkih vaga za izravno mjerenje promjena težine prouzročenih evapotranspiracijom, padalinama ili navodnjavanjem; – elektroničke vagajuće lizimetre koji promjene u težini unutar kontejnera s tlom mjere elektronički mjeračem naprezanja ili električnim ćelijama; hidraulične vagajuće lizimetre koji se temelje na sustavima hidrauličnog registriranja promjene teži ne te se svaki pritisak na tekućinu, odnosno sve promjene unutar lizimetra, registriraju manometrom; plutajuće vagajuće lizimetare – plutaju u H2O ili ZnCl2 koji se nalaze u drugom kontejneru, a promjene težine registriraju se kao promjene uzgona i flotacije razine tekućine u kojoj plutaju. Pregled lizimetrijskih istraživanja u šumskim ekosustavima Hrvatske Lizimetri su primijenjeni i u istraživanjima šumskih ekosustava u Nacionalnom parku “Plitvice” (Martinović 1979; Martinović i Vranković 1986). U svojim su istraživanjima pokušali ustanoviti utjecaj automobilskog prometa na tlo u Nacionalnom parku. Podprojektom “Ekološko-ekonomske valencije tipova šuma Republike Hrvatske” u Šumarskom institutu Jastrebarsko, 1991. godine započela su sustavna i detaljna lizimetrijska istraživanja u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba. Praćenje kvalitete tekuće faze tla te unosa taložnih tvari obavljalo se na pokusnim plohama. Lizimetri su postavljeni u šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba, u šumskim zajednicama bukve i jele na Medvednici, hrasta kitnjaka i obič noga graba kraj Jastrebarskog, pretplaninske šume bukve kod Zavižana i u šumskoj zajednici alepskog bora i crnike na području Korčule. Nekoliko je njih u sastavnom dijelu praćenja ICP Forest (International Co-operative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forest). Također su opremljene i pokusne lizimetrijske plohe na području Nacionalnih parkova “Risnjak”, “Plitvice”, “Mljet”, “Brijuni”, i “Paklenica” (Tablica 1). Modificirani Ebermayerovi lizimetri postavljeni su na dvjema dubinama u pedološkom profilu tla: ispod humusnog horizonta na 10 cm te u mineralnom dijelu tla na 100 cm. Uzorkovanje se obavlja jednom mjesečno, a u perkolatu se određuju anioni i kationi. Slika 9. Protočni površinski lizimetri na pokusim plohama u šumskom ekosustavu Figure 9 Zero tension surface lysimeters on research plots in forest ecosystems Tablica 1. Pregled ploha s ugrađenim lizimetrijskim praćenjem u šumskim ekosustavima Hrvatske Table 1 Plots review with incorporatet lysimeters in forest ecosystems in Croatia Godina Lokalitet i br. ugradnje plohe Tip tla WRB klasifikacija Year of Lokality and Soil type WRB classification instalation No. of plot 1992 Česma (Pl-1) Pseudogley-gley Gleysol Šumska zajednica Forest community Hrast lužnjak i obični grab Pedunculate oak and Common Hornbeam Dubina lizimetra (cm) Lysimeter at depth (cm) 10, 100 403 |