DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 23 <-- 23 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXIX (2005), 393-396 UDK 630* 304 ISTRAŽIVANJE KONCENTRACIJE DRVNE PRAŠINE HRASTOVINE U RADNOJ OKOLINI SJEKAČA PRI IZRADBI PROSTORNOG DRVA RESEARCH OF OAK-WOOD DUST CONCENTRATION IN THE WORKING ENVIRONMENT OF FUELWOOD PROCESSING Dubravko HORVAT*, Ankica KOS**, Željko ZEČIĆ*, Marijan ŠUŠNJAR*, Ivan BEŠLIĆ*** SAŽETAK: U radu je prikazana dnevna doza izloženosti šumskih sjekača ukupnoj prašini, odnosno respirabilnoj frakciji hrastovine za vrijeme sječe i izradbe prostornog drva. Separatori nerespirabilne frakcije čestica (cikloni) svojom izvedbom oponašanju odvajanje respirabilnih čestica u respiratornom sustavu odrasle zdrave osobe, srednje učinkovitosti (50 %) na 5 µm aerodinamičkog promjera. Srednja vrijednost masene koncentracije ukupne prašine hrastovine iznosila je 1,562 ± 0,163 mg/m3, a respirabilne frakcije 0,618 ± 0,223 mg/m3. S obzirom da su u Hrvatskoj u pripremi Pravilnici koji navode prašinu hrastovog drva kao jednu od kancerogenih tvari, važnost rezultata je u tome da niti jedna izmjerena vrijednost (N = 8) ne prekoračuje predviđene granične vrijednosti masenih koncentracija prašine tvrdih vrsta drva za radnu okolinu. Ostaje dilema, jer stručnjaci medicine rada tvrde da svaka granična vrijednosti bilo koje kancerogene tvari ne sprječava oboljevanje, već samo daje smjernice za poduzimanje mjera zaštite. K l j u č n e r ij e či : hrastovina, drvna prašina, masena koncentracija, sjekač, radna okolina, ogrijevno drvo. UVOD – Introduction Radeći pilama lančanicama, radnici su na posloviod adenokarcinoma nosne šupljine u drvodjeljskih radma sječe i izradbe, uz opterećenja bukom i vibracijanika vrlo je znakovita u odnosu na pojavu ostalih mama, dodatno opterećeni štetnim utjecajem ispušnih plilignih bolesti kod ukupne ljudske populacije, gdje je nova te lebdećim česticama mineralnih ulja i drvne vrlo rijetka i iznosi samo 0,25 %. Nije u potpunosti siprašine iz radne atmosfere. Uslijed dugogodišnje izlo-gurno koji kemijski sastav drvne tvari ima kancerogeni ženosti drvnoj prašini, pri niskim koncentracijama, keučinak, ali se pridaje važnost sadržaju tanina, taninskih mijski sastav drvne tvari može imati vrlo jak biološki kiselina, aldehida i njegovih oksidacijskih podukata, učinak na ljudsko zdravlje. Osim pojava alergija i astkao i uslijed mehaničke obrade pri visokoj toplini nami, zbog štetnih supstanci iz borovine, smrekovine i stalim kemijski promijenjenim drvnim pougljenjenim hrastovine (H i n n en et al., 1995; H e ss e l et al., česticama (Hausen, 1981). 1995; Malo et al., 1995), najveći problem predstavlja U Hrvatskoj je zaposleno više od 2.500 radnika sje rizik od obolijevanja adenokarcinoma nosa i sinusa kača u šumarstvu (i 40.000 u drvnoj industriji), a prema uslijed izloženosti drvnoj prašini bukovine i hrastovine podacima o drvnoj zalihi zastupljenost bukovine i hra (Kubel, 1988; Klein, 2001). Pojava obolijevanja stovine iznosi i do 60 % (Hrvatske šume, 2002). Prema podacima za 2001. godinu prerađeni bukovi i hrastovi * Izv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, dr. sc. Željko Zečić, mr. sc. trupci zastupljeni su i do 74 % (Risović, 2002). Marijan Šušnjar, Zavod za iskorištavanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Europska zajednica 1999. proglasila je drvnu praši** Dr. sc. Ankica Kos, Zavod za matematiku i osnove tehnike, Šu-nu kancerogenom na temelju klasifikacija međunarodmarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nog Instituta za istraživanje karcinoma (IARC) iz 1995. ***Mr. sc. Ivan Bešlić, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu godine a drvodjeljske i šumarske radnike svrstala prema |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 24 <-- 24 --> PDF |
D. Horvat, A. Kos, Ž-. Zečić, M. Šušnjar, I. Bešlić: ISTRAŽIVANJE KONCENTRACIJE DRVNE PRAŠINE . Šumarski list br. 7–8, CXXIX (2005), 393-396 stupnju zaprašenosti radnog mjesta i pouzdanosti dokaza obolijevanja. Za šumarske i pilanske radnike štetnost drvne prašine i obolijevanja od karcinoma nosa, nosne šupljine i pluća vrlo je mala, ali postoje opravdane sumnje. Povezanosti utjecaja drvne prašine i smrtnosti od raka pluća u pilanskih i šumskih radnika zapažena je u SAD-u, Engleskoj i Švedskoj (Kohler, 1995). U državama koje često koriste bukovinu i hrastovinu poput Francuske, Engleske i Belgije povezanost između obolijevanja adenokarcinoma nosa i nosne šupljine s drvodjeljskom populacijom, značajna je (H a u s en , 1981). U Hrvatskoj je, prema prijedlogu Pravilnika o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora (MDK) i o biološkim graničnim vrijednostima (BGV), maksimalno dopuštena masena koncentracija drvne prašine tvrdih vrsta drva (bukovina i hrastovina) na radnome mjestu, za respirabilne čestice 1 mg/m3, a za ukupnu prašinu 3 mg/m3. Smjernice Europske Zajednice propisuju graničnu vrijednost za inhalabilnu frakciju tvrdih vrsta drva od 5 mg/m3 (EU 99/38/EC). Dva su Pravilnika u postupku prihvaćanja prema preporukama Europske Unije, a itekako su važna za drvnoindustrijsku i šumarsku struku. Pravilnik o zaštiti radnika od opasnosti zbog izloženosti karcenogenim i/ili mutagenim tvarima, prema EU 90/394/EEC, 97/42/EC i 99/38/EC, navodi prašinu bukovog i hrastovog drva kao jednu od kancerogenih tvari te obveze poslodavca za praćenje izloženosti karcinogenim tvarima. Pravilnik o osobnim zaštitnim sredstvima prema direktivi EU 89/656/EEC navodi opće obaveze poslodavaca u vezi s osobnim sredstvima zaštite te popis aktivnosti i sektora aktivnosti koji zahtijevaju uporabu osobnih sredstava zaštite (respiratori i uređaji za disanje). Prema istraživanjima IARC-a većina je drvnih čestica srednjeg aerodinamičkog promjera iznad 5 µm, (Kohler, 1995). Gornja granica aerodinamičkog promjera inhalabilnih čestica iznosi od 10–15 µm ovisno o intenzitetu disanja radnika. Vrijednost aerodinamičkog promjera respirabilnih ili udisajnih čestica određena je dogovorom. Tehnički izvještaj ISO/TR 7708–1995 predlaže veličinu manju od 10 µm. Za ocjenu štetnosti drvne prašine značajna je ona koja se prije sedimentacije zadržava u okolnom zraku koju sačinjavaju lebdeće čestice do 100 µm aerodinamičkoga promjera. Do sada su određivane masene koncentracije respirabilnih čestica i ukupne prašine na različitim radnim mjestima u domaćima tvornicama i stolarijama (K o s et al., 2002; K o s et al., 2004). Prema tim istraživanjima (N = 408) prekoračenja maksimalno dopuštenih vrijednosti masene koncentracije drvne prašine u drvno-industrijskoj proizvodnji izmjerena su na trećini uzoraka (K o s , 2004). S obzirom da su u domaćoj šumarskoj djelatnosti značajno zastupljene vrsta drva koje se povezuju s rizikom od obolijevanja, bukovina i hastovina, namjera ovoga pilot-istraživanja je započeti s istraživanjem stvarne razine zaprašenosti, odnosno izloženosti šumskih sjekača drvnim lebdećim česticama u radnoj atmosferi. Određivanje dnevne doze udahnutih drvnih čestica i uspoređivanje dobivenih masenih koncentracija ukupne prašine i respirabilnih čestica s domaćim najvećim dopustivim koncentracijama (MDK) za tvrde vrste drva doprinijelo bi analizi stvarnoj izloženi šumskih radnika riziku od obolijevanja karcinomom udisajnih organa zbog utjecaja drvne prašine iz radne atmosfere. METODE I MJESTO MJERENJA – Methods and site of measurement Masena koncentracija respirabilnih čestica i ukupna prašina određene su gravimetrijskom metodom prema normi ZH 1/120.41, 1989, pomoću osobnih sakupljača definiranih standardom EN ISO 108821: 2001. Osobni su sakupljači (proizvodnja Casella) držačima pričvršćeni na tijelo sjekača tako da se ulazni dijelovi (ušća) s filterima nalaze u zoni udisanja (slika 1), a pogonski uređaj (električna pumpa) na njegovim leđima (slika 2) te tako da ne ometaju sječu i izradbu. Separatori nerespirabilne frakcije čestica (cikloni) svojom izvedbom oponašaju odvajanje respirabilnih čestica u respiratornom sustavu odrasle zdrave osobe, srednje učinkovitosti (50 %) na 5 µm aerodinamičkog promjera. Vaganje je obavljeno uređajem s METTLER- TOLEDO MX-5 mikro skalom. Pri skupljanju uzoraka brzina strujanja zraka u ulaznim ušćima iznosila je 2 L/min. Slika 1. Držači filtra za sakupljanje ukupne prašine i respirabilnih čestica Figure 1 Filter holders for collecting total dust and respirable particles |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 25 <-- 25 --> PDF |
D. Horvat, A. Kos, Ž-. Zečić, M. Šušnjar, I. Bešlić: ISTRAŽIVANJE KONCENTRACIJE DRVNE PRAŠINE . Šumarski list br. 7–8, CXXIX (2005), 393-396 Dnevni uzorci za određivanje masene koncentracije drvne prašine sakupljani su pri sječi i izradbi stabala u gospodarskoj jedinice Slavir (odjel 61a) površine 43,3 ha. Radnici su izrađivali ogrijevno jednometarsko drvo, koje su nakon izradbe motornom pilom STIHL 064 sjekirama cijepali te slagali u složajeve. Za vrijeme sječe i sakupljanja uzoraka temperatura okolnog zraka iznosila je 33 °C. Odjel je obrastao nizinskom šumom hrasta lužnjaka starosti 101 godinu i drvnog obujma 383 m3/ha. Hrast lužnjak čini 79 %, a poljski jasen 18 % od ukupnog drvnog obujma. Slika 2. Sjekač s pričvršćenim uređajima za sakupljanje uzoraka prašine Figure2 Cutter with attached dust samplers REZULTATI S DISKUSIJOM – Results and discusion Dijagramom na slici 3 prikazana je usporedba maksimalno dopuštenih koncentracija za hrastovinu (1 mg/m3 za respirabilne čestice i 3 mg/m3 za ukupnu prašinu) i masenih koncentracije respirabilnih čestica i ukupne prašine za parove uzoraka sakupljenih pri sječi i izradbi ogrijevnog drva hrastovine. Srednja vrijednost masene koncentracije ukupne prašine hrastovine iznosila je 1,56 ± 0,16 mg/m3, a respirabilne frakcije 0,62 ± 0,22 mg/m3. Ovim pilot-istraživanjem, na relativno malom uzorku (N = 8), gdje niti jedna izmjerena vrijednost ne prekoračuje domaće maksimalno dopuštene vrijednosti masenih koncentracija prašine tvrdih vrsta drva, moguće je samo djelomično otkloniti sumnju u štetnost izlaganju drvnoj prašini na radnom mjestu šumskog sjekača i riziku od obolijevanja karcinoma dišnih organa. Usporedbe radi, od 202 uzorka mjerenja mase-Slika 3. Usporedba dobivenih masenih koncentracija respirabilne koncentracije respirabilnih čestica uz radna mjesta nih čestica i ukupne prašine s maksimalno dopuštenim u domaćim drvnoindustrijskim i stolarskim pogonima, vrijednostima Figure 3 Comparison between the obtained mass concentrations njih 153 (76 %) također ne prekoračuje graničnu vri of respirable particles/total dust and maximum permissi jednost od 1 mg/m3. Od 206 uzoraka masene koncen ble concentrations (limit values) tracije ukupne prašine njih 128 (62 %) ne prekoračuje graničnu vrijednost od 3 mg/m3 (Kos, 2004). Znakosionalne bolesti traje prosječno od 28 do 45 godina vito je da se drvodjeljski radnici, bez obzira na posto( Hausen, 1981). janje graničnih vrijednosti masenih koncentracija leb- U svrhu rasvjetljavanja ove problematike u planu je dećih čestica, prema IARC-u ipak nalaze u 1. skupini nastavak započetih istraživanja sa šumskim sjekačima, radnika povećanog rizika od obolijevanja adenokarci dobivanje što većeg broja uzoraka, određivanje mase noma nosa i nosne šupljine zbog izloženosti drvnoj nih koncentracija drvne prašine ostalih vrsta drva, ta prašini tvrdih vrsta drva (K o h l e r, 1995). Prema svo kođer zastupljenih u sječi i izradbi (bukovine i jelovi joj definiciji, adenokarcinomi nastaju polako uslijed ne) uz definiranje utjecajnih čimbenika mjernog mje stalnog i dugotrajnog razdoblja izloženosti minornom sta na sedimentaciju lebdećih čestica – značajke sječi kancerogenom i/ili mutagenom iritansu. Prema poda ne, godišnja doba i stanje okolnoga zraka (strujanje cima oboljelih, latentno razdoblje razvoja takve profe zraka, temperatura i relativna vlaga zraka). ZAKLJUČAK - Conclusion Bez obzira što izmjerene vrijednosti koncentracije me mjestu sjekača, pri sječi i izradbi ogrjevnoga drva u respirabilnih čestica i ukupne drvne prašine na radnonizinskoj šumi hrasta lužnjaka, ne prekoračuju maksi395 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 26 <-- 26 --> PDF |
D. Horvat, A. Kos, Ž-. Zečić, M. Šušnjar, I. Bešlić: ISTRAŽIVANJE KONCENTRACIJE DRVNE PRAŠINE . Šumarski list br. 7–8, CXXIX (2005), 393-396 malno dopuštene vrijednosti za tvrde vrste drva, ovim istraživanjem nije moguće otkloniti dilemu o štetnosti izlaganja šumskih sjekača drvnoj prašini. Zadovoljavajući bi bili jedino rezultati mjerenja koji pokazuju da lebdećih drvnih čestica u radnoj atmosferi sjekača uopće nema. Razlog tomu su tvrdnje stručnjaka medicine rada da granična vrijednosti bilo koje kancerogene i/ili mutagene tvari ne osigurava od neobolijevanja, nego samo daje smjernice za poduzimanje mjera zaštite. LITERATURA Hausen, B., 1981: Woods Injurius to Human Health: a manual. Universitätsbibliothek Hannover und Technische Informationsbibliothek, de Gruyter. Hessel, P.A., F.A. Herbert, L.S. Melenka, K. Yoshida, D. Michaelchuk, M. Nakaza, 1995: Lung health in sawmill workers exposed to pine and spruce. Chest, 108 (3), 642–646. Hinnen, U., C. Willa-Craps, P. Elsner, 1995: Allergic contact dermatitis from iroko ŠMilicia excelsaĆ and pine ŠPinusĆ wood dust. Contact Dermatitis, 33 (6), 428. Klein, R.G., P. Schmezer, F. Amelung, H.G. Schroeder, W. Woeste, J. Wolf, 2001: Cancerogenicity assays of wood dust and wood additives in rats exposed by long-term inhalation. Int Arch Occup Environ Health,74, 109–118. Kohler, B., 1995: Wood dust and cancer. National Rep – Healt, Safety and Environment, IARC, France. Kos, A., R. Beljo-Lučić, D. Horvat, K. Šega, I. B e š l i ć , 2002: Čimbenici koji utječu na zaprašenost u drvoprerađivačkim pogonima. Drvna industrija, 53 (3), 131–140. Kos, A, R. Beljo-Lučić, K. Šega, A. Rapp, 2004: Influence of woodworking machine cutting parameters on the surrounding air dustiness. Holz als Roh- und Werkstoff,62 (3), 169–176. Kos, A., 2004: Lebdeće čestice na radnom mjestu u drvnoj industriji i šumarstvu. Gospodarstvo i okoliš, 66 (12), 61–66. Daljnjim je planom pokusa predviđeno istraživanje zaprašenosti radne okoline radnika sjekača pri sječi i izradbi, u područjima Hrvatske s karakterističnim načinima gospodarenja prirodno obnavljanih šuma. Temeljni je cilj definiranje onih uvjeta rada kada i gdje je povećana izloženost drvnim ledbećim česticama iz radne atmosfere, pa se trebaju poduzeti aktivnosti smanjenja rizika od obolijevanja primjenom sredstva osobne zaštite – respiratora i uređaja za disanje. – References Kubel, H., G. Weißmann, W. Lange, 1988: Untersuchungen zur Cancerogenität von Holzstaub. Die Extraktstoffe von Buche und Fichte. Holz als Roh- und Werkstoff, 46, 215–220. R i s o vi ć, S., 2002: Studija stanja količine i kvalitete drvnog ostatka u RH. Malo, J.L., A. Cartier, A. Desjardins, R. Weyer, O. Vandenplas, R. Vande-Weyer, 1995: Occupational asthma caused by oak wood dust. Chest, 108 (3), 856–858. Prijedlog Pravilnika o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora MDK i o biološkim graničnim vrijednostima BGV (1993), ANT-Zagreb, ISBN 953-96075-0-7. Godišnje izvješće 2001. Hrvatske šume, Zagreb, 2002. Councile directive 1999/38/EC of 29 April 1999 amending for the second time Directive 90/394/EEC on the protection of workers from the risk related to exposure to carcinogens at work and extending it to mutagens. Official Journal L 138, 01/06/1999 P 0066-0069. Hauptverband der gewerblichen Berufsgenossenschaften, Zentralstelle für Unfallverhütung und Arbeitsmedezin, ZH 1/120.41, 1989. ISO 10882-1:2001; EN ISO 10882-1:2001, Health and safety in welding and allied processes – Sampling and gases in the operators breathing zone – Part 1: Sampling of airborne particles. SUMMARY: This paper shows the daily portion of forest cutters’ exposure to total dust or respirable fraction of oakwood during cutting and processing of fuelwood. The separators of non-respirable particle fraction (cyclons) operate in a way similar to the separation of respirable particles in the respiratory system of a healthy adult, with a medium efficiency (50 %) of 5 µm aerodynamic diameter. The mean value of mass concentration of total oak dust was 1.562 ± 0.163 mg/m3 and respirable fraction 0.618 ± 0.223 mg/m3. As the Rules, which classify oak dust as one of carcinogens, is soon to be passed in Croatia, the significance of the results lies in the fact that none of the measured values (N = 8) exceeds the Croatian limit values for mass concentration of hardwood dust recommended for the workplace. However, some dilemmas remain because of the claims of occupational medical experts that any limit value of any carcinogenic substance is not the guarantee against the illness but rather the guideline for providing an adequate level of protection. Key words: oakwood, wood dust, mass concentration, cutter, working environment, fuel wood. |