DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 23     <-- 23 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
Šumarski list br. 7–8, CXXIX (2005), 393-396


UDK 630* 304


ISTRAŽIVANJE KONCENTRACIJE DRVNE PRAŠINE HRASTOVINE U RADNOJ
OKOLINI SJEKAČA PRI IZRADBI PROSTORNOG DRVA


RESEARCH OF OAK-WOOD DUST CONCENTRATION IN THE WORKING
ENVIRONMENT OF FUELWOOD PROCESSING


Dubravko HORVAT*, Ankica KOS**, Željko ZEČIĆ*, Marijan ŠUŠNJAR*, Ivan BEŠLIĆ***


SAŽETAK: U radu je prikazana dnevna doza izloženosti šumskih sjekača
ukupnoj prašini, odnosno respirabilnoj frakciji hrastovine za vrijeme sječe i
izradbe prostornog drva. Separatori nerespirabilne frakcije čestica (cikloni)
svojom izvedbom oponašanju odvajanje respirabilnih čestica u respiratornom
sustavu odrasle zdrave osobe, srednje učinkovitosti (50 %) na 5 µm
aerodinamičkog promjera. Srednja vrijednost masene koncentracije ukupne
prašine hrastovine iznosila je 1,562 ± 0,163 mg/m3, a respirabilne frakcije
0,618 ± 0,223 mg/m3. S obzirom da su u Hrvatskoj u pripremi Pravilnici koji
navode prašinu hrastovog drva kao jednu od kancerogenih tvari, važnost
rezultata je u tome da niti jedna izmjerena vrijednost (N = 8) ne prekoračuje
predviđene granične vrijednosti masenih koncentracija prašine tvrdih vrsta
drva za radnu okolinu. Ostaje dilema, jer stručnjaci medicine rada tvrde da
svaka granična vrijednosti bilo koje kancerogene tvari ne sprječava oboljevanje,
već samo daje smjernice za poduzimanje mjera zaštite.


K l j u č n e r ij e či : hrastovina, drvna prašina, masena koncentracija,
sjekač, radna okolina, ogrijevno drvo.


UVOD – Introduction
Radeći pilama lančanicama, radnici su na posloviod
adenokarcinoma nosne šupljine u drvodjeljskih radma
sječe i izradbe, uz opterećenja bukom i vibracijanika
vrlo je znakovita u odnosu na pojavu ostalih mama,
dodatno opterećeni štetnim utjecajem ispušnih plilignih
bolesti kod ukupne ljudske populacije, gdje je
nova te lebdećim česticama mineralnih ulja i drvne vrlo rijetka i iznosi samo 0,25 %. Nije u potpunosti siprašine
iz radne atmosfere. Uslijed dugogodišnje izlo-gurno koji kemijski sastav drvne tvari ima kancerogeni
ženosti drvnoj prašini, pri niskim koncentracijama, keučinak,
ali se pridaje važnost sadržaju tanina, taninskih
mijski sastav drvne tvari može imati vrlo jak biološki kiselina, aldehida i njegovih oksidacijskih podukata,
učinak na ljudsko zdravlje. Osim pojava alergija i astkao
i uslijed mehaničke obrade pri visokoj toplini nami,
zbog štetnih supstanci iz borovine, smrekovine i stalim kemijski promijenjenim drvnim pougljenjenim
hrastovine (H i n n en et al., 1995; H e ss e l et al., česticama (Hausen, 1981).
1995; Malo et al., 1995), najveći problem predstavlja


U Hrvatskoj je zaposleno više od 2.500 radnika sje


rizik od obolijevanja adenokarcinoma nosa i sinusa


kača u šumarstvu (i 40.000 u drvnoj industriji), a prema


uslijed izloženosti drvnoj prašini bukovine i hrastovine


podacima o drvnoj zalihi zastupljenost bukovine i hra


(Kubel, 1988; Klein, 2001). Pojava obolijevanja


stovine iznosi i do 60 % (Hrvatske šume, 2002). Prema
podacima za 2001. godinu prerađeni bukovi i hrastovi


*
Izv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, dr. sc. Željko Zečić, mr. sc. trupci zastupljeni su i do 74 % (Risović, 2002). Marijan Šušnjar, Zavod za iskorištavanje šuma, Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu Europska zajednica 1999. proglasila je drvnu praši**
Dr. sc. Ankica Kos, Zavod za matematiku i osnove tehnike, Šu-nu kancerogenom na temelju klasifikacija međunarodmarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu


nog Instituta za istraživanje karcinoma (IARC) iz 1995.


***Mr. sc. Ivan Bešlić, Institut za medicinska istraživanja i medicinu
rada u Zagrebu godine a drvodjeljske i šumarske radnike svrstala prema




ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 24     <-- 24 -->        PDF

D. Horvat, A. Kos, Ž-. Zečić, M. Šušnjar, I. Bešlić: ISTRAŽIVANJE KONCENTRACIJE DRVNE PRAŠINE . Šumarski list br. 7–8, CXXIX (2005), 393-396
stupnju zaprašenosti radnog mjesta i pouzdanosti dokaza
obolijevanja. Za šumarske i pilanske radnike štetnost
drvne prašine i obolijevanja od karcinoma nosa, nosne
šupljine i pluća vrlo je mala, ali postoje opravdane sumnje.
Povezanosti utjecaja drvne prašine i smrtnosti od
raka pluća u pilanskih i šumskih radnika zapažena je u
SAD-u, Engleskoj i Švedskoj (Kohler, 1995). U državama
koje često koriste bukovinu i hrastovinu poput
Francuske, Engleske i Belgije povezanost između obolijevanja
adenokarcinoma nosa i nosne šupljine s drvodjeljskom
populacijom, značajna je (H a u s en , 1981).


U Hrvatskoj je, prema prijedlogu Pravilnika o maksimalno
dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi
radnih prostorija i prostora (MDK) i o biološkim
graničnim vrijednostima (BGV), maksimalno dopuštena
masena koncentracija drvne prašine tvrdih
vrsta drva (bukovina i hrastovina) na radnome mjestu,
za respirabilne čestice 1 mg/m3, a za ukupnu prašinu
3 mg/m3. Smjernice Europske Zajednice propisuju graničnu
vrijednost za inhalabilnu frakciju tvrdih vrsta
drva od 5 mg/m3 (EU 99/38/EC).


Dva su Pravilnika u postupku prihvaćanja prema
preporukama Europske Unije, a itekako su važna za
drvnoindustrijsku i šumarsku struku. Pravilnik o zaštiti
radnika od opasnosti zbog izloženosti karcenogenim
i/ili mutagenim tvarima, prema EU 90/394/EEC,
97/42/EC i 99/38/EC, navodi prašinu bukovog i hrastovog
drva kao jednu od kancerogenih tvari te obveze poslodavca
za praćenje izloženosti karcinogenim tvarima.
Pravilnik o osobnim zaštitnim sredstvima prema direktivi
EU 89/656/EEC navodi opće obaveze poslodavaca
u vezi s osobnim sredstvima zaštite te popis aktivnosti
i sektora aktivnosti koji zahtijevaju uporabu osobnih
sredstava zaštite (respiratori i uređaji za disanje).


Prema istraživanjima IARC-a većina je drvnih čestica
srednjeg aerodinamičkog promjera iznad 5 µm,
(Kohler, 1995). Gornja granica aerodinamičkog promjera
inhalabilnih čestica iznosi od 10–15 µm ovisno o
intenzitetu disanja radnika. Vrijednost aerodinamičkog
promjera respirabilnih ili udisajnih čestica određena je
dogovorom. Tehnički izvještaj ISO/TR 7708–1995
predlaže veličinu manju od 10 µm.


Za ocjenu štetnosti drvne prašine značajna je ona
koja se prije sedimentacije zadržava u okolnom zraku
koju sačinjavaju lebdeće čestice do 100 µm aerodinamičkoga
promjera. Do sada su određivane masene
koncentracije respirabilnih čestica i ukupne prašine na
različitim radnim mjestima u domaćima tvornicama i
stolarijama (K o s et al., 2002; K o s et al., 2004). Prema
tim istraživanjima (N = 408) prekoračenja maksimalno
dopuštenih vrijednosti masene koncentracije
drvne prašine u drvno-industrijskoj proizvodnji izmjerena
su na trećini uzoraka (K o s , 2004).


S obzirom da su u domaćoj šumarskoj djelatnosti
značajno zastupljene vrsta drva koje se povezuju s rizikom
od obolijevanja, bukovina i hastovina, namjera
ovoga pilot-istraživanja je započeti s istraživanjem
stvarne razine zaprašenosti, odnosno izloženosti šumskih
sjekača drvnim lebdećim česticama u radnoj atmosferi.
Određivanje dnevne doze udahnutih drvnih čestica
i uspoređivanje dobivenih masenih koncentracija
ukupne prašine i respirabilnih čestica s domaćim najvećim
dopustivim koncentracijama (MDK) za tvrde vrste
drva doprinijelo bi analizi stvarnoj izloženi šumskih
radnika riziku od obolijevanja karcinomom udisajnih
organa zbog utjecaja drvne prašine iz radne atmosfere.


METODE I MJESTO MJERENJA – Methods and site of measurement


Masena koncentracija respirabilnih čestica i ukupna
prašina određene su gravimetrijskom metodom
prema normi ZH 1/120.41, 1989, pomoću osobnih
sakupljača definiranih standardom EN ISO 108821:
2001. Osobni su sakupljači (proizvodnja Casella)
držačima pričvršćeni na tijelo sjekača tako da se ulazni


dijelovi (ušća) s filterima nalaze u zoni udisanja (slika
1), a pogonski uređaj (električna pumpa) na njegovim
leđima (slika 2) te tako da ne ometaju sječu i izradbu.
Separatori nerespirabilne frakcije čestica (cikloni) svojom
izvedbom oponašaju odvajanje respirabilnih čestica
u respiratornom sustavu odrasle zdrave osobe,
srednje učinkovitosti (50 %) na 5 µm aerodinamičkog
promjera. Vaganje je obavljeno uređajem s METTLER-
TOLEDO MX-5 mikro skalom. Pri skupljanju
uzoraka brzina strujanja zraka u ulaznim ušćima iznosila
je 2 L/min.


Slika 1. Držači filtra za sakupljanje ukupne prašine i respirabilnih
čestica


Figure 1 Filter holders for collecting total dust and respirable
particles




ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 25     <-- 25 -->        PDF

D. Horvat, A. Kos, Ž-. Zečić, M. Šušnjar, I. Bešlić: ISTRAŽIVANJE KONCENTRACIJE DRVNE PRAŠINE . Šumarski list br. 7–8, CXXIX (2005), 393-396
Dnevni uzorci za određivanje masene koncentracije
drvne prašine sakupljani su pri sječi i izradbi
stabala u gospodarskoj jedinice Slavir (odjel 61a) površine
43,3 ha. Radnici su izrađivali ogrijevno jednometarsko
drvo, koje su nakon izradbe motornom pilom
STIHL 064 sjekirama cijepali te slagali u složajeve. Za
vrijeme sječe i sakupljanja uzoraka temperatura
okolnog zraka iznosila je 33 °C. Odjel je obrastao nizinskom
šumom hrasta lužnjaka starosti 101 godinu i
drvnog obujma 383 m3/ha. Hrast lužnjak čini 79 %, a
poljski jasen 18 % od ukupnog drvnog obujma.


Slika 2. Sjekač s pričvršćenim uređajima za sakupljanje


uzoraka prašine
Figure2 Cutter with attached dust samplers


REZULTATI S DISKUSIJOM – Results and discusion


Dijagramom na slici 3 prikazana je usporedba
maksimalno dopuštenih koncentracija za hrastovinu
(1 mg/m3 za respirabilne čestice i 3 mg/m3 za ukupnu
prašinu) i masenih koncentracije respirabilnih čestica i
ukupne prašine za parove uzoraka sakupljenih pri sječi
i izradbi ogrijevnog drva hrastovine. Srednja vrijednost
masene koncentracije ukupne prašine hrastovine
iznosila je 1,56 ± 0,16 mg/m3, a respirabilne frakcije
0,62 ± 0,22 mg/m3.


Ovim pilot-istraživanjem, na relativno malom
uzorku (N = 8), gdje niti jedna izmjerena vrijednost ne
prekoračuje domaće maksimalno dopuštene vrijednosti
masenih koncentracija prašine tvrdih vrsta drva,
moguće je samo djelomično otkloniti sumnju u štetnost
izlaganju drvnoj prašini na radnom mjestu šumskog
sjekača i riziku od obolijevanja karcinoma dišnih
organa. Usporedbe radi, od 202 uzorka mjerenja mase-Slika 3. Usporedba dobivenih masenih koncentracija respirabilne
koncentracije respirabilnih čestica uz radna mjesta nih čestica i ukupne prašine s maksimalno dopuštenim
u domaćim drvnoindustrijskim i stolarskim pogonima, vrijednostima


Figure 3 Comparison between the obtained mass concentrations


njih 153 (76 %) također ne prekoračuje graničnu vri


of respirable particles/total dust and maximum permissi


jednost od 1 mg/m3. Od 206 uzoraka masene koncen


ble concentrations (limit values)


tracije ukupne prašine njih 128 (62 %) ne prekoračuje


graničnu vrijednost od 3 mg/m3 (Kos, 2004). Znakosionalne
bolesti traje prosječno od 28 do 45 godina
vito je da se drvodjeljski radnici, bez obzira na posto(
Hausen, 1981).
janje graničnih vrijednosti masenih koncentracija leb-


U svrhu rasvjetljavanja ove problematike u planu je


dećih čestica, prema IARC-u ipak nalaze u 1. skupini


nastavak započetih istraživanja sa šumskim sjekačima,


radnika povećanog rizika od obolijevanja adenokarci


dobivanje što većeg broja uzoraka, određivanje mase


noma nosa i nosne šupljine zbog izloženosti drvnoj


nih koncentracija drvne prašine ostalih vrsta drva, ta


prašini tvrdih vrsta drva (K o h l e r, 1995). Prema svo


kođer zastupljenih u sječi i izradbi (bukovine i jelovi


joj definiciji, adenokarcinomi nastaju polako uslijed


ne) uz definiranje utjecajnih čimbenika mjernog mje


stalnog i dugotrajnog razdoblja izloženosti minornom


sta na sedimentaciju lebdećih čestica – značajke sječi


kancerogenom i/ili mutagenom iritansu. Prema poda


ne, godišnja doba i stanje okolnoga zraka (strujanje


cima oboljelih, latentno razdoblje razvoja takve profe


zraka, temperatura i relativna vlaga zraka).


ZAKLJUČAK - Conclusion


Bez obzira što izmjerene vrijednosti koncentracije me mjestu sjekača, pri sječi i izradbi ogrjevnoga drva u
respirabilnih čestica i ukupne drvne prašine na radnonizinskoj
šumi hrasta lužnjaka, ne prekoračuju maksi395




ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 26     <-- 26 -->        PDF

D. Horvat, A. Kos, Ž-. Zečić, M. Šušnjar, I. Bešlić: ISTRAŽIVANJE KONCENTRACIJE DRVNE PRAŠINE . Šumarski list br. 7–8, CXXIX (2005), 393-396
malno dopuštene vrijednosti za tvrde vrste drva, ovim
istraživanjem nije moguće otkloniti dilemu o štetnosti
izlaganja šumskih sjekača drvnoj prašini. Zadovoljavajući
bi bili jedino rezultati mjerenja koji pokazuju da
lebdećih drvnih čestica u radnoj atmosferi sjekača uopće
nema. Razlog tomu su tvrdnje stručnjaka medicine
rada da granična vrijednosti bilo koje kancerogene i/ili
mutagene tvari ne osigurava od neobolijevanja, nego
samo daje smjernice za poduzimanje mjera zaštite.


LITERATURA
Hausen, B., 1981: Woods Injurius to Human Health:
a manual. Universitätsbibliothek Hannover und
Technische Informationsbibliothek, de Gruyter.
Hessel, P.A., F.A. Herbert, L.S. Melenka, K.
Yoshida, D. Michaelchuk, M. Nakaza,
1995: Lung health in sawmill workers exposed
to pine and spruce. Chest, 108 (3), 642–646.
Hinnen, U., C. Willa-Craps, P. Elsner, 1995:
Allergic contact dermatitis from iroko ŠMilicia
excelsaĆ and pine ŠPinusĆ wood dust. Contact
Dermatitis, 33 (6), 428.
Klein, R.G., P. Schmezer, F. Amelung, H.G.
Schroeder, W. Woeste, J. Wolf, 2001: Cancerogenicity
assays of wood dust and wood additives
in rats exposed by long-term inhalation. Int
Arch Occup Environ Health,74, 109–118.
Kohler, B., 1995: Wood dust and cancer. National Rep


– Healt, Safety and Environment, IARC, France.
Kos, A., R. Beljo-Lučić, D. Horvat, K. Šega,
I. B e š l i ć , 2002: Čimbenici koji utječu na
zaprašenost u drvoprerađivačkim pogonima.
Drvna industrija, 53 (3), 131–140.
Kos, A, R. Beljo-Lučić, K. Šega, A. Rapp,
2004: Influence of woodworking machine cutting
parameters on the surrounding air dustiness.
Holz als Roh- und Werkstoff,62 (3), 169–176.


Kos, A., 2004: Lebdeće čestice na radnom mjestu u
drvnoj industriji i šumarstvu. Gospodarstvo i
okoliš, 66 (12), 61–66.


Daljnjim je planom pokusa predviđeno istraživanje zaprašenosti
radne okoline radnika sjekača pri sječi i izradbi,
u područjima Hrvatske s karakterističnim načinima
gospodarenja prirodno obnavljanih šuma. Temeljni
je cilj definiranje onih uvjeta rada kada i gdje je
povećana izloženost drvnim ledbećim česticama iz
radne atmosfere, pa se trebaju poduzeti aktivnosti smanjenja
rizika od obolijevanja primjenom sredstva osobne
zaštite – respiratora i uređaja za disanje.


– References
Kubel, H., G. Weißmann, W. Lange, 1988: Untersuchungen
zur Cancerogenität von Holzstaub.
Die Extraktstoffe von Buche und Fichte.
Holz als Roh- und Werkstoff, 46, 215–220.


R i s o vi ć, S., 2002: Studija stanja količine i kvalitete
drvnog ostatka u RH.


Malo, J.L., A. Cartier, A. Desjardins, R. Weyer,
O. Vandenplas, R. Vande-Weyer,
1995: Occupational asthma caused by oak wood
dust. Chest, 108 (3), 856–858.


Prijedlog Pravilnika o maksimalno dopustivim koncentracijama
štetnih tvari u atmosferi radnih
prostorija i prostora MDK i o biološkim graničnim
vrijednostima BGV (1993), ANT-Zagreb,
ISBN 953-96075-0-7.


Godišnje izvješće 2001. Hrvatske šume, Zagreb, 2002.
Councile directive 1999/38/EC of 29 April 1999 amending
for the second time Directive 90/394/EEC
on the protection of workers from the risk related
to exposure to carcinogens at work and extending
it to mutagens. Official Journal L 138,
01/06/1999 P 0066-0069.
Hauptverband der gewerblichen Berufsgenossenschaften,
Zentralstelle für Unfallverhütung und Arbeitsmedezin,
ZH 1/120.41, 1989.
ISO 10882-1:2001; EN ISO 10882-1:2001, Health and
safety in welding and allied processes – Sampling
and gases in the operators breathing zone –
Part 1: Sampling of airborne particles.


SUMMARY: This paper shows the daily portion of forest cutters’ exposure to total dust or respirable
fraction of oakwood during cutting and processing of fuelwood. The separators of non-respirable
particle fraction (cyclons) operate in a way similar to the separation of respirable particles in
the respiratory system of a healthy adult, with a medium efficiency (50 %) of 5 µm aerodynamic
diameter. The mean value of mass concentration of total oak dust was 1.562 ± 0.163 mg/m3 and respirable
fraction 0.618 ± 0.223 mg/m3. As the Rules, which classify oak dust as one of carcinogens, is
soon to be passed in Croatia, the significance of the results lies in the fact that none of the measured
values (N = 8) exceeds the Croatian limit values for mass concentration of hardwood dust recommended
for the workplace. However, some dilemmas remain because of the claims of occupational
medical experts that any limit value of any carcinogenic substance is not the guarantee against the
illness but rather the guideline for providing an adequate level of protection.


Key words: oakwood, wood dust, mass concentration, cutter, working environment, fuel wood.