DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA ZAŠTO TREBAHITNO KARTIRATI OPĆE KORISTI ŠUMA U Programu prostornoga uređenja, zatim Ustava te Zakona o šumama Republike Hrvatske, šuma se navodi kao opće dobro od posebnoga društvenog interesa. U Programu prostornoga uređenja posebno se navodi kako je uz korištenje sirovinske funkcije potrebno koristiti ekološku i socijalnu funkciju šume te kako planerima, gospodarstvenicima, donositeljima odluka i lokalnim zajednicama, treba pružiti prihvatljive i nove informacije o šumama i bogatstvima šumskih područja. Mi smo dakle kao struka dužni planerima dati nove obavijesti o šumama, o njihovim ekološkim, socijalnim i socijalno-ekofiziološkim funkcijama. Ako šumari šute i ne informiraju planere iza kojih stoje političari, kako je šuma sa svojim općim koristima kao biološki kapital oko 40 puta vrjednija od drva koje se u njoj proizvodi, odluka će se donijeti kao da šume nema. Po svemu sudeći kod nas još uvijek vrijedi uzrečica koja se koristila za stare Jugoslavije: “šume i sirotinje uvijek će biti”. Samo šumari znaju kako se šumsko stanište koje procjeđuje i “proizvodi ” pitku vodu stvara stotinama godina, kako šuma ima nezamjenjivu ulogu u sprječavanju erozije tla, u ublažavanju lokalnih klimatskih krajnosti, u vezivanju ugljika koji nam kao CO2 mijenja klimatske prilike, te povoljno utječe na zdravlje čovjeka i čuva genetsku izvornost biljnoga i životinjskoga svijeta To je ono što se mora javno reći. Onaj šumar koji to ne zna reći i uvjeriti onoga koji to mora čuti, najbolje da promjeni struku. Prilikom ostvarenja prostornih planova šuma se, nažalost potpuno ignorira što najbolje vidimo u cestogradnji u projektiranju ceste kroz njezine najvrjednije dijelove, iako je u dogovoru s našom strukom mogla proći pokraj šume ili kroz njezin manje vrijedan dio. Sve je to nažalost pokriveno studijom o utjecaju na okoliš koju plaća investitor šumarskom stručnjaku, koji je zaboravio na šumarsku etiku. Još je veći škandal kad Ministarstvo kojemu pripadaju šume prednjači u njihovu otimanju za potrebe agrara u području našega primorskoga krša, iako je u Dalmaciji evidentirano 270.000 ha napuštenih maslinika i vinograda te 50.000 ha zapuštenih poljodjelskih površina u najplodnijim primorskim poljima. Koliko smo za takav odnos prema šumi krivi kao struka? Gotovo u potpunosti. Davne 1992. godine u našoj prvoj monografiji “Šume u Hrvatskoj” upozorilo se na veliku vrijednost općekorisnih funkcija šume i dana je preporuka za njihovo evidentiranje i kartiranje što je prihvaćeno, ali nikad ostvareno. U pojedine odjele i odsjeke gospoarskih jedinica u tekst i karte trebalo je prikladnim predloženim oznakama unijeti dominantnu općekorisnu funkciju, primjerice vodozaštitnu, protuerozijsku, turističku, rekreacijsku, prirodozaštitarsku, bioraznolikosnu i dr. Takvu kartu i informaciju ne bi mogli mimoići izvoditelji prostornoga plana šumovitih krajobraza u kojima se danas nemilice uništava ekološko-biološki kapital naših prirodnih šuma. Već jedan korak je u tom smislu učinjen budući da je u Pravilniku o uređivanju šuma donešena metoda izračuna općekorisnih funkcija šuma (NN 121/97). Kako smo danas pred izradom Šumskogospodarske osnove Šumskogospodarskoga područja Republike Hrvatske, prilika j jje ee da se taj koristan posao obavi. Prof. dr. sc. Branimir Prpić Naslovna stranica – Front page: Pogled na Zavižan (Velebit) A view of Zavižan (Velebit) (Foto – Photo: ) Naklada 1700 primjeraka |