DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 63 <-- 63 --> PDF |
ZAPISNIK sa 109. redovite skupštine Hrvatskoga šumarskog društva, održane u Karlovcu 17. lipnja 2005. godine U okviru Dana hrvatskoga šumarstva, kojima je ove godine od 11. do 18. lipnja bila domaćin UŠP Karlovac i HŠD ogranak Karlovac, 17. lipnja u Gradskom kazalištu “Zorin dom” održana je 109. redovita skupština Hrvatskoga šumarskog društva i u okviru nje Savjetovanje na temu “Srednjoškolska i visokoškolska šumarska nastava u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na potrebe šumarske prakse” te pretstavljanje nove web stranice Šumarskog lista. Skupšina se odvijala prema sljedećem Dnev nom redu : I dio: 1. Otvaranje skupštine 2. Izbor radnih tijela skupštine a) Radnog predsjedništva b) Zapisničara c) Ovjerovitelja Zapisnika d) Povjerenstva za zaključke 3. Izvješća o radu i poslovanju HŠD-a u prošloj godini, odnosno između dvije Skupštine (predsjednika, tajnika i gl. Urednika Šumarskog lista te Nadzornog odbora) 4. Rasprava po izvješćima i zaključci 5. Verifikacija Programa rada i Financijskog plana za 2005. god. 6. Osnivanje Hrvatske udruge za biomasu kao sekcije HŠD-a 7. Razno. II . dio: Savjetovanje na temu “Srednjoškolska i visokoškolska šumarska nastava u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na potrebe šumarske prakse” III : dio: Pretstavljanje nove web stranice HŠD-a www.sumari.hr s novim Imenikom hrvatski šumara i Bibliografijom Šumarskog lista. I. dio Ad 1. Predsjednik HŠD-a akademik Slavko Matić otvorio je Skupštinu pozdravivši sve nazočne, kako u I. dijelu tako i u nastavku Skupštine, a posebno: državnog tajnika u MPŠVG Hermana Sušnika, dipl. ing. šum., direktora Hrvatskih šuma d.o.o. mr. sc. Darka Beuka, zastupnika u Hrvatskom saboru Željka Ledinskog, dipl. ing. šum., pomoćnike ministra u MPŠVG Roberta Laginju, dipl. ing. šum., prof. dr. sc. Ivicu Grbca, Miroljuba Stojanovića, dipl. ing. šum., gosta iz Austrije dipl. ing. Winfrieda Eberlea, predsjednicu Hrvatskog sindikata šumarstva gđu Gordanu Colnar te naravno domaćina voditelja UŠP Karlovac Zorana Sabljarića, dipl. ing. šum. Ad 2. Da bi Skupština mogla raditi prema Statutu i Poslovniku izabranao je Radno predsjedništvo u sastavu: Ivan Pentek, Marica Rečić i Slavko Matić, zapisničar Hranislav Jakovac, ovjerovitelji Zapisnika Zvonko Seletković i Božidar Tomičić i Povjerenstvo za zaključke: Slavko Matić, Petar Jurjević, Igor Anić, Damir Delač i Hranislav Jakovac. Na temelju popisa delegata za Skupštinu i vlastoručnih potpisa pri dolasku, zaključeno je da su od 98 nazočna 93 delegata, pa će sve odluke biti punovažne ne. Inače prvom dijelu Skupštine nazočilo je preko , a u nastavku preko 250 sudionika. Ad. 3. Glavni dio materijala za Skupštinu sadržan je, u Zapisniku 9. Sjednice Upravnog i Nadzornog odbora, gdje su prihvaćena sva izvješća koja Skupština treba verificirati te materijalima pridodatim i zajedno sa Zapisnikom dostavljenim delegatima putem predsjednika ogranaka. Osim toga, Zapisnik 9. Sjednice UO i NO objavljen je u br. 3-4/2005. Šumarskog lista, čime je ponuđen na uvid svim članovima HŠD-a. Stoga je predloženo i prihvaćeno da se odnosna izvješća ne čitaju, nego da se daju na njih eventualne primjedbe i da se o njima raspravlja pod točkom 4. No, kako godišnje izvješće ne sadrži izvješće o aktivnostima HŠD-a u prvoj polovici ove godine, tajnik HŠD-a H. Jakovac kratko je o tome izvijestio i ovdje navodimo ono najvažnije. Od 20. do 23. siječnja 2005. god. predstavnici Pro Silva Croatia (Anić, Gračan, Jakovac) sudjelovali su na sjednici i stručnoj ekskurziji članova Vijeća Pro Silva Europa, gdje su predstavili i program ekskurzije planirane za 1. do 5. lipnja 2005., koja je u tom terminu prema programu uspješno realizirana na području UŠP Delnice, Bjelovar, Koprivnica i Zagreb te NPŠO Šumarskoga fakulteta, Zalesina i Lipovljani. U organizaciji Gradskog muzeja Varaždin i Hrvatskih voda – Vodnogospodarskog odjela za vodno područje Drave i Dunava, Odsjek Varaždin, 10. veljače 2005. god. održana je javna tribina na temu “Budućnost Drave”. Nakon rasprave u kojoj smo sudjelovali, formirana je Radna grupa u kojoj je i predstavnik HŠD-a (H. Jakovac), koja će definirati ekološke probleme šireg područja Drave, raditi na procjeni staništa i vrsta, organiziranju izrade cjelovite baze podataka s rezultatima istraživanja, iniciranju novih istraživanja te izradi prijedloga aktivnosti glede zaustavljanja degradacije staništa i poboljšanja ekoloških prilika. Sredinom veljače 2005. god. (11. i 12.) HŠD, HŠD ogranak Delnice i UŠP Delnice bili su domaćini skijaš |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 64 <-- 64 --> PDF |
kog susreta (veleslalom i skijaško trčanje) Alpe-Adria uz sudjelovanje kolega iz Austrije, Italije, Slovenije i naravno Hrvatske. Uz natjecanje i prijateljsko druženje bili smo uspješni natjecatelji i domaćini. Na skupu europskih šumara od 20. do 26., odnosno na 37. Europskom nordijskom skijaškom natjecanju (EFNS) u Bjelorusiji (Raubiči), ekipa HŠD-a sudjelovala je uz šumare iz još 21 europske države, i polučila kao i uvijek do sada više nego solidne rezultate. Bez obzira na primjedbe koje smo dali, a nisu usvojene kod izrade Zakona, sa željom da zajednički raspravimo i damo svoje primjedbe na “Konačni prijedlog Zakona o zaštiti prirode”, koji je upravo bio u saborskoj proceduri, 17. svibnja 2005. god. u organizaciji HŠD-a održan je multidisplinarni Okrugli stol (nazoči li: članovi HŠD-a, predstavnici NP, PP, MPŠVG, HED-a i HND-Zbora novinara za okoliš). Nakon rasprave, u dopisu upućenom zastupnicima u Hrvatskome saboru, što direktno a što putem Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, kao i parlamentarnim strankama, naznačena su načelna pitanja, iskazani stavovi i mišljenja te dati prijedlozi kao podloga za izradu amandmana na odnosni Zakon (jer je to bilo 2. čitanje). Istoga dana 17. svibnja održana je i sjednica Odbora za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatskoga sabora na koju su bili pozvani i predstavnici HŠD-a, a na kojoj je raspravljano o Prijedlogu zakona o lovstvu s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o šumama – prvo čitanje. Na oba Prijedloga zakona dali smo svoje primjedbe, obrazloživši ih članovima odnosnog Odbora, naznačivši da ćemo nakon prvog čitanja ZOŠ-a, MPŠVG pridodati još primjedbe u smislu poboljšanja tekstova, ponajprije u Pojmovniku i članku u svezi općekorisnih funkcija šume te dr., što je i učinjeno. Upravo ovih dana u završnoj je fazi izrada Nacrta Prijedloga Zakona o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije i očekuje se stavljanje u proceduru donošenja. Od prošle 108. skupštine HŠD-a u nekim ograncima izabrani su novi predsjednici ogranaka: Dalibor Bakran (Bjelovar), Stjepan Blažičević (Požega), Robert Abramović (Delnice), Miroslav Brnica (Koprivnica), Dragomir Pfeifer (Osijek), Vlatko Petrović (Sisak), Dražen Štrković (Virovitica). Ad 4. Sva izvješća su jednoglasno i bez primjedbi prihvaćena. Ad 5. Bez primjedbi također je jednoglasno verificiran Program rada i Financijski plan HŠD-a za 2005. god. Ad 6. Želeći posebno istaknuti pojedina područja naše djelatnost i dati im značaj koji prateći okruženje i potrebe društva zaslužuju te uključiti naše stručnjake da u njima rade, predsjednik HŠD-a akademik S. Matić prenosi odluku Upravnog odbora HŠD-a koji predlaže Skupštini osnivanje sekcije HŠD-a Hrvatske udruge za biomasu. Tako smo učinili sa sekcijom Pro Silva Croatia, koja, kao što smo vidjeli iz izvješća kroz aktivnosti i zapaženo mjesto u asocijaciji Pro Silva Europa, opravdava potrebu osnivanja (o aktivnostima detaljnije u ovom br. Š.L. u rubrici Međunarodna suradnja). Biomasa je značajan i to obnovljivi energetski izvor, kojega će trebati sve više uvažavati, jer je ponajprije ekološki najprihvatljiviji, a veće korišćenje biomase osigurat će i više financijskih sredstava za potrebe uzgojnih radova i zapošljavanje ljudi. Pored toga Hrvatska raspolaže sa priličnom količinom tog energenta (Hrvatske šume d.o.o. prema procjeni, 2010. god. će raspolagati s miljun tona biomase za energetsku namjenu). Za predsjednika sekcije Hrvatske udruge za biomasu predložen je mr. sc. Josip Dundović. Kao gost Skupštini je nazočan dipl. ing. Winfried Eberl, član Austrijske udruge za biomasu i izaslanik predsjednika Austrijske udruge za biomasu i potpredjednika Europske udruge za biomasu Dr. Heinza Kopetza, koji radi novonastalih obveza nije mogao osobno nazočiti ovome skupu. Akademik Matić još jednom je pozdravio gosta iz Austrije i zamolio ga da se obrati nazočnima. Gosp. Eberl je prenijeo pozdrave dr. Kopetza i Dr. Blina, predsjednika Austrijskog šumarskog društva predsjedniku HŠD-a i svima nazočnima te iskazuje zadovoljstvo što HŠD osniva Hrvatsku udrugu za biomasu kao svoju sekciju, koja će pripomoći da Hrvatska lakše između 2008. i 2012. god. smanji emisiju CO2 kao i druge zemlje za 5 % u odnosu na stanje 1990. god. Gosp. Eberl kratko je pretstavio Austrijsku udrugu za bomasu (koja ima 1380 članova – fizičkih i pravnih osoba), ulogu biomase u austrijskom energetskom sustavu i aktivnosti šumarstva u energetskom korištenju bimase. Krajem siječnja 2005. god. u Grazu je održana 1. srednjeeuropska konferencija o biomasi, čiji su zaključci sažeti u Deklaraciji koja poziva Vlade zemalja sudionika na korišćenje biomase kao energenta (detaljnije o tome i tekst Deklaracije može se vidjeti iz članka J. Dundovića također u ovom br. Š.L. u rubrici Međunarodna suradnja). Skupština jednoglasno donosi odluku o osnivanju Hrvatske udruge za biomasu kao sekcije HŠD-a, bira mr. sc. Josipa Dundovića za predsjednika te sekcije, te odlučuje odnosnu Deklaraciju uputiti predsjedniku RH Stjepanu Mesiću, Predsjedniku Hrvatskoga sabora Vladimiru Šeksu i predsjedniku Vlade RH dr. Ivi Sanaderu. Ad 7. Pod ovom točkom nije bilo materijala za raspravu. II . dio Savjetovanje na temu: Srednjoškolska i visokoškolska nastava u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na potrebe šumarske prakse. S obzirom na važnost teme poticajne referate donosimo u cijelosti. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Štovane gospođe i gospodo, uvaženi uzvanici, kolegice i kolege, dragi prijatelji! Srdačno Vas pozdravljam u ime Hrvatskoga šumarskog društva i zahvaljujem se na Vašem odazivu i želji da budete sudionici tematske rasprave “Srednjoškolska i visokoškolska nastava u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na potrebe šumarske prakse”, koja se održava povodom Dana hrvatskog šumarstva, a u okviru 109. redovite skupštine HŠD-a. Vaša brojna nazočnost na ovom skupu još je jedan dokaz o aktualnosti i značenju odabrane teme za naše društvo, a poglavito za sve nas koji živimo od šumarstva i za šumarstvo. Kod pripremnih radnji i organizacije ove tematske rasprave, koju je organiziralo HŠD-o i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, zamolili smo naše uvažene kolegice i kolege, koji su stručnjaci za pojedina područja unutar visokoškolskog obrazovanja kao srednjoškolsko srednjoškolskosrednjoškolskog gg i ii visokoškolsko šumarsk šumarskšumarske ee praks praksprakse ee koj kojkoju uu u uu glavno glavnoglavnom mm pokrivaju Hrvatske današnje stanje u pojedi šum šumšume ee d.o.o. d.o.o.d.o.o., ,, d dda aa na nanam mm iznes iznesiznesu uu dana nim područjima nastave i prakse. U svezi toga će Marina Ta t a l ov i ć , dipl. ing. drvne industrije, viša savjetnica za strukovno obrazovanje u Zavodu za školstvo Republike Hrvatske, iznijeti svoj referat u svezi srednjoškolske šumarske i drvnotehnološke nastave u Hrvatskoj. Izv. prof. dr. sc. Josip Fra n i ć , prodekan Šumarskog fakulteta – Šumarskog odsjeka, informirat će nas o Visokoškolskoj šumarskoj nastavi u reformi šumarskog studija. Izv. prof. dr. sc. Ružica B e l j o -Lu či ć, prodekanica Šumarskog fakulteta – Drvnotelnološkog odsjeka informirat će nas o Visokoškolskoj drvnotehnološkoj nastavi na Šumarskom fakultetu. Mr. sc. Josip Dundović, dip. ing. šum., Tomislav S t a r če v i ć , dipl. ing. šum. i Branko R a n o ga je c , prof. pripremili su referat pod naslovom “Ima li prostora u H.Š. d.o.o. za proširenje djelatnosti i novo zapošljavanje diplomiranih inženjera šumarstva i šumarskih tehničara” (referirat će J. Dundović). Poznavajući navedene kolegice i kolege, uvjeren sam da će njihova izlaganja biti dobar poticaj za raspravu, a sve skupa će biti dobra podloga za zaključke koje ćemo ponijeti s ovog skupa. Dozvolite mi da još malo vremena zaokupim Vašu pozornost i iznesem neke moje načelne stavove o ovoj problematici. Imajući na umu našu dugu i bogatu povijest šumarstva, a u svezi s današnjom temom o kojoj ćemo raspravljati, važno je istaći da se istovremeno s osniva o s osniv njem prvih šumarija na području Hrvatske mjestima u uu mjesti Krasno, Baške Oštarije i Petrova Gora, u okvirima karlovačkog generalata 1765. godine izrađuju i gospodarske osnove i obavlja inventarizacija šuma. Na području današnjeg Nacionalnog parka Plitvička jezera navedene godine izrađuju se gospodarske osnove za tri gospodarske jedinice pod rukovodstvom šumarskih stručnjaka, inženjera majora pl. P i r k e r a, šumarnika J. C. F r a n z o n i j a i drugih stručnjaka. Te 1765. godine napravljena je prva šumarska karta u ovom dijelu Europe, za šume ličke pukovnije s dijelom priobalja, na kojoj prevladavaju preborne bukovojelove šume na području Sjevernog Velebita s globalnim i detaljnim prikazom šuma. Sve ovo navodimo kako bi ukazali da je stručni inženjerski rad došao do izražaja i bio temelj počecima nastanka organiziranog šumarstva kao struke i znanosti, istovremeno kod nas i u središnjoj Europi. Šumarsku struku u tim počecima predstavljaju kompetentni i obrazovani šumarski stručnjaci, što je i danas, a posebice u ono vrijeme, bilo vrijedno posebne pozornosti. U prvim programima rada Hrvatskoga šumarskog društva (HŠD), utemeljenog 1846. godine, naznačena je nužnost osnivanja domaće ustanove za obrazovanje šumarskih stručnjaka, kako zbog potrebe da imamo vlastitu obrazovnu ustanovu na hrvatskom jeziku, tako i iz želje da se stvore uvjeti za zapošljavanje domaćih stručnjaka na račun u ono vrijeme favoriziranih stranaca. Tako je između ostalih i zalaganjem članova HŠD-a, 1860. god. počelo s radom Gospodarsko šumarsko učilište u Križevcima, da bi 1898. god. Šumarski odjel učilišta preselio u Zagreb u novoizgrađenu zgradu HŠD-a, gdje je započelo sveučilišno obrazovanje šumarskih kadrova na Šumarskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, danas Šumarskom fakultetu. Važno je istaći da šumarska struka u povijesti zagrebačkog Sveučilišta zauzima četvrto mjesto, odmah iza Bogoslovnog, Pravoslovnog i Mudroslovnog fakulteta. To ističemo zbog toga što je šumarstvo stara i ozbiljna struka i znanost, čiji su rezultati vidljivi i stvarani stoljećima. To bi morao znati barem svaki iole obrazovani čovjek, a posebice čovjek sveučilišnog obrazovanja. Nažalost, čitajući dnevni tisak i ostale medije u kojima mnogi od planinara, novokomponiranih ekologa i sličnih stručnjaka dijele lekcije i packe šumarskoj struci, a nažalost dobivaju prostora i u onim glasilima koji za sebe misle da su ozbiljna. Od davnih početaka do danas šumarski stručnjaci vode brigu o obrazovanju svojih kadrova što je osnovni preduvjet kvalitetnog gospodarenja šumama. U današnje vrijeme svjedoci smo promjena u svim strukama, područjima znanosti i obrazovanja, kako |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 66 <-- 66 --> PDF |
srednjeg tako i visokoškolskog. To je normalni odraz globalizacije društva i traženja novih i sigurnijih putova boljem i kvalitetnijem radu i životu. Moramo biti svjesni da u današnjoj nemilosrdnoj konkurenciji opstaju samo oni koji su se za nju najbolje pripremili. Isto tako moramo znati da pripremu moramo ponajprije obavljati vlastitim snagama, ali po pravilima koja su određena po onim koji su tu pripremu već obavili i u čije se društvo želimo uključiti. Isto tako kad su šume i šumarstvo u pitanju, uz već definirana pravila ponašanja, među koje možemo ubrojiti u zadnje vrijeme toliko spominjanu Bolonjsku deklaraciju, moramo voditi računa da imamo, za razliku od ostalog dijela Europe, kvalitetne prirodne šume te školstvo i stručnjake prilagođene za gospodarenje takvim šumama. Zbog toga moramo uložiti još više znanja i rada pri organizaciji sredjnoškolske i visokoškolske nastave u Hrvatskoj, kako bi dobili još kvalitetnije kadrove, koji će biti u stanju odgovoriti na sve izazove šuma i šumarstva u današnjim ekološkim, gospodarskim i političkim uvjetima kao i europske zajednice, koja je neupitno naša sudbina i jedina prava prigoda za bolju budućnost. Kako smo već naveli, ovo što danas počinjemo raditi i što radimo u reformi obrazovanja kadrova, je nuž na potreba zbog koraka u bolju budućnost a ne slijepa poslušnost koja će nam omogućiti ulazak u Europsku uniju. Nažalost, mi se danas ponajprije zbog objektivnih razloga nastalih u bližoj i daljoj prošlosti, kako to nedavno reče jedan poznati američki financijski stručnjak, nalazimo na aažželjezničkoj stanici kroz koju prolazi vla vlavlak kk z zza aa EEuropu. U UU takvoj situaciji imamo samo tri iz bora i to: 1. ukrcati se u zadnji vagon ili 2. mahati onima koji su u zadnjem vagonu i ostati gdje već jesmo ili 3. baciti se pod vlak. Mišljenja smo da nam ostaje jedino prva mogućnost i da ćemo to ostvariti, a što je još važnije to ostvarenje ovisi samo o nama. Kad je već riječ o toliko spominjanoj Europi i njenim zahtjevima, bolje reći pravilima koje moramo ispuniti da bi im se i stvarno pridružili, nužno je istaći da ako kod toga imamo problema, oni nisu zbog Europe nego zbog nas. Mi se ne trebamo bojati Europe, nego naše poslovične površnosti da ne kažem šlamperaja. Kod toga možemo biti još određeniji navodeći i neke primjere. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Bolonjska deklaracija nas ni u čemu ne ograničava kada je u pitanju naš kreativni rad, nego postavlja uvjete protoka studenata i šumarskih stručnjaka koji će studirati i završiti studij po temeljnim i u Europi manje-više sličnim nastavnim planovima i programima, kao što je to bilo i do sada. Svima nam je poznato da stručnjacima koji su završili zagrebački Šumarski fakultet nigdje u svijetu za zapošljavanje nije nužna nostrifikacij diplome trifikacija aa d Europa neinzistir inzistirinzistira aa n nna aa tome da nam studij na Šu marskom fakultetu ni na ostalim fakultetima bude uniforman po modelu 3+2 ili 4+1 ili 5+0 ili nekako drukčije, nego omogućava da se sami odredimo vodeći računa o mnogim čimbenicima i specifičnostima koji su značajni kod definiranja šuma i šumarstva određene zemlje. Kod toga je najznačajniji pokazatelj mogućnost zapošljavanja i sposobnost završenog stručnjaka da može odgovorno gospodariti i upravljati tako složenim ekosustavom kao što je šuma, posebno prirodna šuma, što je slučaj kod nas. Europa nije tražila da naše pripreme za transformaciju sveučilišnog studija traju svega 5 ili 6 mjeseci, prije početka nastave po takvom, na brzinu stvorenom programu kako je to nažalost danas kod nas, nego su vjerojatno mnoge zemlje potrošile na pripremu više godina, a neke još čekaju 2007. godinu za primjenu već pripremljenog programa. Sumnjamo da su ostale zemlje u postupak recenzije recenzentima uputile samo nove nastavne planove i programe bez podataka o kadrovima, prostoru, financijama, opremi i sl. Vjerojatno su u Europi prije nego što su se opredijelili za jedan model itekako obavljali razgovore sa šumarskom praksom i zajedno s njom našli rješenje o modelu i mogućnosti zapošljavanja određenog, novo formiranog profila stručnjaka. Nije nam poznato da smo se založili i na temelju argumenata i usprotivili gašenju titule iženjera, kako to novi planovi i programi temeljeni na Bolonjskoj deklaraciji traže. Poznato je da su u našoj dugogodišnjoj tradiciji inženjeri nositelji većine struka i autori inovacija svekolikog razvoja pojedinih struka. Značili to da će se i mnogobrojne udruge inženjera morati mijenjati ili ugasiti, kao na primjer naše HŠD-o koje sljedeće godine obilježava 160 godina neprekinutog rada. To su samo neki pokazatelji koji ukazuju na našu brzopletost kod donošenja značajnih odluka. Kada je u pitanju srednjoškolsko obrazovanje, sumnjamo da Europska unija traži da srednje šumarske škole niču kao gljive poslije kiše, i to upravo u onim mjestima gdje za to ne postoje nikakvi uvjeti. Vjerojatno je samo naša specijalnost da obrazujemo šumarske tehničare bez i jednog nastavnika koji je završio Šumarski fakultet ili u najboljem slučaju sa jednim šumarskim stručnjakom u statusu pripravnika, ili sa jednim drvnotehnološkim iženjerom koji po prirodi svoga obrazovanja jako malo zna o šumarstvu. Javnost bi trebala znati jesu li se prilikom otvaranja takvih, nazovimo šumarskih škola, radili elaborati o mogućnostima zapošljavanja tih kadrova ili je to čista prijevara struke kojoj su oni namijenjeni te đaka i njihovih roditelja. Ovo je samo manji dio problema koji su nas ponukali da o ovoj problematici stručno i objektivno raspravimo na ovoj našoj Godišnjoj skupštini. Uvjereni smo da će predstavnici visokog sveučilišnog obrazovanja iznijeti podatke o novim nastavnim planovima i programima za Šumarski fakultet, odnosno za Šumarski i Drvnotehnološki odjel. Isto tako kolege i kolegice koji poznaju problematiku srednjeg obrazovanja naših struka prezentirati će nam momentalno stanje u tom području. Uvjereni smo da će kolege iz Hrvatskih šuma realno prikazati stanje o mogućnostima zapošljavanja šumarskih tehničara i inženjera danas i planovima za budućnost. Isto tako očekujemo da ćemo se po potrebi uključivati u raspravu s ciljem donošenja zaključaka, kako bi ponajprije ovu struku, a isto tako i našu državu osposobili za bolje sutra, a tek onda da bi tako osposobljeni ušli u Europi i u njoj živjeli sretno, ali nadam se ipak na naš hrvatski način. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 68 <-- 68 --> PDF |
U svojim bih se razmišljanjima u obliku uvodnih napomena samo kratko htio osvrnuti na temu ovogodišnje skupštine i potaći raspravu o vrlo bitnoj problematici koja obuhvaća područje školovanja i obrazovanja kadrova u šumarstvu za obavljanje radnih zadaća, od onih najjednostavnijih stručnih, pa sve do najsloženijih koje zahtijevaju visokokreativan rad. Ponajprije želim kao predstavnik trgovačkog društva “Hrvatske šume” prozdraviti sveobuhvatnu reformu visokoškolskog obrazovanja (tzv. bolonjski proces), koja u šumarskoj struci dolazi u trenutku kada se i hrvatsko šumarstvo nalazi na mnogim prekretnicama: iz državnog javnog poduzeća stvara se trgovačko društvo koje treba gospodariti državnim šumama na način i prema načelima šumarske struke, a u uvjetima slobodnoga tržišta i tržišnih odnosa ostvarivati svoje poslovne ciljeve i težiti ostvarivanju dobiti. Na drugoj strani treba valorizirati ulogu šumarske sruke u odnosu na privatne šume. Kako ni danas praktički ne postoji sustavno evidentiranje svih promjena i poslovnih događaja u tim šumama vrlo je teško utvrditi pravo stanje privatnih šuma u Hrvatskoj, ali se sa sigurnošću može reći da ono nije zadovoljavajuće. Sljedeći vrlo nepovoljan čimbenik kod privatnih šuma je iznimno velika usitnjenost parcela. Kao najveću kvalitetu reforme posebno valja istaći koordinaciju visokoškalsko šumarskog obrazovanja na unutarnjoj i međunarodnoj razini, kojom će se omogućiti sveobuhvatnije obrazovanje stručnih kadrava, i svakako postići veća konkurentnost diplomanata na tržištu rada, i – ono što je u uvjetima tranzicije šumarskog sektora vrlo važno – proširiti mogućnosti njihova zapošljavanja u područjima koje šumarskoj struci nedvojbeno pripadaju, a iz kojih smo posljednjih godina sustavno istiskivani, ponajprije vlastitom, a tek onda i “zaslugama” drugih. U tom smislu pozdravljamo, podržavamo i čestitamo Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na pokretanju novog studija “Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša”. Doživljavamo to kao važan iskorak, svjesni da je multidisciplinarnost u profilu visokoobrazovanoga šumarskog stručnjaka “kvaliteta vi- še”, koja nije samo bitna za proširenje mogućnosti zapošljavanja u djelatnostima vezanim za urbano šumarstva, ekologiju, zaštitu prirode i okoliša, hortikulturu i dr., – već i zbog dijelom promijenjene uloge koju u novim okolnostima preuzima trgovačko društvo. Suvremeno gospodarenje šumama temeljeno na konceptu održivog razvoja i potrajnosti prihoda, u današnjim okolnostima treba težiti i gospodarenju cjelovitim prostorom, u smislu korištenja svih gospodarskih mogućnosti i izvora prihodovanja – jednako proizvodnjom drva i usluga. Jedino je tako moguće zadržati ili čak povećati sadašnju zaposlenost i ostvariti normalno funkcioniranje trgovačkog društva. Istodobno, uzevši u obzir da je 19 % od ukupnih šumskih površina u Republici Hrvatskoj zauzimaju privatne šume, po prvi put i s državne razine postoji velika spremnost da se što prije započnu poduzimati učinkovite mjere radi poboljšanja njihova stanja, što je također vidljivo u novopredloženome ZOŠ-u. Upravo su ovdje nove mogućnosti zapošljavanja šumarskoga stručnog kadra koji bi putem novoustrojene šumarske savjetodavne službe, kroz izobrazbu i osposobljavanje šumovlasnika, stvarao okvir za nametanje početne razine stručnosti pri gospodarenju tim šumama. Zajedničkim djelovanjem cjelokupne šumarske struke i suglasnošću oko najbitnijih postavki u okviru široke strukovne rasprave treba se odrediti potrebna razina stručnoga znanja za pojedine radne zadaće, odnosno funkcije unutar sustava gospodarenja šumama te planski broj izvršitelja, u skladu sa zadacima koji obuhvaćaju gospodarenje cjelovitim šumskim prostorom te ih usporediti sa sadašnjim stanjem. U to svrhu, uz vlastite spoznaje i iskustva možemo koristiti pomoć i konzultacije s iskustvima i mjerilima zemalja uz čiju suradnju vežemo novi program visokoobrazovnog sustava (Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska i Slovenija). Ovdje ipak postoji jedna nedoumica vezana uz dogovoreni sustav školovanja visokoobrazovnih šumarskih kadrova u RH – tzv 3+2 sustav: Naime, kako u Hrvatskim šumama na radnom mjestu revirnika danas već radi daleko najveći dio od ukupnoga broja diplomiranih inženjera šumarstva, upitna je realna potreba za stručnim kadrom obrazovne razine prvostupnika (inženjera šumarstva) sa završene 3 godine fakulteta. Potrebe za profilom stručnjaka magistra šumarstva nisu upitne, jer se sve više otvaraju mogućnosti rada u novim specijalističkim područjima za koje je potrebna veća razina znanja. Iz ranije navadenih razloga koji se odnose na promjene u načinu poslovanja i stjecanju prihoda te svekolike transformacije u smislu restrukturiranja trgovačkog društva u Hrvatskim šumama uviđamo jasnu potrebu za različitim oblicima usavršavanja visokostručnih kadrova. Svakako da ostvarenje takve nužnosti vidimo ponajprije u proširenju suradnje sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. U tom smislu pozivam čelne ljude Šumarskog fakulteta da već danas otpočnemo s dogovorom vezanim za programe trajnog obrazovanja za potrebe Hrvatskih šuma, te da u što kraćem vremenu ugovorom definiramo sadržajne i financijske elemente ovog, za nas strateški važnog cilja. Trenutno su vrlo izvjesne potrebe za dodatnim znanjima iz područja: |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 69 <-- 69 --> PDF |
pristuprrih aktivnosti vezanih za ulazak u EU, korištenja pretpristupnih programa i fondova, razvoj programa savjetodavne pomoći priv šumovlasnicima, šumarske politike, šumarske statistike i analiz inventarizacije biološke raznovrsnosti dr. Štovani gospodine predsjedniče, kolegice i kolege, i predstavnici medija! Dozvolite mi da Vas svih srdačno pozdravim u ime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, ministra Petra Čobankovića te u svoje osobno. Želim da se sve aktivnosti u sklopu “Dana hrvatskoga šumarstva” koji traju do 18. lipnja provedu u najboljem redu i uspješno. Svima je poznat podatak o dugogodišnjem radu znanstveno-nastavnih i znanstveno-istraživačkih institucija u području šumarstva na ovim prostorima i da slavimo 145 godišnjicu šumarske nastave u Hrvatskoj. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu već niz godina pruža šumarsko obrazovanje i usavršavanje na diplomskim i poslijediplomskim studijima. Evidentno je da se posljednjih godina osjeća određeni pad broja novih studenata, u skladu s pogoršanjem stanja i stvarnim potrebama u šumarskom sektoru. Tehničko srednjoškolsko obrazovanje u šumarstvu čini razmjerno velik broj škola – trenutno ih je deset, kao i pet škola za zanimanje drvodjelski tehničar i tehničar- dizajner. Te su škole u nadležnosti Ministarstva znanosti, prosvjete i športa, a organizirane su na županijskoj razini. Moramo naglasiti činjenicu da je broj srednjih škola prevelik i da potrebe šumarstva za kadrom nije usklađen s njihovim brojem. Većinu istraživanja u šumarstvu provode Šumarski fakultet u Zagrebu, Šumarski institut u Jastrebarskom, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, kao i Akademija šumarskih znanosti i Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima. U Hrvatskoj je u ovom trenutku više od 100 šumarskih znanstvenika i istraživača, te je nužno procijeniti da li je to dostatno za provedbu potencijalnih domaćih i međunarodnih projekata. Potpis Republike Hrvatske na mnogim međunarodnim sporazumima, ugovorima i konvencijama znači dodatnu odgovornost za istraživanja u šumarstvu i za obrazovni sektor. Hrvatski su znanstvenici i istraživači sudjelovali, a i sada sudjeluju na međunarodnim projektima i u rganizacijama, npr. IUFRO, FAO, EPPO, Europski šumarski institut i dr. Poštovani, jedina mi je namjera bila da ovakvim svojim viđenjima i razmišljanjima potaknem sljedeće govornike i sudionike u raspravi, ali i svakog od nas kojega veže pripadnost ‘šumarskom krugu’ na konstruktivni dijalog, zrele rasprave i prijedloge – sve zbog skorog i učinkovitog rješavanja ovih gotovo najvažnijih pitanja naše struke. Iako se obrazovanje na diplomskom i poslijediplomskom stupnju smatra obrazovanjem na visokoj razini, ono se kod nas zasniva na vrlo tradicionalnim vrijednostima i pristupima. Potrebe šumarskog sektora mijenjaju se iz godine u godinu i važno je da obrazovni sustav prilagođava svoje programe kako bi oni mogli ispunjavati potrebe gospodarskih subjekata, koji sve više traže vrhunske stručnjake sa znanjem informacijske tehnologije, poznavanja stranih jezika, marketinga i dr. . Bijela knjiga o obrazovanju, pripremljena za strate za giju Hrvatska u 21. stoljeću, smatra da su troškovi obrazovanja i usavršavanja ulaganje, a ne trošak. Potrebno je naglasiti važnost suradnje Ministarstva znanosti, prosvjete i športa i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u području koje se odnosi na obrazovanje, jer je ta suradnja vrlo skromna ili je uopće nema. Također je u cilju uspješne provedbe strategije u budućnosti potrebno planirati obvezu stipendiranja i zapošljavanja nadarenih i odličnih učenika i studenata. Moramo naglasiti činjenicu da se priopćavanje rezultata istraživanja oslanja na vrlo tradicionalne meto de. Ne bavi se potrebom provedbe rezultata na opera aativnoj razini kao ni različitim potrebama subjekata u cijelom sektoru. Važno je žurno jasno definirati potrebe sektora i u tom smjeru usmjeriti obrazovanje, ali i istraživanje, kako bi se išlo ukorak s nama susjednim zemljama koje jako puno ulažu u te aktivnosti, a da ne govorimo o razvijenim, zapadnim zemljama. Za hrvatski šumarski sektor važno je definirati i propisati programe obrazovanja, kako visokoškolskog tako i srednjoškolskog, koji će stvoriti kadrove koji će se moći uhvatiti u koštac zahtjevima gospodarstva, tehnološkim i gospodarsko-ekološkim. Nužno je kroz sustav licenciranja i kontinuiranog praćenja kvalitete radova u šumarstvu primjenjivati i kontinuirano prilagođavati obrazovne programe, koji će se moći uklopiti u potrebe globalnog tržišta i zahtjeva korisnika usluga. Prema novom Zakonu o šumama šumarske radove moći će obavljati za te poslove registrirani i licencirani izvršitelji šumarskih radova. Licenciranje ovlaštenih osoba za obavljanje šumarskih radova obavljat će Šumarska komora, koja će se |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 70 <-- 70 --> PDF |
osnovati po posebnom Zakonu koji se upravo sprema u proceduru, a nadam se i brzom donošenju u Hrvatskom Saboru. Kroz licenciranje radova i Hrvatsku komoru inženjera šumarstva i drvne tehnologije pretočen je dobar dio zahtjeva šumarske operative. Time će se osigurati red na tržistu rada na području rada šumarstva, lovstva, prerade drva i na drugim područjima gospodarstva, kojima je neophodna nazočnost odnosnih inženjera. Time će doći do promicanja, zaštite i zastupanja interesa struke te otvaranja mogućnosti novog zapošljavanja. Stoga je potrebno provesti među ostalima i ove aktivnosti: 1. Ativnost vezane uz razvoj nastavnog programa – Provoditi analize postojećeg nastavnog progra aa- ma na svim razinama i prilagoditi potrebama u šumarstvu programima EU. – Osnažiti obrazovanje i usavršavanje u šumar stvu angažiranjem vanjskih predavača iz istraži vačkih ustanova i drugih relevantnih ustanova. – Koordinirati potrebe šumarskog sektora sa sek torom obrazovanja. – Poboljšati kakvoću i intenzitet jezičnih, informatičkih i marketinških tečajeva, kao najvažnije odrednice glede zahtjeva tržišta radne snage. 2. Aktivnosti vezane uz poboljšanje suradnje na znanstveno- istraživačkim projektima – Identificirati i osigurati proračunska sredstava za sufinanciranje sudjelovanja na međunarodnim projektima. – Stvoriti mehanizme koji bi motivirali komercijalni sektor na sufinanciranje istraživanja (sponzorstvo, itd.). 3. Poboljšanje međunarodne suradnje između škola, fakulteta i šumarskih ustanova. – Identifcirati mogućnost sudjelovanja u međunarodnim programima razmjene i njihovo poticanje. – Poboljšati dostupnost znanstvenih podataka (časopisi, internet, itd.), posebice za studente i učenike. Viša savjetnica u Zavodu za školstvo Marina Ta t a l o vi ć, dipl. ing. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE U PODRUČJU ŠUMARSTVA I OBRADE DRVA U REPUBLICI HRVATSKOJ OBRAZOVNO PODRUČJE: ŠUMARSTVO Redovito školovanje učenika za stjecanje srednje stručne spreme u Republici Hrvatskoj za područje šumarstva, moguće je samo kao četverogodišnje obrazovanje za zanimanje šumarski tehničar. Obrazovanje odraslih za područje šumarstva ostvaruje se kroz programe osposobljavanja (za različita radna mjesta npr. sjekače, traktoriste i sl.) prekvalifikacije ili stjecanje srednje spreme u zanimanju šumarski tehničar te različitih oblika usavršavanja. Dok je redovito školovanje moguće ostvariti za sada jedino u školama kao javnim ustanovama, obrazovanje odraslih ostvaruje se osim u školama i u drugim ovlaštenim institucijama kao npr. Otvorenim učilištima, privatnim školama i sl. Redovito školovanje učenika trenutno se ostvaruje u 10 škola i to: u Šumarskoj i drvodjeljskoj školi u Karlovcu (219 učenika u od 1. do 4. razreda), Poljoprivredno- šumarskoj školi u Vinkovcima (128 uč.), Tehničkoj školi u Virovitici (123 uč.), Srednjoj školi Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu (129 uč.), Srednjoj školi u Otočcu (113 uč.), Srednjoj školi Josipa Kozarca u Đurđenovcu (77 uč.), Srednjoj školi Ivana Trnskoga u Hrvatskoj Kostajnici (45 uč.), Srednjoj školi Braće Radić u Kaštel Štafilić Nehaju (38 učenika), Drvodjeljskoj školi u Zagrebu (36 uč. u 1. i 2. razredu) i u Srednjoj školi u Gračacu (17 uč. u 1. razredu). Ukupno se školuje 925 učenika od 1. do 4. razreda. Nastavni plan i program za zanimanje šumarskog tehničara izmijenjen je i dopunjen na inicijativu Zavoda za školstvo i Šumarske i drvodjeljske škole iz Karlovca, a u suradnji sa Šumarskim fakultetom, Hrvatskim šumama i Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Odobrio ga je ministar znanosti obrazovanja i športa doc. dr. sc. Dragan Primorac u lipnju 2004. godine i prema njemu nastavu pohađaju učenici prvih razreda. Nastavni plan i program, osim što je sadržajno i metodički poboljšan i osuvremenjen, daje više |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 71 <-- 71 --> PDF |
mogućnosti u biranju izbornih predmeta (i stručnih i općeobrazovnih). Za realizaciju ovakvoga programa potrebno je imati određene materijalne i kadrovske uvjete za koje ne možemo reći da su u jednakoj mjeri zastupljene u svima školama. Za realizaciju strukovne nastave skrbi se trenutno ukupno zaposlenih 30 dipl. ing. šumarstva i nekoliko tehničara. Škole se trude ostvariti zahtjevni program, u čemu im pomaže lokalna zajednica i uprava šuma na njihovom području. Suradnja s lokalnim upravama šuma osobito je doš- la do izražaja na natjecanju učenika, koje su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Zavod za školstvo prvi put organizirali prošle godine u Šumarskoj i drvodjeljskoj školi u Karlovcu, a ove godine u Poljoprivredno- šumarskoj školi u Vinkovcima. Osnovni cilj ovakvih natjecanja, osim promocije struke, je postizanje više razine obrazovanja, kao i izjednačavanje kvalitete obrazovanja u školama, a napredak je primijećen već ove godine. Nakon završene četverogodišnje škole i položenog završnog ispita učenici mogu nastaviti školovanje na veleučilištima i fakultetima, posebice na Šumarskom fakultetu. Vertikalna prohodnost dakle postoji, no horizontalna ne, a također ne postoji mogućnost izlaska u nižim razredima uz stjecanje kvalifikacije. Državna matura, kao vanjska evaluacija znanja, uvodi se, u četverogodišnje strukovne škole 2010. godine, tj. državnu maturu će polagati učenici koji upišu 1. razred šk. god. 2006/2007., dok će gimnazijalci početi 1. godinu ranije. Oblik mature još nije do kraja definiran i vode se rasprave unutar škola i zajedno s gospodarstvom. Kompleksnost ovoga ispita ogleda se u činjenici da učenik nakon položene mature treba osposobljen izaći na tržište rada, ali i moći nastaviti školovanje, i to ne samo u struci, već bi trebao imati mogućnost izbora. OBRAZOVNO PODRUČJE: OBRADA DRVA Stjecanje srednje stručne spreme u obrazovnom području obrade drva u redovitom sustavu srednjoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj ostvaruje se u trogodišnjim i četverogodišnjim programima obrazovanja. U četverogodišnjem školovanju postoje programi za zanimanja: drvodjeljski tehničar, drvodjeljski tehničar – dizajner i drvodjeljski tehničar – restaurator. Svi navedeni programi obnovljeni su i sadržajno i strukturalno, a dio je potpuno novih. Navedeni programi realiziraju se u 7 škola (Drvodjeljska škola Zagreb, Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac, Tehnička škola Virovitica, Drvodjeljska tehnička škola Vinkovci, Srednja strukovna škola Varaždin, Obrtna tehnička škola Split, Strukovna škola Vice Vlatkovića Zadar) a od ove godine odobren je upis i u Strojarsko-brodograđevnoj školi u Rijeci. Trenutno je u navedenim školama upisano 488 učenika od 1. do 4. razreda. U trogodišnjim programima obrazuju se učenici za zanimanja: stolar, tapetar, glazbalar za trzalačka glazbala, glazbalar za gudačka glazbala, graditelj orgulja po novom tzv. jedinstvenom modelu obrazovanja, gdje je objedinjeno više programa i oblika školovanja. U odnosu na stare programe, novosti su uvođenje nastavnog predmeta računalstva, zatim uvođenje osnova kompjutorskih programa za crtanje u nastavni predmet crtanje s konstrukcijama, veći broj izbornih predmeta u sve tri godine obrazovanja. Postoji nekoliko programa za učenike s teškoćama u razvoju, čiji je upis neznatan, a odnose se na zanimanje stolar, pomoćni stolar, parketar i pomoćni parketar. Sva navedena trogodišnja zanimanja (stolar, tapetar, glazbalari) nalaze se u popisu vezanih obrta, pa prema Zakonu o obrtu odobrenje novog nastavnog plana i programa je pod ingerencijom ne samo ministra prosvjete, već i ministra gospodarstva, rada i poduzetništva. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva preko svojih komora (županijske obrtničke komore) vodi brigu zajedno sa školama o ostvarenju praktične nastave, polaganju kontrolnih i pomoćničkih ispita koji su dio obrazovno procesa i vode do stjecanja zanimanja. og gg p U 3 337 77 strukovnih škola diljem Hrvatske obrazuju se učenici za zanimanje stolar, koje je u području obrade drva i najtraženije. Ukupan broj učenika koji se trenutno obrazuju u redovitom školovanju u tim školama je 1560 s vrlo različitom disperzijom po školama, od 181 učenik u Drvodjeljskoj školi u Zagrebu, do 5 učenika u Srednjoj školi u Korčuli. Sukladno tome i uvjeti za izvođenje nastave, kao i kadrovski uvjeti, vrlo su različiti. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa opremilo je 7 škola (Zagreb, Rijeka, Karlovac, Varaždin, Virovitica i Vinkovci i Split) CNC opremom za obradu drva. Svaka škola dobila je elektronski vođen obradni centar, kantericu, malu sušionicu te kompjutorske učionice i odgovarajuće kompjutorske programe, a škola o Zagrebu i raskrajač ploča. U tijeku je stavljanje opre u S otra radova učenika drvodjeljskih škola (lijevo stalak za kišobrane u obliku kravate – “ litvički slap”) me u pogon i obuka nastavnika koji će voditi te radionice, a plan je da svi nastavnici prođu osnovnu obuku. Iako u srednjem školstvu službene reforme nisu nastupile, promjene strukovnog dijela programa, modernizacija nastave, stručna usavršavanja nastavnika ne samo u struci već i metodici nastave, događaju se neprekidno, a potaknute su promjenama u gospodarstvu, promjenama tehnologije koja je u obradi drva izrazito prisutna ne samo u velikim poduzećima, već i u obrtničkim radionicama, željom za prilagodbom europskim načinima školovanja i drugim događanjima. U tom smjeru, kao potreba davanja veće važnosti srednjoškolskom strukovnom obrazovanju, Vlada Republike Hrvatske je Uredbom osnovala Agenciju za strukovno obrazovanje, čije praktično djelovanje očekujemo ovih dana. NOVI STUDIJSKI PROGRAMI ŠUMARSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 1. UVOD Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedina je visokoškolska institucija u Republici Hrvatskoj za obrazovanje stručnjaka iz područja šumarskih znanosti. Potječe iz Visokoga poljoprivredno-šumarskoga učilišta u Križevcima osnovanoga 1860. godine i Šumarske akademije osnovane 1898. godine u Zagrebu kao četvrte visokoškolske institucije Sveučilišta u Zagrebu. Do danas je na Šumarskome fakultetu u Zagrebu diplomiralo oko 7000 diplomiranih inženjera šumarstva i oko 2500 diplomiranih inženjera drvne tehnologije. Aktualno stanje zapošljavanja u šumarstvu Hrvatske, ali ponajprije potrebe integralnoga i modernoga gospodarenja šumama u kojima se svakim danom sve više ističu ekološke, rekreativne, zdravstvene i socijalne funkcije šume, traži reformu i prilagodbu obrazovnoga sustava. Kako je Hrvatska potpisnik Bolonjske deklaracije, sadašnji Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokome obrazovanju nalaže temeljitu reformu do akad. god. 2005/2006. Šumarski fakultet zapošljava 160 djelatnika od kojih je 60 u znanstveno nastavnim i suradničkim zvanjima. Ima osam laboratorija i pet nastavno-pokusnih šumskih objekata na 3500 ha u najrazličitijim šumskim ekosustavima Hrvatske. U tijeku je posljednja faza izgradnje moderne zgrade i prostora koji će omogućiti kvalitetno obavljanje teoretske i praktične nastave. Cijelokupni sustav obrazovanja, a posebice visoka učilišta, danas je pred velikim izazovima. Globaliza |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 73 <-- 73 --> PDF |
cija, multikulturalno zajedništvo i brz ekonomski i tehnološki razvoj postavljaju potpuno nove zahtjeve pred nastavnike i studente. Znanje i ljudska kreativnost postaju osnovni resursi razvoja i opstanka na svjetskom tržištu. Tako obrazovanje postaje osnovni čimbenik dugoročnog razvoja. Osnova visokoobrazovanim stručnjacima za uspješno rješavanje problema struke su stečena temeljna znanja struke, znanje za logično rješavanje problema i sposobnost stjecanja novih znanja. Krilatica “budući visokoobrazovani stručnjak mora imati jedinstvo znanja i sposobnosti (kompetencija i vještina)” osnovni je moto novih velikih promjena u visokom obrazovanju koje se događaju u Europi, ali i na hrvatskim sveučilištima. Motivi za veliku reformu visokoškolskoga obrazovanja u Europi nove su potrebe na tržištu rada, stagnacija broja studenata te stvaranje zajedničkoga Europskoga prostora visokog obrazovanja (European Higher Education Area – EHEA), s ciljem povećanja mobilnosti studenata i radne snage u zemljama koje će provesti reformu i usklađenje studija na svojim sveučilištima. U nas su, uz navedene motive, svakako značajan poticaj promjenama u visokom obrazovanju i niska prolaznost upisanih studenata te dugo vrijeme studiranja. 2. REFORMA VISOKOŠKOLSKOGA SUSTAVA Reforma visokoga obrazovanja u Europi praktično započinje 1999. godine potpisivanjem Bolonjske deklaracije, tj. konvencijom većine europskih zemalja o ujednačavanju načina studiranja, trajanja studiranja i stručnog nazivlja (diploma). No prije Bolonjske deklaracije i nakon nje potpisan je niz dokumenata u cilju uspostave Europskog prostora visokog obrazovanja. Prvi je put zamisao o uspostavi Europskog prostora visokog obrazovanja izražena 1988. godine u Povelji europskih sveučilišta koju su potpisali rektori brojnih europskih sveučilišta. U svibnju 2001. godine Republika Hrvatska potpisala je Prašku konvenciju kojom su hrvatska visoka učilišta formalno uključena u proces promjena iniciran Bolonjskom deklaracijom iz 1999. godine. Godine 2000. u Hrvatskoj započinje izrada novih zakona vezanih uz znanstvenoistraživačku djelatnost i visoko obrazovanje. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju usvojen je u srpnju 2003. godine i pretrpio je već promjene u prosincu 2003. i srpnju 2004., a njegovim je donošenjem implementacija Bolonjskog procesa u Hrvatskoj postala zakonska obveza. Zakonom su dani rokovi za uvođenje novih studijskih programa i novog ustrojstva visokog obrazovanja do akad. god. 2005/2006. Zakon predviđa provođenje visokog obrazovanja u Hrvatskoj kroz sveučilišne i stručne studije. Sveučilišni studiji osposobljavaju studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljavaju za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća. Stručni studiji pružaju studentima primjerenu razinu znanja i vještina za obavljanje stručnih zanimanja i neposredno uključivanje u radni proces. Sveučilišno obrazovanje provodit će se u tri obrazovne razine (slika 1): |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 74 <-- 74 --> PDF |
1. preddiplomski studij 2. diplomski studij 3. poslijediplomski studij. Stručni studiji provode se na visokoj školi ili veleučilištu (iznimno i na Sveučilištu) u dvije obrazovne razine (slika 1). Sveučilišni i stručni studiji moraju biti usklađeni s onima u europskom obrazovnom prostoru. Svaka razina studija mora biti u skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS – European Credit Transfer System), odnosno godina studija “vrijedi” 60 ECTS bodova. Reformom studijskih programa trebala bi se omoućiti horizontalna i vertikalna pokretljivost studenata guć cjelokupnom sveučilišnom prostoru, veća elastičnost u cj u kreaciji individualnih studijskih putanja te praćenje dijelova drugih studijskih programa uz primarni studij. Reformirani studiji trebali bi ponuditi širok izbor studijskih kombinacija pri prijelazima s nižih studijskih razina na više, osposobiti studente koji stječu diplome i za tržište rada i za nastavak studija na kompatibilnim višim studijskim razinama (unutar sveučilišta ili drugim sveučilištima u zemlji i inozemstvu), ali biti i potencijalni izbor za nastavak studija studenata s drugih sveučilišta. Premda se u nas reforma visokoškolskoga sustava proučavala i pripremala od potpisivanja Praške konvencije 2001. godine, ozbiljni koraci napravljeni su tek v u posljednjih 6–7 mjeseci na gotovo svim fakultetima hrvatskih sveučilišta. 3. REFORMA STUDIJA ŠUMARSKOGA FAKULTETA Kao i većina drugih fakulteta i Šumarski je fakultet dugo lutao “Bolonjskom šumom” proučavajući moguće modele reformi, potrebe tržišta rada i sve prednosti i nedostatke uvođenja Bolonjskoga procesa u obrazovanje šumara i drvnih tehnologa. No, posljednjih se mjeseci reforma događala i na Šumarskome fakultetu i u njoj su aktivno sudjelovali svi sudionici visokoškolske nastave Šumarskoga i Drvnotehnološkog odsjeka. Novi nastavni planovi i programi kao i režim studiranja na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sačinjen je u skladu s postavkama Bolonjske deklaracije i aktualnim nastojanjima reorganizacije visokoškolskoga obrazovanja u Hrvatskoj. Predloženi studiji usklađeni su s predloženim studijima na drugim fakultetima grupacije biotehničkih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i s programima visokoškolskih institucija europskih sveučilišta. Time se nastojala postići koordinacija visokoškolskoga obrazovanja u našem stručnom segmentu kako bi se omogućilo obrazovanje modernih interdisciplinarnih visokoobrazovanih i visokoosposobljenih stručnjaka koji bi bili spremni na izazove koje postavljaju suvremene tehnologije u šumarstvu i drvnoj tehnologiji. Istovremeno, cilj je i zadržati postojeću prepoznatljivost Šumarskoga fakulteta u bližem srednjoeuropskom okruženju, a programe uskladiti s onima vodećih europskih sveučilišta u ovim područjima znanosti. Osim toga, nastojali smo u kontaktima s predstavnicima šumarstva i drvne industrije, dakle budućim poslodavcima naših studenata, prepoznati aktualne potrebe hrvatskoga šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja i nove programe prilagoditi njihovim zahtjevima. U interakciji s odgovarajućim gospodarskim subjektima pokušali smo razriješiti i dvojbe vezane uz nove profile budućih prvostupnika (baccalaureusa), odnosno magistara struke, njihove kompetencije i mogućnosti zapošljavanja. Svi prijedlozi studijskih programa predani su u traženim rokovima koje je odredilo Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje. Sukladno dinamici Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje, proces evaluacije je završio i svi predloženi programi Šumarskoga fakulteta dobili su dopusnice za izvođenje. Šumarski će fakultet od akad. god. 2005/2006. izvoditi tri preddiplomska sveučilišna studija (u trajanju tri godine) a od akad. god. 2008/2009. i četiri diplomska studija (u trajanju dvije godine). Preddiplomski studiji su: 1. Preddiplomski studij Šumarstvo 2. Preddiplomski studij Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša 3. Preddiplomski studij Drvna tehnologija Diplomski studiji su sljedeći: 1. Diplomski studij Šumarstvo Smjer: Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem Smjer: Tehnike, tehnologije i management u šumarstvu 2. Diplomski studij Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša 3. Diplomski studij Drvnotehnološki procesi 4. Diplomski studij Oblikovanje proizvoda od drva Poslijediplomski studiji na Šumarskome fakultet ltetu uu Sveučilišta u Zagrebu nalaze se u fazi recenziranjja, a predloženi su slijedeći studiji. Doktorski studiji 1. Šumarstvo a. Smjer: Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem b. Smjer: Tehnike, tehnologije i management u šumarstvu 2. Drvna tehnologija |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Specijalistički studiji 1. Ekološko oblikovanje krajolika, zaštita prirode i hortikultura 2. Uzgajanje i osnivanje šuma 3. Šumske tehnike i tehnologije 4. Lovstvo 5. Oplemenjivanje i očuvanje genetske raznolikosti šumskog drveća 6. Šumske prometnice 7. Uređivanje šuma 8. Management i poduzetništvo u šumarstvu 9. Organizacija proizvodnje 10.Tehnologija drvnih materijala 4. STUDIJSKI PROGRAMI ŠUMARSKOGA ODSJEKA PREDDIPLOMSKI STUDIJ – ŠUMARSTVO Ovaj studij proizlazi iz dijela postojećega studija na Šumarskome odsjeku Šumarskoga fakulteta koji je utemeljen 1898. godine, usavršavan kroz više reformi do posljednje promjene iz 2000. godine kada je uveden trenutno važeći modularni sustav. U sadašnjoj reformi i oblikovanju ovoga studija aktivno su bili uključeni predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstva kulture (Uprava za zaštitu prirode), Akademije šumarskih znanosti, Šumarskoga instituta Jastrebarsko, Hrvatskoga šumarskoga društva i posebice trgovačkoga društva »Hrvatske šume« koje zapošljava 80 % šumarskih stručnjaka u Republici Hrvatskoj. Svi navedeni subjekti iskazali su potrebu za stručnjacima predloženoga profila i iskazali spremnost za stručnu i materijalnu pomoć pri realizaciji programa. Pristupnici na preddiplomskom studiju Šumarstvo osposobljavaju se da se mogu uz određene uvjete uključiti na preddiplomski studij Urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okoliša na Šumarskome fakultetu te na preddiplomske studije srodnih fakulteta Biotehničkih znanosti. Oni također imaju trogodišnji preddiplomski studij i ECTS bodovni sustav. Posebnim programom omogućuje se uključivanje studenata preddiplomskih studija srodnih fakulteta koji žele i imaju uvjete za dalji diplomski studij na Šumarskome fakultetu. Ovaj studij traje tri godine (6 semestra, 180 ECTS-a), svi predmeti su jednosemestralni. Kompetencije: Poznavanje pozicije i trendova šumarske struke u zemlji i svijetu, potpuna osposoblje nost za poslove revirnika, stručni suradnik u svim poslovima šumarske struke, radovi na inventarizaciji šuma, sudjelovanje u realizaciji programa gospodarenja šumama, svi stručni terenski poslovi osnivanja, njege i obnove šumskih sastojina, poznavanje mehaničkih sredstava, tehnike te standardnih tehnologija primjenjivih u šumarstvu – ponajprije u pridobivanju drva iz prirodnih šuma, šumskih kultura i plantaža. Nadalje, prvostupnik se osposobljava za stručne radove na melioraciji i uređenju šumskih površina u mediteranskome području, zaštiti šuma od abiotskih i biotskih čimbenika, posebice od požara, voditeljstvu na stručnim poslovima provedbe lovno-gospodarskih programa i osnova, organizaciji lovišta, suradnji na izradi ekoloških studija i prostornih planova, tehnici i tehnologiji gradnje šumskih prometnica, poslovima prodaje drvnih sortimenata, organizacije proizvodnje u šumarstvu, zaštite na radu u šumarstvu. Prvostupnik Šumarstva je pripremljen za stručno usavršavanje kroz razne seminare i radionice tijekom svoga rada, a u redovitom studiju u potpunosti je osposobljen za nastavak studija na Šumarskome fakultetu za diplomske programe (Ms) na smjeru Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem i na smjeru Tehnike, tehnologije i management u šumarstvu. Zaključno, osposobljen je za individualni rad u privatnome poduzetništvu i revirničkome sustavu u šumarstvu, a za timski rad za sve ostale poslove u šumarskoj struci, zaštiti prirode i okoliša. Izrađuje završni rad koji je po karakteru eksperimentalan stručni rad. Stručni naziv po završetku studija – prvostupnik šumarstva. Tablica 1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS - bodova. Obvezni predmeti Kemija s biokemijom Matematika Petrologija s geologijom Zoologija u šumarstvu Sociologija u šumarstvu Informatika Izborni predmet Izborni predmet Ukupno Predavanja Vježbe (sati) (sati) I. semestar 3 1 3 3 2 1 2 1 1 1 1 3 12 10 Teren (dana) ECTS Obvezni izborni predmeti 0 6 Tjelesna i zdravstvena kultura 0 0 6 4 Strani jezik 1 5 0 4 0 5 1 30 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 76 <-- 76 --> PDF |
II . semestar Šumarska botanika 3 3 4 8 Biometrika 2 2 0 5 Pedologija 2 2 3 8 Izmjera terena s osnovama kartografije 2 3 6 6 Anatomija drva 1 1 0 3 Ukupno 10 11 13 30 III. semestar Dendrometrija 3 2 2 7 Daljinska istraživanja i GIS u šumarstvu 2 2 2 5 Osnove lovnoga gospodarenja 2 2 2 6 Fiziologija šumskoga drveća 2 1 0 4 Šumarska genetika 2 1 0 4 Osnove ekonomike u šumarstvu 2 1 0 4 Ukupno 13 9 6 30 IV. semestar Osnivanje šuma 3 2 3 6 Šumarska fitocenologija 2 2 3 6 Ekologija šuma 2 2 3 6 Šumarska entomologija 2 2 3 6 Dendrologija 3 2 3 6 Ukupno 12 10 14 30 V. semestar Uzgajanje šuma I 3 2 5 7 Osnove uređivanja šuma 2 2 2 7 Pridobivanje drva I 2 2 4 7 Osnove mehanizacije šumarstva 2 2 2 5 Zaštita prirode i okoliša 2 1 0 4 Ukupno 11 9 13 30 VI. semestar Šumske prometnice 2 2 4 5 Načini lovljenja divljači Osnove organizacije u šumarstvu 2 2 3 5 Ukrasna dendroflora Sigurnost pri šumskom radu 2 1 1 3 Šumarska fitopatologija 2 2 2 5 Osnove zaštite šuma 1 1 0 3 Izborni predmet 1 1 0 0 1 Izborni predmet 2 1 0 0 1 Izborni predmet 3 1 0 0 1 Završni rad 6 Ukupno 12 8 10 30 PREDDIPLOMSKI STUDIJ – URBANO ŠUMARSTVO, ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA Oslanjajući se na prijedloge Bolonjske deklaracije rodnom okolišu, a što mogu usavršiti u dodatnom dvoŠumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu izradio je prigodišnjem diplomskom studiju. jedlog novoga studija. Prema prijedlozima PovjerenOvaj studij traje tri godine (6 semestra, 180 ECTS-a), stva za provedbu reforme studija Šumarskoga fakulteta svi predmeti su jednosemestralni. Zagreb vidljivo je da se Urbano šumarstvo, zaštita pri Završetkom ovoga studija stječu se kompetencije rode i okoliša sluša od početka studija odvojeno od Šu za biološke radove u urbanim sredinama i posebno za marstva. Budući da je prva godina studija vrlo slična sa štićenim objektima prirode, a može se nastaviti i isto studijem Šumarstva u drugoj godini studenti će slušati imeni diplomski studij. Naziv koji se dobiva završet samo dva istovjetna predmeta što ukazuje na različitost kom studija je Prvostupnik urbanoga šumarstva, zašti studija. U trećoj godini nema zajedničkih predmeta. te prirode i okoliša. Svi su predmeti koncipirani tako da student stječe znanja o cjelovitosti sagledavanja biljnih ekosustava u specifičnim sredinama kao što su urbana područja i objekti posebne namjene. Cijeli studij je koncipiran tako da se studenti u trogodišnjoj izobrazbi formiraju za stručnjake u urbanom šumarstvu i osjetljivom pri |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Tablica 2. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS - bodova. Obvezni predmeti Kemija s biokemijom Matematika Petrologija s geologijom Primjenjena zoologija Sociologija urbanih i zaštićenih prostora Informatika Povijest perivojne arhitekture Izborni predmet Izborni predmet Ukupno Botanika Pedologija Biometrika za prostorne valorizacije Izmjera terena s osnovama kartografije Kultura vizualne misli Uvod u urbanizam Ukupno Fitocenologija Daljinska istraživanja i GIS zaštićenih i urbanih područja Opća i krajobrazna ekologija Parkovno perensko i jednogodišnje bilje Mehanizacija u zaštićenim i urbanim područjima Fiziologija bilja Ukupno Primjenjena entomologija Primjenjena fitopatologija Dendrologija Pejsažno oblikovanje i planiranje Genetska raznolikost šumskoga drveća Ukupno Zaštita okoliša Ekonomika okoliša Uzgajanje šuma posebne namjene Uređivanje šuma posebne namjene Parkovna tehnika i uređaji Zaštita prirode Ukupno Arborikultura Mikrobiologija ekosustava Upravljanje i nadzor u zaštićenim područjima Uvod u prostorno planiranje Ekologija šumskoga drveća Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 Izborni predmet 3 Završni rad Ukupno Predavanja Vježbe (sati) (sati) I. semestar 3 1 3 3 2 1 2 1 1 1 1 3 1 1 13 11 II . semestar 3 2 2 2 2 2 2 2 1 1 2 1 12 10 III. semestar 2 1 2 2 2 1 2 0 2 2 2 1 12 7 IV. semestar 2 1 2 1 3 2 1 1 2 2 10 7 V. semestar 2 2 2 1 3 2 3 2 2 1 2 1 14 9 VI. semestar 2 2 2 1 2 1 2 1 1 1 1 0 1 0 1 0 12 6 Teren (dana) 0 0 0 1 0 0 0 1 3 3 0 3 0 0 9 2 0 2 2 3 0 9 2 2 3 0 2 9 1 0 2 2 2 2 10 2 0 3 0 0 0 0 0 5 ECTS 5 6 4 4 3 4 4 30 7 6 5 5 3 4 30 6 5 6 4 5 4 30 7 7 7 3 6 30 5 4 6 6 4 5 30 5 4 5 4 3 1 1 1 6 30 Obvezni izborni predmeti Tjelesna i zdravstvena kultura Strani jezik Osnove poznavanja gljiva Izmjera stabala |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 78 <-- 78 --> PDF |
DIPLOMSKI STUDIJ – ŠUMARSTVO Smjer: Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem Ovaj studij proizlazi iz postojećega studija na Šumarskome odsjeku Šumarskoga fakulteta. Ovaj je studij prilagođen za upis prvostupnika s ostalih studija unutar područja Biotehničkih znanosti (Agronomski i Prehrambeno-biotehnološki fakulteti Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku) i srodnih fakulteta u inozemstvu koji imaju dvogodišnji obrazovni ciklus i ECTS bodovni sustav. Ovaj studij traje dvije godine (4 semestra, 120 ECTS-a), svi predmeti su jednosemestralni. Uvjeti upisa na studij – izravan upis prvostupnika studija Šumarstvo (Bs), prvostupnika studija Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša (Bs) te sa srodnih fakulteta u zemlji i inozemstvu koji će zadovoljiti postavljene kriterije (ocjena, polaganje razlika). U okviru programa pokretljivosti studenata predviđa se i uključivanje studenata s drugih studija u preddiplomski studij (Bs program) u cilju pripreme za ovaj program. Kompetencije – poznavanje pozicije i trendova šumarske struke u zemlji i svijetu, potpuna osposobljenost za gospodarenje šumskim ekosustavima u svakom smislu, realizacija programa gospodarenja šumama, osnivanje i uzgajanje šuma, melioracije i uređenje šumskih površina u mediteranskome području, zaštita šuma od abiotskih i biotskih čimbenika, posebice od požara, izrada šumskogospodarskih i lovno-gospodarskih planova i programa i osnova, organizacija lovišta, izrada ekoloških studija, izrada šumarskoga dijela pro stornih planova, poslovi stručnoga voditelja i nadzornika u zaštiti prirode i okoliša, plasman drvnih sortimenata, zaštita na radu u šumarstvu, organizacija proizvodnje u šumarstvu, vođenje svih poslova u šumarstvu, pripremljen za stručno i znanstveno usavršavanje kroz razne edukativne oblike i poslijediplomski studij. Magistar struke je u potpunosti pripremljen za individualan i timski rad iz područja uzgajanja i zaštite šuma, uređivanja šuma i lovstva, a ima dodatna primjenjena znanja iz područja tehnike, tehnologije i managementa u šumarstvu. Izrađuje diplomski rad koji je po karakteru eksperimentalan stručni ili znanstveni rad. Osposobljenost za poslove – najsloženiji poslovi u svim oblicima šumarskih organizacija od revira do složenoga trgovačkog društva, županijski i državni inspektori, šumarska i lovna savjetodavna služba, stručni suradnik u istraživačkim institucijama u području šumarstva i lovstva, ravnatelj, stručni voditelj i nadzornik u zaštićenim prirodnim objektima, voditelj i suradnik u poslovima trgovine i prometa šumskim proizvodima, poslovi i zadaće u šumarskom poduzetništvu, nastavnik u strukovnim srednjim i srodnim školama, poslovi i zadaće u publicistici i medijima vezanim za šumarsku struku. Akademski naziv koji se stječe po završetku studija: magistar šumarstva – uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem. Tablica 3. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS- bodova. Obvezni predmeti Fitofarmacija u šumarstvu Šumska vegetacija Opća i krajobrazna ekologija Ishrana bilja Rast i prirast Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 Izborni predmet 3 Ukupno Uzgajanje šuma II Šumske melioracije krša Lovno gospodarenje I Oplemenjivanje šumskoga drveća Gospodarenje i zaštita šumskih tala 2 Diplomski rad Predavanja Vježbe Teren Obvezni izborni ECTS (sati) (sati) (dana) I. semestar 2 1 0 4 2 1 2 6 2 1 2 6 2 1 0 4 2 1 0 4 1 0 0 2 1 0 0 2 1 0 0 2 13 5 4 30 II . semestar 2 1 2 2 1 2 5 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 1 4 6 predmeti Fotointerpretacija u šumarstvu Sinmorfologija i kartiranje šumske vegetacije Digitalna kartografija u šumarstvu Zooekologija Ekološki monitoring Tipologija šuma Ishrana divljači Lovna kinologija Mehanizacija u uzgajanju šuma Izmjera šumskih prostora |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 Izborni predmet 3 Ukupno Uzgajanje šuma posebne namjene Ekonomika šumarske tvrtke Lovno gospodarenje II Šumarske tehnike i tehnologije Diplomski rad Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 Izborni predmet 3 Ukupno Integrirana zaštita šuma Šumsko gospodarsko planiranje Diplomski rad Ukupno 1 0 0 1 0 0 1 0 0 12 5 9 III . semestar 2 1 2 2 1 1 2 1 2 2 2 3 1 0 0 1 0 0 1 0 0 11 5 8 IV. semestar 2 2 2 2 3 4 4 5 6 2 2 2 30 5 4 4 5 6 2 2 2 30 6 6 18 30 Kvantitativne metode planiranja u šumarstvu Šumarska politika i zakonodavstvo Pravilnici za uređivanje šuma Klonsko šumarstvo Analiza i valorizacija prostora Obrada i ocjenjivanje lovačkih trofeja Obnova opožarenih površina Ekologija šumskoga drveća Preborno gospodarenje i subalpinski šumski ekosustavi Gradacije i monitoring šumskih kukaca Statističke metode i modeli Poplavne šume Bioenergetske kulture i fitoremedijacija Sanacija degradiranih terena Povijest šumarstva Student upisuje dva obvezna izborna i jedan neobvezni izborni predmet Smjer: Tehnike, tehnologije Ovaj se studij nastavlja na modularni studij iz prethodne reforme, kojom su prihvaćeni zahtjevi usmjerenja unutar studija šumarstva. Ovaj studij traje dvije godine (4 semestra, 120 ECTS-a), svi predmeti su jednosemestralni. Uvjeti upisa na studij – izravni upis prvostupnika preddiplomskoga studija šumarstva (Bs) te sa srodnih fakulteta i veleučilišta u zemlji i inozemstvu koji će zadovoljiti postavljene kriterije (ocjene, polaganje razlika potrebnih za ovaj studij i dr.). U okviru programa pokretljivosti studenata predviđa se prihvat studenata s drugih studija u preddiplomski studij za Bs, u cilju pripreme za diplomski program (Ms). Uvjeti upisa na studij, kao i prijelazi s drugih studija visokih učilišta u zemlji i inozemstvu, konačno će se riješiti statutom Fakulteta i odgovarajućim aktima, koji su u postupku donošenja. Kompetencije – poznavanje mehaničkih sredstava, tehnika te standardnih i vrhunskih tehnologija primjenjivanih u šumarstvu, prij prijprijee svega u pridobivanju drva iz prirodnih, jednodobnih hh i prebornih sastojina, kultu i i ra, plantaža i energetskih šuma, poznavanje šumskih glavnih i sporednih proizvoda i njihovog kretanja s mjesta proizvodnje do tržišta po šumskom bespuću i mreži šumskih i javnih cesta, poznavanje metoda pripreme i planiranja tehničkih radova u šumarstvu, metoda, tehnike i tehnologije otvaranja šuma odnosno projektiranja i gradnje mreže šumskih prometnica, izbor mehaničkih sredstava i tehnologija temeljem troškovnih analiza i ostalih kriterija, poznavanje upravljanja šumskim, ljudskim i tehničkim potencijalima, marketinška znanja vezana za šumske drvne proizvode i sporedne šumske proizvode. Pristupnik je dodatno ovladao primjenjenim znanjima iz ekologije i zaštite šuma te uređivanja šuma. Studij kod pristupnika razvija kompetenciju i sposobnost za upravljanje i donošenje samostalnih i timskih stručnih (poslovnih) odluka, te sposobnost uključivanja u poslijediplomski studij i znanstvene tokove struke. Osposobljenost za poslove – poslovi veće složenosti u šumarstvu od šumarije i revira kao najnižih šumarskih strukturnih jedinica po vertikali, poslovi županijskih i republičkih institucija pod čijim je ingerenci |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 80 <-- 80 --> PDF |
jama šumarstvo, inspekcijskih službi, poslovi i zadaće metom opreme, zadaće strukovne publicistike i medija šumarskog poduzetništva, poslovi i zadaće u razvojvezanih za struku. Akademski naziv koji se stjeće po nim, znanstvenim i obrazovnim institucijama, promezavršetku studija: magistar šumarstva – tehnike, tehtom šumskih proizvoda na domaćem i ino tržištu, pro-nologije i management u šumarstvu. Tablica 4. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS - bodova. Obvezni predmeti Predavanja (sati) Vježbe (sati) Teren (dana) ECTS Obvezni izborni predmeti I. semestar Pridobivanje drva II Mehanizacija pridobivanja drva 3 3 2 2 3 3 7 7 Uređivanje bujica Sociologija organizacije u šumarstvu Management i poduzetništvo u šumarstvu Šumarska politika i zakonodavstvo 2 2 2 0 2 0 6 4 Osnove tehnologije drva Humanizacija rada u šumarstvu Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 Izborni predmet 3 1 1 1 0 0 0 0 0 0 2 2 2 Ukupno 13 6 II . semestar 8 30 Otvaranje šuma Šumski proizvodi Integrirana zaštita šuma Diplomski rad 2 2 2 2 2 1 1 2 2 2 2 3 6 4 4 5 5 Trgovina šumskim proizvodima Ergonomija šumskih strojeva Osnove mehaničke preradbe drva Šumski požari Šumska protupožarna infrastruktura Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 Izborni predmet 3 1 1 1 0 0 0 0 0 0 2 2 2 Ukupno 11 6 III . semestar 9 30 Projektiranje šumskih prometnica Ekonomika šumarske tvrtke 2 2 2 1 4 1 6 5 Tehnologije gradnje šumskih prometnica Vrednovanje šumskih resursa Marketing u šumarstvu Digitalna kartografija u šumarstvu Diplomski rad Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 Izborni predmet 3 Ukupno 2 2 1 1 1 11 1 1 0 0 0 5 IV. semestar 0 0 0 0 0 5 3 3 7 2 2 2 30 Šumska biomasa za energiju Planiranje tehnoloških operacija Inovacije u šumarstvu Okolišno prihvatljive tehnologije Organizacija proizvodnje u šumarstvu Uređivanje šuma Diplomski rad Ukupno 2 2 2 6 2 2 1 5 3 3 2 8 4 5 3 18 30 Student upisuje dva obvezna izborna i jedan neobvezni izborni predmet DIPLOMSKI STUDIJ – URBANO ŠUMARSTVO, ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA Diplomski studij Urbanoga šumarstva, zaštite priročunalnim tehnikama, fitofarmaciji, hortikulturnim biljde i okoliša oslanja se na isti trogodišnji studij. U kama i općenito o flori i fauni u urbanim i zaštićenim ovome studiju studenti stječu znanja o vodama, tlu, ra-područjima uz nužna temeljna znanja drugih disciplina |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 81 <-- 81 --> PDF |
i njihovu međusobnu povezanost. U završnoj, 5. godini slijedi nadogradnja za rješavanje sanacije degradiranih staništa, valorizaciju prostora, uključujući gospodarenje životinjskim vrstama, učenje o rasadničarskoj proizvodnji ukrasnih biljaka, stabilnosti šumskih ekosustava na specifičnim staništima, uči se o prašumama, šumskim požarima i drugim specifičnostima vezanim za urbano šumarstvo i specifične objekte u prirodi, a posebno u nacionalnim parkovima, parkovima prirode, rezervatima i objektima posebne namjene. Razlog za pokretanje ovoga studija leži u činjenici suvremenih potreba ispravnoga gospodarenja biljkama u urbanim i specifičnim prostorima za što dosad nisu obrazovani stručnjaci sveobuhvatnoga znanja. Kolika je nužnost za otvaranje ovoga studija govori činjenica da Sveučilište u Zagrebu predlaže poslijediplomski studij za specifično gospodarenje urbanim sredinama u kojega je ugrađena biološka komponenta. Mogući partneri za ovakav studij mogu biti gradske uprave, vodoprivreda, proizvođači hortikulturnih biljaka, projektanti, šumari, agronomi i dr. Studenti imaju priliku stjecati znanja u svim relevantnim ustanovama koje se bave navedenom problematikom (npr. gradske uprave, rasadnici, nacionalni parkovi itd.) gdje mogu stjecati teoretska i još više praktična znanja. Ovaj studij traje dvije godine (4 semestra, 120 ECTS-a), svi predmeti su jednosemestralni. Uvjeti upisa – izravni upis prvostupnika preddiplomskoga studija Urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okoliša (Bs) te sa srodnih fakulteta i sveučilišta u zemlji i inozemstvu koji će zadovoljiti postavljene kriterije (ocjene, polaganje razlika potrebnih za ovaj studij i dr.). U okviru programa pokretljivosti studenata predviđa se prihvat studenata s drugih studija u preddiplomski studij za Bs, u cilju pripreme za diplomski program (Ms). Uvjeti upisa na studij, kao i prijelazi s drugih studija visokih učilišta u zemlji i inozemstvu, konačno će se riješiti statutom Fakulteta i odgovarajućim aktima, koji su u postupku donošenja. Kompetencije – studij kod pristupnika razvija kompetenciju i sposobnost za upravljanje i donošenje samostalnih i timskih stručnih (poslovnih) odluka, te sposobnost uključivanja u doktorski studij i znanstvene tokove struke. završetkom studija student je osposobljen za cjelovito sagledavanje i rješavanje bioloških potreba u urbanim cjelinama i prostorima posebne namjene ili specijalne zaštite. Akademski naziv koji se stjeće po završetku studija – Magistar urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okoliša. Tablica 5. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS- bodova. Predavanja Vježbe Obvezni predmeti Gospodarenje i zaštita voda Zaštita i gospodarenje s tlom Računalno oblikovanje parkovnih prostora Fitofarmacija u urbanim područjima Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 Izborni predmet 3 Ukupno Hortikultuma dendrology a Okolišno prihvatljive tehnike i tehnologije Ekoturizam Statističke metode i modeliranje u šumarstvu Poznavanje vegetacije Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 Izborni predmet 3 Diplomski rad Ukupno (sati) (sati) I. semestar 3 0 3 1 2 2 2 2 1 0 1 0 1 0 13 5 II . semestar 2 2 2 1 2 1 1 1 12 1 2 0 2 1 0 0 0 6 Teren (dana) 1 1 1 1 0 0 0 4 3 3 2 0 2 0 0 0 10 Obvezni izborni ECTS predmeti Primjenjena 6 fotointerpretacij a 6 Zooekologija Laboratorijske metode 6 u fitopatologiji 6 2 2 2 30 5 Šumske mikorize 5 Ljekovito bilje 4 4 4 2 2 2 2 30 III. semestar Sanacija degradiranih terena Analiza i valorizacija prostora Gospodarenje životinjskim vrstama 2 2 1 1 1 1 2 0 2 5 4 4 Okolišna pedagogija Priprema i vođenje ekoloških projekata Zaštićene prirodne vrijednosti 319 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Rasadnička proizvodnja ukrasnoga bilja 2 1 2 5 Prašume i šumski rezervati Izborni predmet 1 1 0 0 2 Izborni predmet 2 1 0 0 2 Izborni predmet 3 1 0 0 2 Diplomski rad 6 Ukupno 12 4 7 30 Integrirana zaštita šuma u zaštićenim područjima Ekološki monitoring Diplomski rad Ukupno IV. semestar 2 0 2 4 1 2 2 4 22 3 2 4 30 5. STUDIJSKI PROGRAMI DRVNOTEHNOLOŠKOGA ODSJEKA PREDDIPLOMSKI STUDIJ – DRVNA TEHNOLOGIJA Preddiplomski studij Drvna tehnologija traje tri godine (6 semestara, 180 ECTS) a uvjet za upis je završena četverogodišnja srednja škola i položen razredbeni ispit. Znanja i vještine koje se studiranjem na ovom studiju stječu su poznavanje građe drva i tehničkih svojstava drva, osnovna znanja o zaštiti drva, osnovna tehnička znanja za praćenje i kontrolu rada strojeva i transportne opreme, osposobljenost za nadziranje drvnotehnoloških procesa i provođenje određenih tehnoloških operacija, sudjelovanje u nabavi materijala i ostale opreme, nadziranje kvalitete proizvoda i kvalitete rada te stručna, operativna znanja za vođenje drvnotehnoloških procesa. Prvostupnik drvne tehnologije pripremljen je za stručno usavršavanje kroz razne seminare i radionice u toku svoga rada, a u redovitom studiju u potpunosti je osposobljen za nastavak studija na Šumarskom fakultetu za diplomske programe Drvnotehnološki procesi i Oblikovanje proizvoda od drva. Treba naglasiti da se student na preddiplomskom studiju priprema za diplomski studij te da će završavati studij kao prvostupnik u slučaju objektivnih nemogućnosti nastavka studiranja na diplomskom studiju ili dobre ponude za posao. Dakle, ako tržište rada bude dobro prihvaćalo prvostupnike povećat će se broj onih koji će završavati studij kao prvostupnici. To ne mora nužno značiti smanjen broj onih koji će studirati na diplomskom studiju nego može biti poticaj većem broju studenata za završetak trogodišnjega studija čime bi se povećao broj završenih u odnosu na upisane studente. Prvostupnik drvne tehnologije bit će osposobljen za stručne poslove u svim oblicima poduzeća koja se bave preradom drva i proizvodnjom namještaja, suradničke poslove u trgovini i distribuciji drvnih proizvoda te određene poslove i zadaće u drvnoindustrijskom poduzetništvu. Prvostupnik će biti osposobljen za nadziranje aterijala procesa sušenja drva i drvnih hh materijala, ,, z zza aa praćenj praćenjpraćenje ee tehnoloških postupaka u pilani, u proizvodnji furnira ra, ,, u uu proizvodnji ploča od uslojenoga drva i ploča od usitnje tnjenoga drva, u proizvodnji namještaja, građevne stolarije i drugih drvnih proizvoda. Pri završetku preddiplomskoga studija student drvne tehnologije moći će se opredijeliti putem izbornih predmeta za nastavak jednoga od dva diplomska studija koje će izvoditi Drvnotehnološki odsjek. Prvostupnik drvne tehnologije može se opredijeliti i za neki drugi diplomski studij ako ispunjava uvjete propisane za upis izabranog studija. Akademski naziv koji se stječe po završetku studija je prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) drvne tehnologije. Tablica 6. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS – bodova za preddiplomski studij Drvna tehnologija I. GODINA Oznaka DT-1101 DT-1102 DT-1103 DT-1104 DT-1205 DT-1206 DT-1207 Naziv modula 1. semestar Matematika Fizika Kemija drva Anatomija drva Ukupno: Tjelesna i zdravstvena kultura Strani jezik 2. semestar Tehnička mehanika Osnove dendrologije Primjenjena tehnička grafika P* V T ECTS 3 3 7 2 2 5 3 3 8 3 4 10 11 12 30 2 2 5 1 2 3 1 2 4 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 83 <-- 83 --> PDF |
DT-1208 Drvnoindustrijsko strojarstvo 2 2 5 DT-1209 Osnove elektrotehnike 2 2 4 DT-1210 Tehnička svojstva drva i Ukupno: Tjelesna i zdravstvena kultura Strani jezik 3 11 4 14 9 30 II. GODINA Oznaka Naziv modula P* V T ECTS 3. semestar DT-2311 DT-2312 DT-2313 Strojevi za obradu drva i Tehnička svojstva drva ii Zaštita drva i 3 2 3 3 2 3 6 4 7 DT-2314 Osnove statistike 2 2 4 DT-2315 Transportna tehnika u di Terenska nastava 2 3 5 5 4 Ukupno: Tjelesna i zdravstvena kultura 4. semestar 12 13 30 DT-2416 DT-2417 DT-2418 DT-2419 DT-2420 Konstrukcije proizvoda od drva I Sušenje drva i drvnih materijala Pilanska tehnologija drva i Ljepila i lijepljenje drva Ploče od usitnjenog drva Terenska nastava 3 2 2 2 2 3 3 3 2 3 5 7 5 5 4 5 4 III. GODINA Ukupno: Tjelesna i zdravstvena kultura 11 14 30 Oznaka Naziv modula P* V T ECTS 5. semestar DT-3521 DT-3522 DT-3523 DT-3524 DT-3525 Furniri i furnirske ploče Organizacija proizvodnje Tehnologija finalne obrade drva Drvo u graditeljstvu Trgovina drvom i drvnim proizvodima Terenska nastava 2 3 3 2 2 3 3 3 2 2 5 5 7 6 4 4 4 Ukupno: 6. semestar 12 13 30 DT-3626 DT-3627 Planiranje i obračun proizvodnje Površinska obrada drva 2 2 3 3 5 5 Modul izborne skupine Modul izborne skupine Modul izborne skupine Završni rad 2 2 2 0 2 2 2 3 3 3 3 7 Terenska nastava 5 4 DT-3628 DT-3629 Ukupno: izborna skupina A Vođenje proizvodnih procesa i Tehnološke karakteristike drva 10 2 2 15 2 2 30 DT-3630 DT-3631 DT-3632 DT-3633 Strojevi za obradu drva II izborna skupina B Konstrukcije proizvoda od drva II Ojastučeni namještaj Oblikovanje namještaja 2 2 2 2 2 2 2 2 * P – predavanja (sati/tjednu); V – vježbe (sati/tjednu); T – teren (dana/semestru) DIPLOMSKI STUDIJI – DRVNOTEHNOLOŠKI PROCESI I OBLIKOVANJE PROIZVODA OD DRVA Osluškujući potrebe struke opredijelili smo se za kojim smo više pozornosti htjeli dati dizajnu drvnih prijedlog diplomskog studija Drvnotehnološki procesi, proizvoda, konstrukcijama i projektiranju proizvoda s koji u središte proučavanja stavlja tehnologiju, i dinaglaskom na izbor i poznavanje svojstava materijala plomskog studija Oblikovanje proizvoda od drva, kao važnog čimbenika gotovog proizvoda. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Završetkom diplomskoga studija na Drvnotehno-jalu, potpuno se osposobljava za upravljanje drvnotehloškom odsjeku stjecat će se akademski naziv magistar nološkim procesima, za planiranje i obračun proizvoddrvnotehnoloških procesa odnosno magistar oblikovanje, vođenje svih poslova u drvnoj industriji, pripremnja proizvoda od drva. ljen je za stručno i znanstveno usavršavanje kroz razne Magistar drvnotehnoloških procesa stječe znanja o edukativne oblike i poslijediplomski studij. Magistar je poziciji i trendovima drvne industrije u zemlji i svijetu, u potpunosti pripremljen za individualan i timski rad iz znanstvene spoznaje o drvu kao obnovljivom materi- područja pilanarstva i hidrotermičke obrade drva, zašti- Tablica 7. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova za diplomski studij Drvnotehnološki procesi I. GODINA Kod Naziv predmeta P* V T ECTS 1. semestar DP-1134 Hidrotermička obrada drva 2 2 5 DP-1135 Pilanska tehnologija drva ii 2 2 5 DP-1136 Kvantitativne metode za operacijska istraživanja 2 1 4 DP-1137 Proizvodni menadžment 2 1 4 Izborni predmet (obvezno s liste) 2 1 4 Izborni predmet (slobodan izbor) 2 1 4 Terenska nastava 6 4 Ukupno: 12 8 30 Izborni predmeti DP-1138 Modifikacije drva 2 1 DP-1139 Iskorištavanje šuma 2 1 DP-1140 Vođenje proizvodnih procesa ii 2 1 DP-1141 Industrijska sociologija 2 1 2. semestar DP-1242 Tehnologija furnira i uslojenog drva 2 2 5 DP-1243 Tehnologija ploča od usitnjenog drva 2 2 5 DP-1244 Automatizacija i mjerna tehnika u di 2 1 4 DP-1245 Rukovanje materijalom 2 1 4 Izborni predmet (obvezno s liste) 2 1 4 Izborni predmet (slobodan izbor) 2 1 4 Terenska nastava 6 4 Ukupno: 12 8 30 Izborni predmeti DP-1246 Tehnologija drvnih vlakana i papira 2 1 DP-1247 Specijalne metode sušenja drva 2 1 DP-1248 Cnc tehnika u finalnoj obradi drva 2 1 DP-1249 Energetika drvne industrije 2 1 II. GODINA Kod Naziv predmeta P* V T ECTS 3. semestar DP-2350 Tehnologija drvnih proizvoda za graditeljstvo 2 2 5 DP-2351 Tehnološki procesi površinske obrade drva 2 2 5 DP-2352 Zaštita drva II 2 1 4 DP-2353 Primjenjena statistika 2 1 4 Izborni predmet (obvezno s liste) 2 1 4 Izborni predmet (slobodan izbor) 2 1 4 Terenska nastava 6 4 Ukupno: 12 8 30 Izborni predmeti DP-2354 Upravljanje i osiguranje kvalitete 2 1 DP-2355 Projektiranje drvnoindustrijskih pogona 1 2 DP-2356 Zaštita industrijskog okoliša 2 1 4. semestar DP-2457 Diplomski rad 30 P – predavanja (sati/tjednu); V – vježbe (sati/tjednu); T – teren (dana/semestru) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 85 <-- 85 --> PDF |
te drva, u području tehnologije proizvodnje furnira, plo-proizvodnjom namještaja i drugih drvnih proizvoda. ča od uslojenog drva i ploča od usitnjenoga drva, tehnoMagistar može raditi kao stručni suradnik u istraživačlogije proizvodnje finalnih drvnih proizvoda, posebno kim institucijama u području drvne tehnologije, u konvođenje procesa površinske obrade drva i drvnih proizzultantskim i projektantskim tvrtkama, drvnoindustrijvoda. Magistar se bavi projektiranjem tehnologije, razskom poduzetništvu, kao nastavnik u strukovnim sredvojem i unaprijeđenjem proizvodnje, optimizacijom njim i srodnim školama te u publicistici i medijima veproizvodnje a ima dodatna primjenjena znanja iz podru-zanim za drvnu struku. čja tehnike i managementa u drvnoj industriji. OsposobMagistar oblikovanja proizvoda od drva osposobljen ljen je za najsloženije tehnološke poslove u svim oblicije za obavljanje radnih zadataka u većim i manjim tvrtma poduzeća koja se bave obradom i preradom drva te kama (od pogona do salona), koje se bave proizvodnjom Tablica 8. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova za diplomski studij Oblikovanje proizvoda od drva I. GODINA Kod Naziv predmeta P* V T ECTS 1. semestar DD-1158 Konstrukcije proizvoda od drva III 2 2 5 DD-1159 Tehnološka priprema rada 2 2 5 DD-1160 Pločasti materijali 2 1 4 DD-1161 Metodologija industrijskog oblikovanja namještaja 1 2 4 Izborni predmet (obvezno s liste) 2 1 4 Izborni predmet (slobodan izbor) 2 1 4 Terenska nastava 6 4 Ukupno: 11 9 30 Izborni predmeti DD-1162 Makroskopska svojstva i tekstura drva 2 1 DD-1163 Namještaj i opremanje prostora 2 1 DD-1164 Metode istraživanja strukture drva 2 1 DD-1165 Nedrvni materijali 2 1 2. semestar DD-1266 Istraživanje fizikalnih i mehaničkih svojstava drva 2 2 5 DD-1267 Drvni kompozitni materijali 2 2 5 DD-1268 Osiguranje kakvoće finalnih proizvoda 1 2 4 DD-1269 Međunarodno tržište drvnih proizvoda 2 1 4 Izborni predmet (obvezno s liste) 2 1 4 Izborni predmet (slobodan izbor) 2 1 4 Terenska nastava 6 4 Ukupno: 12 8 30 Izborni predmeti DD-1270 Konstrukcije proizvoda od drva IV 2 1 DD-1271 Specijalni proizvodi od drva 2 1 DD-1272 Izbor alata i parametara obrade 2 1 II. GODINA Kod Naziv predmeta P* V T ECTS 3. semestar DD-2373 Površinska obrada proizvoda od drva 2 2 5 DD-2374 Projektiranje proizvoda od drva 2 2 5 DD-2375 Namještaj i zdravlje 2 1 4 DD-2376 Primjenjena statistika 2 1 4 Izborni predmet (obvezno s liste) 2 1 4 Izborni predmet (slobodan izbor) 2 1 4 Terenska nastava 6 4 Ukupno: 12 8 30 Izborni predmeti DD-2377 Istraživanje lijepljenih spojeva 2 1 DD-2378 Upravljanje i osiguranje kvalitete 2 1 DD-2379 Upravljanje projektima 2 1 4. semestar DD-2480 Diplomski rad P – predavanja (sati/tjednu); V – vježbe (sati/tjednu); T – teren (dana/semestru) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 86 <-- 86 --> PDF |
ili distribucijom namještaja ili drugih proizvoda od drva. On je također spreman sudjelovati u rješavanju interdisciplinarnih problema, koji se odnose na dio oblikovanja ili konstruiranja proizvoda i njihovog prezentiranja, kao i na odlučivanje o odabiru materijala, repromaterijala te osiguranju kakvoće finalnog proizvoda. Zahvaljujući poznavanju metodologije dizajna finalnih proizvoda od drva magistar oblikovanja proizvoda od drva osposobljen je za obavljanje niza funkcija, od razvoja proizvoda, unapređenja kvalitete, oblikovanja i konstruiranja proizvoda, opremanja objekata, sve do prezentacije na sajmovima i prodaje proizvoda. 6. OTVORENA PITANJA Na mnoga pitanja koja su nas mučila prilikom izrade prijedloga reformiranih studijskih programa odgovore smo pronalazili u hodu. No, mnoga su pitanja još uvijek ostala otvorena. Na primjer, i dalje su nepoznati kriteriji financiranja sveučilišnoga obrazovanja, odnosno hoće li Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOS) financirati visokoškolske ustanove prema programima ili prema broju studenata. Nadalje, hoće li biti određen minimalni ta p ppo programu odnosno po predmetu, što je u suprotnosti s koncepcijom velikoga izbora predmeta. ti s Hoće li MZOS u načelu podržavati programe koji nude instrumente za kraće studiranje i veću prolaznost? Postavlja se i pitanje hoće li izabrana studijska shema (3+2+3) najbolje zadovoljiti potrebe za kadrovima u šumarstvu, preradi drva i proizvodnji namještaja? Jesmo li uspjeli studijske programe prilagoditi potrebama šumarske i drvnotehnološke struke, ali i srodnim fa kultetima na Sveučilištu i u inozemstvu u pogledu mobilnosti studenata? Kako u uvjetima nedostatka laboratorija i istraživačke opreme osigurati visoku kvalitetu studijskih programa? Kako privući studente za upis I. ali i II. i III. razine sveučilišnoga studija? Kako osigurati ako os razliku bakalaureata na sveučilišnome studiju u odnosu iju u na mogući bakalaureat stručnoga studija? Ovaj niz pitanja mogao bi se i dalje nastaviti no važno je i naglasiti da ono što sigurno znamo je to, da ćemo nastojati novim reformiranim studijskim programima na Šumarskome fakultetu osigurati obrazovanje modernih interdisciplinarnih, visokoobrazovanih i visokoosposobljenih stručnjaka koji će biti spremni na izazove koje postavljaju suvremene tehnologije u šumarstvu, preradi drva i proizvodnji namještaja te obrazovati prvostupnike i magistre s potrebnim znanjima i vještinama da i dalje budu temelj razvoja šumarske i drvne struke u Hrvatskoj. IMA LI U HRVATSKIM ŠUMAMA d.o.o. ZAGREB PROSTORA ZA PROŠIRENJE DJELATNOSTI I NOVA ZAPOŠLJAVANJA DIPLOMIRANIH INŽENJERA ŠUMARSTVA I ŠUMARSKIH TEHNIČARA? 1. UVOD Šumarstvo je struka i znanost koja se brine o potrajnom gospodarenju šumama i šumskim zemljištem. Cilj potrajnog gospodarenja je ostvarenje ekoloških, socijalnih i gospodarskih funkcija. Sa oko 2,0 mil. ha državnih šuma i šumskog zemljišta ili 36 % ukupne državne površine gospodare od 1. 1. 1991. do 8. 4. 2002. godine Hrvatske šume p.o. Zagreb, a zatim kao trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću (u daljnjem tekstu: HŠ d.o.o.). HŠ d.o.o. Zagreb su trostupanjski organizirane: Direkcija u Zagrebu, 16 Uprava šuma Podružnica i 171 šumarija, te 12 radnih jedinica i 4 kćerke d.o.o. Zapošljavaju oko 10 000 zaposlenika, od toga prosječno mjesečno oko 1 200 na određeno vrijeme (zbog sezonskog karaktera poslovanja), te 93 obrtnika i 85 trgovačkih društava iz područja šumarstva i lovstva. Bitan čimbenik poslovanja HŠ d.o.o. u gospodarenju šumama i okolišem su ljudski potencijali, od kojih bi posebno istakli obrazovane radnike – stručno-tehničko osoblje školovano na srednjim šumarskim školama i Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. HŠ d.o.o. zapošljavaju: 1178 diplomirana inženjera šumarstva, od kojih su 3 doktora znanosti, 51 magistar znanosti šumarstva i 16 magistara specijalista šumarstva i 1807 šumarskih tehničara (Tablica 2.). Ovom prigodom ističemo samo neke pokazatelje u svezi s ostvarenjem propisa šumskogospodarske osnove područja za osmogodišnje razdoblje : sveukupno šumskouzgojni radovi ostvareni su naoko 341 000 ha ili 80 % propisa i provedba etata i užite drvne zalihe iznosi oko 32,6 mil. m3 ili svega 66 % propisa. Posljedica manjeg ostvarenja sječivog etata je u prvom redu zbog miniranosti šumskih površina (oko |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 87 <-- 87 --> PDF |
10 % etata), ali i zbog organizacijskih i tehničkih razloga, jer nije bilo moguće provođenje propisa na oslobođenim i mirno reintegriranim područjima u prvim godinama važnosti šumskogospodarske osnove područja 1996 – 2005. HŠ d.o.o. tijekom 1991 – 2005. godine bavile su se u gospodarskom smislu u 90 %- tnom dijelu temeljnom djelatnosti šumarstva (šuma i drvo, šumska mehanizacija, lovstvo i consulting), tj. tradicionalnim šumarstvom, a znatno manje stvaranjem prihoda od nedrvnih proizvoda i usluga, tj. drugim stupom gospodarenja nekretninama (turizam, najam i zakup). Opća ocjena stanja u šumarstvu Hrvatske obilježena je ozbiljnom i dugom tehnološkom stagnacijom i stagnacijom misli. Problem je u ljudima struke, kao i u ljudima i institucijama države, koje su nadležne za usmjeravanje, kontrolu i poticanje razvoja šumarstva. Nije upitno opredjeljenje struke za tako nužne promjene, znamo što i kako više nećemo, pa ipak u svakodnevnom životu nastavljamo funkcionirati po starome. Studijom o restrukturiranju “Hrvatskih šuma” p.o. Zagreb irske tvrtke Coillte Consult od 22. veljače 2002. godine, predožena je organizacija HŠ d.o.o. kao Poduzeće za uslužnu djelatnost, tj. izvođenje radova u šumarstvu. Prema Ircima u svijetu danas vladaju 4 M (Money, Man, Market i Manufacturing) zanemarujući, pritom da HŠ d.o.o. gospodare prirodnim šumama (95 %), a manji dijelom kulturama i plantažama. Prema Zagrebačkoj školi uzgajanja šuma i kriterijima PRO SILVA glavni i jedini cilj u gospodarenju šumama je potrajnost, stabilnost, raznolikost i prirodna obnova šume! U gospodarenju šumskim ekosustavima vrijedi 4 M + F (Forest), a ne dobit od 10 % iz temeljne djelatnosti šumarstva. HŠ d.o.o. nalaze se pred novim izazovom restrukturiranja. Za iskorak iz ovakvog stanja treba izraditi Srednjoročni plan razvoja HŠ d.o.o. 2006 – 2010. godina, kojom će prijeći s dvostupnog na trostupni model poslovanja, proširenja poslovnih polja – novih djelatnosti: 1. Šumarstvo 2. Nekretnine osiguranje drva za svoje kupce turizam i nekretnine šumska mehanizacija izvori pitke vode prerada drva obnovljivi izvori energije lovstvo Iskorak iz ovakvog stanja mogu i moraju učiniti mladi ljudi, koji su spremni svu svoju snagu intelekta i duha upregnuti u hod napretka. Samo uz nužno permanentno obrazovanje, poznavanje metoda, analiza, osiguranje slobode dijaloga i suprostavljanja, moguće je 3. Uslužne i ostale djelatnosti šumske usluge u tuzemstvu šumske usluge u inozemstvu consulting osigurati naš ukupan razvoj i u njemu moderno ekosocijalno šumarstvo. Ako se to ne učini, osuđeni smo na stagnaciju, regresiju i odumiranje. 2. ŠKOLOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE STRUČNO TEHNIČKOG OSOBLJA, DIPLOMIRANIH INŽENJERA ŠUMARSTVA I ŠUMARSKIH TEHNIČARA U RAZDOBLJU 1990 - 2004. Kretanje broja diplomiranih inženjera šumarstva i šumarskih tehničara prema tri obilježja: maturanti sredar nje šumarske škole, odnosno diplomirani na Šumar skom fakultetu; zaposleni u HŠ d.o.o. i nezaposleni i u Republici Hrvatskoj u razdoblju 1990 – 2004. na način da su brojčani pokazatelji u 1990. iskazani kao 100. Podaci iz sljedećih godina stavljani su u odnos prema stanju iz 1990. Izvorni brojčani podaci nalaze se u priloženim tablicama 1.1.; 1.2.; 2.0. i 3.0. Diplomirani inženjeri šumarstva Dok je porast broja zaposlenih dipl. ing. šumarstva u HŠ d.o.o. prilično stabilan i odvija se po godišnjoj stopi od 2 %, broj diplomiranih studenata Šumarskog fakulteta dosta oscilira, što utječe i na osciliranje broja nezaposlenih. U kolikoj su mjeri ratna događanja utjecala na trend diplomiranja i nezaposlenosti dipl. ing. šum. teško je ocijeniti bez dopunskih istraživanja, ali je izvjesno da bi se oni mogli dovesti u vezu. Potrebno je istaći da se u posljednjih 5 godina broj nezaposle nih diplomiranih inženjera šumarstva ustalio prosjeku na 103 (tablica 3.). Tablica 1.1. Diplomirani inženjeri šumarstva na Šumarskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu od 1985. do 2004. godine 1985. 33 1986. 43 1987. 61 1988. 69 1989. 79 UKUPNO 1985-1989. 285 1990. 77 1991. 71 1992. 68 1993. 70 1994. 77 1995. 66 1996. 51 1997. 43 1998. 62 1999. 91 2000. 68 2001. 60 1002. 72 2003. 65 2004. 92 UKUPNO 1 033 1990-2004. Izvor: Šumarski fakultet |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Tablica 1.2. Broj učenika koji su završili obrazovanje za zvanje šumarski tehničar u redovitom školovanju za razdoblje od 1990. do 2004. godine i uz rad* Š U M AR S K A Š K O LA Godina Karlovac VinKaštel ViroviSlav. OtoHrvat. Đurđe-Arbor. Drvodj. GraSveukupno uz redov kovci Štafilić tica Brod čac Kostajn. novac Opeka šk. Zagr. čac redovni rad ni 1990. 8 106 106 1991. 122 122 1992. 15 76 76 1993. 13 69 69 1994. 1 58 31 89 1995. 24 37 33 70 1996. 28 29 31 60 1997. 0 49 35 84 1998. 0 60 33 24 117 1999. 17 88 33 19 140 2000. 1 84 35 25 34 26 204 2001. 15 73 31 16 29 6 19 22 196 2002. 5 57 42 14 32 0 23 22 20 210 2003. 18 64 35 12 30 25 23 19 21 229 2004. 1 68 33 9 28 37 29 0 31 10 0 0 245 UKUPNO *146 1040 372 119 153 94 94 63 72 10 **0 **0 2017 Pripremila: Marina Tatalović, dipl. ing. – viša savjetnica u Zavodu za školstvo Republike Hrvatske * Podatke dostavio: 9. 5. 2005. Stjepan Šlat, dipl.ing. ravnatelj Šumarske i drvodjelske škole Karlovac ** Novootvorena šumarska odjeljenja Šumarski tehničari Tablica 3. Nezaposleni diplomirani inženjeri šumarstva i šumarski tehničari u Hrvatskoj stanje 31. prosinca Iz tablice 1.2. može se sagledati da je negdje do 1998. broj srednjoškolaca koji su završili srednju Diplomirani inženjer Godina Šumarski tehničar šumarsku školu, broj zaposlenih u HŠ d.o.o. i broj šumarstva nezaposlenih uglavnom bio usklađen. Od 1998. pa 1990. 109 306 do 2004. broj završenih šumarskih tehničara je u znat1991. 130 328 nom porastu, što se može objasniti mogućnošću školo-1992. 83 239 vanja za zvanje šumarski tehničar u novootvorenim 1993. 75 234 šumarskim odjeljenjima pri raznim srednjim strukov1994. 75 252 nim školama. Trenutno je moguće školovanje za 1995. 90 244 zvanje šumarski tehničar u jedanaest srednjih ško1996. 82 260 la. Pad broja nezaposlenih šumarskih tehničara poslije 1997. 85 291 2001. može se tumačiti ili nastavkom školovanja – stu1998. 90 304 diranja, ili zapošljavanjem u struci kod poduzetnika ili 1999. 89 381 izvan struke, jer pokazatelj o zapošljavanju u HŠ d.o.o. 2000. 102 461 ukazuje na stagnaciju, odnosno da se zapošljavanje 2001. 114 556 svodilo samo na zamjenu otišlih radnika. 2002. 107 545 Glede stabilno visokog broja nezaposlenih šu-2003. 95 474 marskih tehničara kojih je u posljednjih 5 godina bilo 2004. 100 433 u prosjeku 494 i potrebe šumarstva, može se zaključiti Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Središnja služba da je broj polaznika srednjih škola šumarskog usmjerenja u nesrazmjeru s potrebama HŠ d.o.o. (tablica 3.). Programirani rast i razvoj (proširenje djelatnosti i Iz predočenih višegodišnjih pokazatelja može se njihovu dinamiku) nužno je stalno usuglašavati sa e se zaključiti da je zapošljavanje šumarskih tehničara i ii di HŠ d.o.o., kao najznačajnijem čimbeniku u zapo diplomiranih inženjera šumarstva na način kako se gosšljavanju šumarsko-tehničkog osoblja. podarilo i investiralo u HŠ d.o.o. stabilno i predvidivo i da bi politiku upisa u srednje šumarske škole i na Šumarski fakultet trebalo temeljiti na tom pokazatelju. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 89 <-- 89 --> PDF |
3. POTREBE HRVATSKIH SUMA d.o.o. ZA STRUČNO TEHNIČKIM OSOBLJEM U RAZDOBLJU 2006 -2015. GODINA Programom razvoj “Hrvatskim šumama”, p.o. Zagreb (1991–2025) i Nacionalnom šumarskom politikom i strategijom (17. 7. 2003) dugoročno su određeni ciljevi i strategija razvoja, koji su temelj šumarske politike. Ciljevi razvoja HŠ d.o.o. uz verifikaciju znanosti i šumarske struke moraju dugoročno ostati isti. U provedbi ciljeva neizbježne su samo promjene putova i metode rada. Temeljni akt kojim se utvrđuju potrebe HŠ za kadrovima je šumskogospodarska osnova koja se izrađuje za šumskogospodarsko područje. Njome se između ostalog uređuje: – osnova šumskouzgojnih radova – osnova sječe glavnog i prethodnog prihoda – osnova zaštite šuma – plan investicijskih ulaganja – program ekosocijalno dopustivog korištenja ostalih proizvoda i usluga šumskih ekosustava Šumskogospodarskom osnovom područja kvantificirani su poslovni planovi za desetogodišnje razdoblje i kao takvi uz korištenje normativa i poslovnih ciljeva u vidu racionalnosti i unapređenje poslovanja, čine polazište za projekciju potrebnog stručno-tehničkog osoblja, ali i proizvodnih radnika. Na taj način utvrđeni broj i strukturu potrebnog osoblja potrebno je korigira aa- ti procjenom fluktuacije određenih profila. Kako se u HŠ fluktuacija svodi samo na prijevremeno ili redovito umirovljenje radnika na temelju statistike, potrebe za radnicima s tog gledišta mogu se prilično precizno predvidjeti (jednostavna reprodukcija). Temeljna jedinica poslovanja u HŠ d.o.o. je šumarija s revirima bila i trajno ostaje! U reviru revirnik planira, organizira i izvodi sve radove iz područja gospodarenja šumama (čl. 8. ZOŠ-a) i upravlja nekretninama uz pomoć pomoćnika revirnika, šumskih radnika i poduzetnika, a pod vodstvom upravitelja šumarije, stručnjaka – specijalista iz uprave šuma podružnice. Šumskouzgojni radovi su čimbenik uspjeha svake šumske tvrtke pa se tako i HŠ d.o.o., glavni kapital šumske tvrtke ne odražava u godišnjoj bilanci niti u računu dobiti i gubitka i svakom je šumoposjedniku jasno; njegov se kapital ponajprije nalazi u njegovim šumskim sastojinama i u potrajnoj produktivnoj sposobnosti šumskog tla. Tu raste njegov glavni kapital i to se ne smije zanemariti. 3.1. Potreban broj stručno-tehničkog osoblja prema normativima i propisu šumsko gospodarske osnove područja 1996–2005. Tablicom 5. utvrđeni su normativi za stručno tehničko osoblje u šumariji, za pomoćnika revirnika, revirnika i upravitelja šumarije. Posebno su iskazani nor- Tablica 4. Dobna struktura dipl. ing. šumarstva i šumarskih tehničara Dob Dipl. ing. Šumarski šumarstva tehničari 19 4 20 7 21 18 22 21 23 41 24 1 44 25 3 46 26 13 30 27 27 21 28 34 24 29 40 20 30 48 30 31 31 31 32 28 38 33 30 56 34 34 53 35 37 47 36 30 54 37 40 66 38 68 68 39 65 88 40 59 98 41 62 120 42 44 101 43 47 123 44 41 103 45 38 84 46 22 63 47 26 45 48 38 43 49 30 37 50 27 12 51 16 25 52 16 23 53 9 20 54 23 22 55 19 20 56 14 26 57 18 24 58 16 26 59 9 17 60 15 13 61 12 15 62 10 7 63 18 9 64 15 6 65 8 2 66 1 UKUPNO 56 – 66 135 146 SVEUKUPNO 1 188 1 892 Izvor: Kadrovska evidencija HŠ d.o.o. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Tablica 5. Normativi za stručno tehničko osoblje u šumariji Pomoćnik revirnika Revirnik Upravitelj šumarije Red. broj OPIS POSLOVA Jed. mj. Državne šume Normativ po jednom izvršitelju 1. Proizvodnja trupaca 3 4200 12000 48000 m3 2. Proizvodnja tanke oblovine 3150 9000 36000 m 3. Proizvodnja višemetarskog drva m´ 8400 24000 96000 4. Proizvodnja prostornog drva m´ 10500 30000 120000 5. Priprema staništa ha 420 1200 4800 6. Pošumljavanje i popunjavanje ha 210 600 2400 7. Njega i čišćenje sastojina ha 315 900 3600 8. Doznaka stabala za sječu ha -400 4800 9. Čuvanje i zaštita šuma ha 2100 -36000 10. Rasadnička proizvodnja ha -10 120 11. Čuvanje lovišta -otvoreno lovište ha 2100 -36000 12. Lovstvo – gatersko lovište ha -600 7200 mativi po jednom izvršitelju za sve radove u šumariji. Po tim normativima HŠ d.o.o. bi trebale imati: Na temelju tih normativa i prosječne godišnje količine 1588 pomoćnika revirnika, a zaposleno ih je 1498 radova prema Osnovi područja za razdoblje1996–2005. ili 90 manje; utvrđen je potreban broj stručno-tehničkog osoblja u 615 revirnika, a zaposleno ih je 582 ili 33 manje;i i šumariji uz prikaz stanja broja zaposlenih s 31. 12. 159 upravitelja šumarija, a zaposleno ih je 171 ili 2004. (tablica 5.1.). samo 12 više. Tablica 5.1. Potreban broj stručno tehničkog osoblja u šumariji po normativima i stanje zaposlenih s 31. 12. 2004. BROJ IZVRŠITELJA Red. broj UPRAVA SUMA PODRUŽNICA Pomoćnik revimika Potrebno Stanje Revimik Potrebno Stanje Upravitelj šumarije Potrebno Stanje 1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. Vinkovci 118 157 40 45 10 12 2. Osijek 99 80 36 21 9 8 3. Našice 104 90 36 40 9 9 4. Požega 56 61 23 22 5 6 5. N. Gradiška 108 97 49 34 10 9 6. Bjelovar 196 186 76 54 17 15 7. Koprivnica 92 102 38 37 8 11 8. Zagreb 117 97 48 45 10 12 9. Sisak 96 42 35 34 8 10 10. Karlovac 113 105 42 53 9 14 UKUPNO JEDNODOBNE 1099 1017 423 385 95 106 11. Ogulin 83 73 30 19 7 6 12. Delnice 139 167 52 86 12 14 13. Senj 82 50 25 26 6 7 14. Gospić 133 112 59 32 13 12 UKUPNO PREBORNE 437 402 166 163 38 39 15. Buzet 18 29 9 12 9 9 16. Split 34 50 17 22 17 17 UKUPNO MEDITERANSKE 52 79 26 34 26 26 SVEUKUPNO 1588 1498 615 582 159 171 Napomena! Potreban broj stručno tehničkog osoblja izračunata iz temel i “ 1. z zza aa UŠ UŠUŠP PP 1 11 – –– 1 114 44 n nna aa temelju normativa i “prosječne godišnje količine radova prema šumskogospodarskoj osnovi područja 1996. – 2005. 2. za UŠP 15 – 16 po normativu za krške šumarije UŠP Senj. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Iz iskazanih podataka može se zaključiti uz uvažavanje važećih normativa da HŠ d.o.o. nedostaje 90 pomoćnika revirnika (šumarskih tehničara) i 33 revirnika (dipl. inž. šumarstva). Uvjetno iskazani višak upravitelja šumarija je posljedica broja postojećih šumarija. 3.2. Potrebe za stručno-tehničkim osobljem s osnova fluktuacije Kako je otkazivanje ugovora o radu kao i prijevremeno umirovljenje stručno-tehničkog osoblja u HŠ zanemarivo, temelj za utvrđivanje potrebnog broja radnika u svrhu zamjene (jednostavna reprodukcija) svodi se na utvrđivanje broja radnika koji će u datom razdoblju otići u redovitu mirovinu. U tabl. 4. su prikazane starosne distribucije zaposlenih inženjera šumarstva i šumarskih tehničara. Jednostavnim izračunom proizlazi da će u razdoblju 2006–2015. biti potrebno, s osnova zamjene umirovljenih radnika: dipl. inženjera šumarstva 135 (prosječno 14 godišnje) i šumarskih tehničara 146 (prosječno 15 godišnje). Kako distribucije dipl. ing. šum. i šumarskih tehničara prema dobi imaju oblik Gaussove krivulje s aritmetičkim sredinama od 41,7 za inženjere i 40,2 za tehničare veće potrebe za tim osobljem uslijediti će tek oko 2025. godine. 3.3. Potreban broj stručno-tehničkog osoblja s osnova otvaranja novih poslovnih polja – proširenja djelatnosti i prijedloga nove šumskogospodarske osnove 2006–2015. Prema šumskogospodarskoj osnovi područja za drugo polurazdoblje (I/2.) 2006–2015. propisani etat povećava se sa 4,9 mil. m3 na 5,3 mil. m3 prosječno godišnje, što je za 7% veći etat. Ovome treba dodati značajne sječive mase prethodnog prihoda izostavljene iz propisa u I/1. polurazdoblju ŠGPO-a. Cilj je HŠ d.o.o. da povećani obim poslova u prijedlogu nove ŠGPO 2006–2015. obave sa postojećim stručno-tehničkim osobljem, to znači da se planira racionalnije poslovanje, bolje korištenje ljudskih potencijala i radnog vremena. Drugi je razvojni cilj HŠ d.o.o. prelazak s dvostupnog (šumarstvo i nekretnine) na trostupni model poslovanja (usluge i ostale djelatnosti) – proširenje djelatnosti, otvaranje novih poslovnih polja, ostvare ukupno povećanje prihoda najmanje za 1 indeksni poen godišnje. Time bi se povećao udjel iz novih djelatnosti u ukupnom prihodu sa 10 % na 25 %. U ostvarenju toga cilja ukazuje se mogućnost novog zapošljavanja (proširena reprodukcija). Da bi se to i ostvarilo, nužno je organizacijski osigurati programiranje razvoja putem postojećih Službi uređivanja šuma i razvoja, kojim bi se poticao razvoj novih poslova uz uvjet ostvarenja dobiti na tržištu. U tom cilju potrebno je školovanje i motiviranje dipl. inž. šumarstva u iznalaženju poduzetničkih projekata i spremnost za inovacije u tradicionalnim poslovnim područjima, kao i oblikovanje novih proizvoda i otvaranje novih tržišta. Nedvojben je socijalno zakonit i terensko jasno prepoznatljiv rast interesa za korištenje takozvanih sporednih šumskih proizvoda, općih dobara i usluga koje nude šumski ekosustavi. Hrvatske šume d.o.o. u tome moraju prepoznati svoj gospodarski interes iz članka 8. ZOŠ-a, ali i obvezu očuvanja šumskih ekosustava kroz vrlo precizno utvrđivanje vrsta sporednih proizvoda, kroz propisivanje načina, mjesta i gospodarski – ekosocijalno dopustivih količina za sabiranje te uvjeta pod kojima se određeni proizvodi ili opća šumska dobra i usluge mogu koristiti, u skladu s člankom 45. ZOŠ-a. Jedinstvenu Službu za uređivanje na razini države, nužno je popuniti mnogim strukama; od bioloških, tehničkih, prehrambeno – tehnoloških do marketinških i turističkih, kako bi se odmah sada u revidiranoj ŠGOP-a za polurazdoblje 2006 – 2015. godine stvorile čvrste obveze da se u svakoj redovitoj reviziji osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama izvrši popis i izbor onih stvarnih mogućnosti za korištenje nedrvnih proizvoda i usluga. Od ovako izabranih idejnih podloga do poduzimanja poslovnih poduhvata, svaki prijedlog mora proći sveobuhvatnu stručnu provjeru, analizu i dati odgovore na sva pitanja budućeg poslovnog plana. Neke od mnogih mogućnosti novih usluga su: korištenje šumske biomase kao energenta (toplane i termoenergare) 1,0 milijun tona 2010. godine; proizvodnja kratko rezanog i cijepanog ogrjevnog drveta 300.000 m3 2010. godine; prerada drva: piljena građa, palete, drvena ambalaža, drvena galanterija; proizvodnja prehrambenih proizvoda od šumskih plodova, mesa divljači, gljiva i ostalo; izrada programa za gospodarenje privatnim šu- mama; inženjering za podizanje i sanaciju privatnih šuma; izrada lovnogospodarskih osnova privatnim lovoovlaštenicima; izrada programa upravljanja zaštićenim objektima prirode (parkovi prirode, nacionalni parkovi, …) gdje je temeljni fenomen šuma; razvoj turizma boljim korištenjem postojećih objekata i šumskog zemljišta povećanim ulaganjem u zimski turizam, izletnički turizam t tte ee sportsko-rekreativni turizam. Drži se realnim da će HŠ d.o.o. u sljedećih 10 godina razvojem novih poslovnih polja zapošljavati dipl. ing. šumarstva po godišnjoj stopi od 2,5 %. Ocjenjuje se da će se udjel šumarskih tehničara kao pomoćnika revirnika zadržati na sadašnjoj razini u strukturi zaposlenih. Mogućnosti novog zapošljavanja šumarskih |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 92 <-- 92 --> PDF |
tehničara očekuje se u obavljanju visoko mehaniziranih proizvodnih poslova (forvarderi, žičare, postrojenja za proizvodnju sječke, kratko rezanog i cijepanog drva) i dijelom pokretanja novih poslovnih polja. 3.4. Projekcija potrebnog broja stručno-tehničkog osoblja (Jednostavna i proširena reprodukcija) Procjenjuje se da će HŠ d.o.o. u razdoblju 2006–2015. s osnova novih djelatnosti zapošljavati dipl. ing. šumarstva po stopi od 2,5 %, što je prosječno godišnje 31 inženjer. S osnova zamjene umirovljenih zaposlit će se 14 dipl. ing. šum. Sveukupno bi HŠ d.o.o. u sljedećih 10 godina zaposlile prosječno godišnje 45 dipl. ing. šumarstva. Tom se broju mogu pridodati još 113 dipl. ing. šumarstva, koji bi trebali zamijeniti revirnike zvanja šumarskog tehničara. Na Šumarskom fakultetu u razdoblju 1990–2004. diplomiralo je prosječno godišnje 66 dipl. ing. šumarstva, što je za 21 dipl. ing. šum više od procjene godišnje potrebe HŠ d.o.o. U razdoblju 1990–2004. smanjen je broj šumarskih tehničara za 68, a u mirovinu u razdoblju 2006–2015. otići će 146 šumarskih tehničara ili prosječno godišnje 15. Mogućnosti zapošljavanja novih šumarskih tehničara je manjim dijelom u pokretanju novih poslova i u obavljanju visoko mehaniziranih proizvodnih poslova. Obzirom da je srednje šumarsku školu u posljednjih 5 godina završavalo više od 200 učenika godišnje, očigledno je velika disproporcija između potreba HŠ d.o.o. i školovanih šumarskih tehničara, što rezultira brojem nezaposlenih! Ovdje je potrebno upozoriti na činjenicu kako u programiranju razvoja korištenja tako zvanih sporednih šumskih proizvoda, usluga i djelatnosti nije moguće precizno i unaprijed projektirati potreban broj stručno tehničkog osoblja i dakako izravnih radnika. Stvarni razvoj novih djelatnosti, mogućnost plasmana proizvoda ili usluga kao i njihova potvrda na tržištu, rezultirat će paralelnim rastom broja zaposlenih. Usporedba potrebnog i stvarnog stanja stručno – tehničkog osoblja iskazana u tablici 5.1 iz koje je vidljiv “manjak” od 90 pomoćnika revirnika i 33 revirnika i “višak” od 12 upravitelja šumarija, ukazuje na nužnost dorade dosadašnjeg normativa, gdje se osim prosječnih godišnjih količina radova prema ŠGOP-a, mora ugraditi još značajnije područje opterećenosti šumskih ekosustava u odnosu na stanje potrebne zaštite, čuvanja šuma ili rast interesa za korištenjem proizvoda ili usluga šumskih ekosustava. Iz ovoga proizlazi da se prostor za povećanje zaposlenosti nužno mora dovoditi u vezu sa rastom prihoda kroz povećani intenzitet gospodarenja cjelokupnim šumskim ekosustavom. Ono što je temeljni cilj ovih razmišljanja i nadamo se skorih budućih aktivnosti, odnosi se na sustavno programiran razvoj i rast korištenja proizvoda i usluga šumskih ekosustava u ekosocijalno dopustivim granicama. 4. OBRAZOVNI PROFILI STRUCNO-TEHNICKOG OSOBLJA (stanje 31. 12. 2004) Šumarski tehničari su se ponajprije školovali za obavljanje poslova pomoćnika revirnika (čuvar šume, lovočuvar, poslovođa), a dipl. ing. šumarstva za revirnika s mogućnošću razvoja ili na rukovodne poslove (upravitelji šumarija i radnih jedinica) ili stručno specijalističke poslove (uzgajanje, uređivanje, iskorištavanje, lovstvo, ekologija…). Šumarska praksa smatra: da program strukovnih šumarskih škola odgovara poslovima pomoćnika revirnika, ali za zapošljavanje šumarskih tehničara na proizvodnim poslovima trebat će prilagoditi programe školovanja; da u većini srednjih šumarskih škola zbog nedostatka tehničkih uvjeta ali i kvalitetnih stručnih nastavnika, osposobljenost šumarskog tehničara ocjenjujemo nedostatnim; porastom broja šumarskih odjeljenja pri nekim strukovnim školama uzrok je također pada kvalitete obrazovanja, zbog nedovoljne praktične nastave i stručne prakse; za potrebe HŠ d.o.o. i poduzetnika iz djelatnosti šumarstva i lovstva razvidno je da bi dvije srednje šumarske škole mogle udovoljiti zahtjevima šumarske prakse i za podizanje kvalitete obrazovanja bila bi poželjna uža suradnja obrazovnih institucija i Ministarstva obrazovanja, prosvjete i športa. Iako visokoškolska šumarska nastava ima gotovo 145 godišnju tradiciju osjeća se: manje znanja kod dipl. ing. šumarstva iz tehničkih predmeta, managementa te marketinga; zbog velikog broja upisanih studenata zadnjih 10tak godina, što se vidi i preko broja registriranih nezaposlenih dipl. ing. šumarstva, nedostatak stručnog znanja za samostalni rad, zbog nemogućnosti provedbe kvalitetne terenske nastave. 4.1. Analiza stanja po zanimanjima (pomoćnik revirnika, revirnik, upravitelj u šumariji) Prema stanju zaposlenih od 1 232 dipl. ing. šum. 44 ili 3,6 % su pripravnici, u Direkciji Zagreb zaposle |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 93 <-- 93 --> PDF |
no je 60 ili 4,9, u stručnim službama UŠP čak 437 ili 0,1 % u Direkciji te svega 26 pripravnika ili 1,6 % (ta35,5 %, a u šumarijama 669 ili 54,3 % te u radnim jeblica 6.2.). dinicama svega 22 ili 1,7 %. U šumarijama najbrojniji Na vrlo odgovornim revirničkim poslovima od su revirnici sa 469 ili 38,1% (tablica 6.1.). 582 revirnika 469 ili 80,6 % su dipl. ing. šumarstva, Od 1 815 šumarskih tehničara najviše ih je upo-ali i visoki udio revirnika – šumarskih tehničara od 113 sleno u šumarijama aa 1 11 67 67678 88 il ilili ii ča čačak kk 92,4 % te u struč ili čak 19,4 % (tablica 6.3.) nim službama UŠP 92 ili 5,1 % i zanemariv broj 2 ili Tablica 6.1. Zaposleni diplomirani inženjeri šumarstva stanje 31. 12. 2004. Stručne službe Pomoćnik revirnika Uprava Pomoćnik Radna Ukupno Sveukupno Upravitelj Čuvar Pripravnici šuma Direkcija UŠP upravitelja Revirnik jedinica (1.+ 8.+ 9.) (10. + 11.) šumarije šume, Poslovođa Ukupno poružnica šumarije lovočuvar 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Vinkovci 39 12 7 45 --64 3 106 1 107 Osijek 24 8 3 21 --32 1 57 2 59 Našice 30 9 1 29 --39 3 72 1 73 Požega 24 6 -21 --27 2 53 -53 Bjelovar 40 15 1 54 --70 2 112 4 116 Koprivnica 33 11 3 37 -6 57 1 91 2 93 Zagreb 42 12 4 42 --58 4 104 6 110 Sisak 23 9 -28 --37 -60 1 61 Karlovac 27 14 1 29 --44 1 72 9 81 Ogulin 15 6 -15 --21 -36 1 37 Delnice 31 14 -60 --74 -105 3 108 Senj 13 7 2 16 --25 2 40 4 44 Gospić 33 12 1 19 --32 1 66 6 72 Buzet 13 9 -8 -1 18 -31 2 33 Split 25 17 -13 --30 -55 1 56 N. Gradiška 25 9 -32 --41 2 68 1 69 UKUPNO 60 437 170 23 469 -7 669 22 1188 44 1232 Udio (%) 4,9 35,5 13,8 1,9 38,1 -0,5 54,3 1,7 96,4 3,6 100,0 Napomena! 1. U UŠP Sisak Šumarije Dvor i Rujevac imaju jednog upravitelja šumarije. Hrvatske šume d.o.o. Tablica 6.2. Zaposleni šumarski tehničari stanje 31. 12. 2004. Stručne službe RJ Uprava Pom. revirnika šuma Direkcija UŠP Revirnik Čuvar š., Šumski Ostali Ukupno Poslovođa Rukov. Ukupno Ukupno Pripravnici Sveukupno podružnica lovočuar radnik stroja (1.+2.+ (12. + 13.) 8.+11.) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Vinkovci 2 -56 101 33 3 193 1 -1 196 5 201 Osijek 3 -48 32 2 -82 1 -1 86 1 87 Našice -11 37 53 6 -107 1 -1 108 4 112 Požega Bjelovar 5 3 1 - 22 65 39 121 - 1 -- 62 187 1 - -- 1 - 68 190 - 1 68 191 Koprivnica 2 -46 56 --102 1 -1 105 -105 Zagreb 1 3 52 45 1 -101 5 -5 107 -107 Sisak 3 6 26 16 --48 ---51 -51 Karlovac 19 24 29 76 -11 140 2 3 5 164 -164 Ogulin 8 4 28 45 1 -78 ---86 -86 Delnice 17 26 45 122 --193 1 -1 211 1 212 Senj 9 10 17 33 3 -63 ---72 2 74 Gospić 12 13 56 56 --125 ---137 6 143 Buzet 1 4 27 2 -1 34 ---35 1 36 Split 4 9 50 -1 -60 ---64 5 69 N. Gradiška 3 2 40 57 4 -103 1 -1 107 -107 UKUPNO 2 92 113 644 854 52 15 1678 14 3 17 1789 26 1815 Udio (%) 0,1 5,1 6,2 35,5 47,0 2,9 0,8 92,4 0,8 0,2 1,0 98,6 1,4 100,0 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Tablica 6.3. Pregled šumarija sa revirima i zaposlenim revirnicima po zvanju stanje 31. 12. 2004. Uprava Površina Šumarija Revir Revimici šuma UŠP Broj Broj Dipl. ing. šum. Šum. tehn. Podružnica ha ve´lZa´ha velZ´ha Broj % Broj % 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Vinkovci ii.m 12 6.015 45 1.604 45 100,00 -Osijek 74.681 8 9.335 21 3.556 21 100,00 -- Našice 82.198 9 9.133 40 2.055 29 72,5 11 27,5 Požega 49.860 6 8.310 22 2.266 21 95,5 1 4,5 N. Gradiška 78.479 9 8.720 34 2.308 32 94,1 2 5,9 Bjelovar 130.912 15 8.727 54 2.424 54 100,00 -- Koprivnica 61.570 11 5.597 37 1.664 37 100,00 -Zagreb 77.337 12 6.445 45 1.719 42 93,3 3 6,7 Sisak 86.943 10 8.694 34 2.557 28 82,3 6 17,7 Karlovac 81.194 14 5.800 53 1.532 29 54 7 24 45,3 UKUPNO 795.356 106 7.503 385 2.066 338 87,8 47 .w JEDNODOB. ŠUME Ogulin 65.003 6 10.834 19 3.421 15 78,9 4 21,1 Delnice 96.468 14 6.891 86 1.122 60 70,0 26 30,0 Senj 121.635 7 17.376 26 4.678 16 61,5 10 38,5 Gospić 295.379 12 24.615 32 9.231 19 59 4 13 40,6 UKUPNO 578.482 39 14.833 163 3.549 110 «,5 53 3„ PREBORNE ŠUME Buzet 67.014 9 7.446 12 5.585 8 66,7 4 33,3 Split 550.685 17 32.393 22 25.031 13 59,1 9 40,9 UKUPNO MEDIT. 617.699 26 23.758 34 18.168 21 61,8 13 38,2 SVEUKUPNO 1,991.537 171 11.646 582 3.422 469 80,6 113 19,4 4.2. Prilagodba stručno tehničkog osoblja promjenja, koji su se obratili HŠ d.o.o. za definiranje izlaznama u obrazovanju visokoškolskog sustava – nih kompetencija na kraju obrazovanja u šumar- Bolonjske i srednješkolskog sustava – Kopen-skim školama u cilju učinkovitog uključivanja u haške deklaracije (državna matura 2010. g.) tržište rada. Očekivana promjena srednješkolske šumarske od velike je važnosti dosljedna provedba Pravil nastave (Kopenhaška deklaracija) uvođenjem državne nika o pripravničkom stažu za dipl. ing. šum. i mature u hrvatske srednje strukovne škole sa stajališta šum. tehničare. HŠ d.o.o. bit će od koristi: Očekivane promjene u visokoškolskom obrazo ako se istraje na kvaliteti i praktičnoj osposobljenovanju (Bolonjska deklaracija) prema našim saznanjisti šumarskih tehničara kroz praktičnu nastavu i ma bit će od koristi HŠ d.o.o. ali i diplomantima: stručnu praksu, oni bi sutra kao poslovođe trebali ako prvostupnik nakon 6 semestra bude kvalitetno biti osposobljeni za rukovanje sredstvima rada (od osposobljena za obnašanje poslova revirnika; MP do forvardera i žičara). Procjenjuje se da će šu- a magistar šumarstva sa 10 semestara osposobljen marskim tehničarima biti osnovno zanimanje rukoza specijalističke poslove u šumarstvu; vatelja (skupocjenih) šumskih strojeva (agregati); radi potreba studenata i gotovih stručnjaka u EU pozdravlja se inicijativa HGK Sektor za poljoprinužno je i poznavanje stranih jezika, koje je prema vredu i šumarstvo i Instituta za društvena istraživa-našim saznanjima danas skromno! 5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Nakon 14 godina postojanja HŠ d.o.o. i razvojnih S tim projekcijama i uz utvrđene potrebe poduzetniprojekcija ocjenjuje se da ima prostora za zapošlja-ka u šumarstvu trebalo bi uskladiti upisne kvote Šuvanje novih dipl. ing. šumarstva. Što se tiče šumar-marskog fakulteta i šumarskih škola. skih tehničara njihovo zapošljavanje će se ponajTo je moguće ostvariti na način da se: prije svoditi na zamjenu postojećih i neznatno na 1. kroz otvaranje novih poslovnih polja pored traditemelju novootvorenih poslova. cionalne temeljne djelatnosti šumarstva, prjelas |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 95 <-- 95 --> PDF |
kom s dvostupnog na trostupni model poslova nja, i to ponajprije: ko 1.1. .. korištenjem šumske biomase kao energenta: a) proizvodnjom kratko rezanog i cijepanog drveta za kućanstva b) proizvodnjom sječke za toplane i termoenergane u cilju ruralnog razvoja, koristeći i sredstva poticaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Program SAPARD EU; c) osnivanjem zajedničkog trgovačkog društva SWH GmbH ObfAG (Struja i toplina iz drva d.o.o. kćerka Austrijskih saveznih šuma d.d.) i HŠ d.o.o. radi zajedničkog ulaganja (toplane, termoenergane…) d) nastavkom međudržavne suradnje između C.A.R.M.E.N. Straubing i HŠ d.o.o. na planu školovanja dipl. ing. šum. radi izrade studija izvodljivosti. 1.2. razvojem turizma 1.3. gospodarenjem nekretninama (poslovni objekti, odmarališta, lovačke kuće, planinarski domovi) od 1.4. u skladu s osnovama gospodarenja gospodarskim u jedinicama programiranim razvijanjem profitabil nih poslova na bazi uporabe šuma i šumskih zemljišta mimo temeljne djelatnosti šumarstva (ljekovito bilje, plodine, voda, hortikultura, …) 1.5. izradom programa upravljanja iz područja zaštite okoliša i prirode 1.6. izradom osnova gospodarenja za privatne šumovlasnike i lovnogospodarskih osnova za lovoovlaštenike 1.7. izradom studija izvodljivosti za programe iz pretpristupnih fondova EU – SAPARD za programe pošumljavanja, šumske prometnice, toplane na otpad iz poljoprivrede i šumarstva, kao i TWINING projekte (GIS tehnologije); 2.2. pojačaom suradnjom sa znanstveno-istraživačkim institucijama kroz godišnje i srednjoročne projekte u svrhu unapređenja sveukupnog poslovanja i profitabilnosti u šumarstvu; 3.3. poticanjem međunarodne suradnje putem Poduzeća za državne šume i organiziranim lobiranjem za područje šumarstva unutar EU. LITERATURA Čamba, V. 2004.: Lebensministerum Wien, Šumarsko obrazovanje u Austriji. D u nd o v i ć , J. i ostali 1999.: Zapošljavanje šumarskih zaposlenika i razvoj poduzetništva u šumarstvu RH, Zagreb. Matić, S. 1991.: Revirni sustav u šumarstvu Hrvatske kao osnovni preduvjet povećanja ekoloških, socijalnih i sirovniskih funkcija šuma. Šum. list 6–9, str. 345–350. *** Program razvoja Hrvatskih šuma 1991–2025. u a 1991 *** Šumskogospodarska osnova područja 1996–2005. *** Bayerische Staatsforstverwaltung, Jahresbericht 2003. Bayerische Staatsforstverwaltung, FORSTINFO, November 11/2004, Kabinet beschliesst Gesetz zur Reform der Forstverwaltung. *** Bayerische Staatsforstverwaltung, FORSTINFO, Mai 5-2005, Die Forstwissenschaftliche Ausbildung an der TU München und Bologna Prozess. *** Österreichische Bundesforte AG, Geschäftsbericht 2003. *** Österreichische Bundesforte AG, Öbf-Horizont 2004-2010, Wegweiser in die Zukunft. : U raspravi je za srednjoškolsko šumarsko obrazovanje ukazano na neujednačenost kvalitete izvođenja programa po odjeljenjima, nedostatak adekvatnog prostora, opreme, nedovoljan broj sati terenske-praktične nastave te naposljetku neadekvatan i malobrojan nastavni šumarski kadar. Kod prerade drva stanje je nešto povoljnije i bili bi zadovoljni kada bi se bar toliko ulagalo i u šumarstvo. Kod vosokoškolske šumarske nastave, iskazana je zabrinust glede zapošlja vanja prvostupnika. Postojeća praksa, ponajprije Hrvatske šume d.o.o, trebat će im odrediti mjesto rada. Koliki će broj takvih kadrova moći apsorbirati proširenje djelatnosti u šumarstvu i privatni poduzetnici, koji će slijedom novog Zakona o šumama i Zakona o hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije morati imati licencu za izvođenje pojedinih radova, a to znači i adekvatan stručni kadar, to ćemo tek vidjeti. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Nadalje, u raspravi je upozoreno kako klasična šumarska znanja nisu upitna, nego nova opća znanja o kojima treba također voditi računa. Za uključivanje u međunarodno tržište rada potrebno je naučiti dodatne vještine, od jezika do načina uključivanja u europske Zaključci Savjetovanja: 1. S obzirom na činjenicu da je hrvatska šumarska struka svoj rad od početka organiziranog šumarstva temeljila na visoko obrazovanim stručnjacima, smatramo da je ova tema aktualnija danas, još više nego do sada. do sada 2. Srednje ee i ii visokoškolsko obrazovanje u današnjim j vis složenim ekološkim, gospodarskim i društvenim odnosima, postaje vrlo značajna i nezaobilazna sas tavnica koja vodi boljitku cijelog društva, a šumar ske struke posebno. 3. Kako se i srednje i visoko školstvo nalazi na prekretnici (Kopenhaška i Bolonjska deklaracija) te kako se u takvim turbulentnim vremenima, prema našem mišljenju dolazi do brzopletih i nedovoljno argumentiranih odluka (prekobrojnost i upitnost ujednačenosti kvalitete srednjeg obrazovanja te vrlo kratak rok za primjenu Bolonjske deklaracije u visokom obrazovanju), ovaj skup s pravom iskazuje zabrinutost nastalim stanjem. 4. Neki pokazatelji govore da je u srednjem obrazovanju obrade drva stanje povoljnije i kreće se još na bolje. Glede stanja u srednjošumarskom obrazovanju, novi programi za strukovne šumarske škole (2004. god.) odgovaraju današnjim potrebama, međutim veliki broj šumarskih odjeljenja ne odgovara potrebama prakse, a broj i kvaliteta obrazovnih šumarskih stručnjaka te tehnički uvjeti (prostor, nedovoljna praktična nastava, oprema), uzrokuju nisku kvalitetu obrazovanja. Prema današnjem stanju, smatramo da jedino srednja Šumarska i drvodjeljska škola u Karlovcu zadovoljava uvjete glede potreba prakse, broja i kvalitete kadrova, prostornim uvjetima i opremom. 5. Podržavajući Bolonjsku deklaraciju i cijeneći napore i trud, koje su nastavnici Šumarskog fakulteta uložili oblikujući predstavljeni nam program studija po modelu 3+2, smatramo nužim istaknuti: – prekratak rok za izradu programa i njegovo oživotvorenje već šk. god. 2005/2006., vjerojatno će donijeti probleme kako nastavnicima, tako i studentima; – trogodišnje obrazovanje pristupnika (program 3+2) je nedostatno da bi takav stručnjak našao odgovarajuće mjesto u složenim uvjetima ekosustava (npr. revirnički poslovi); projekte i iznalaženja mogućnosti prodaje svoga znanja. Nešto više o tome možemo saznati iz napisa kolegice mr. sc. Marine Popijač, kojega objavljujemo u ovom broju (5-6) Šumarskog lista u nastavku rubrike Aktualno. – program 3+2 pripreman je i bit će primijenjen bez prave analize kadrovskih, prostornih i financijskih uvjeta te konzultacija s praksom; – s obzirom na prirodne šume Hrvatske i složenost šumskog ekosustava te stoga nužnost usvajanja široke lepeze znanja, iz biološko-ekološkog, tehnološkog i ekonomskog područja, smatramo da bi primjenjiviji bio program 4+1; – kod primjene programa 3+2 šumarska struka morat će studiozno pristupiti izradi kriterija kod zapošljavanja prvostupnika i magistara šumarstva, vodeći računa o usvojenim znanjima, ali i potrebama u današnjem stupnju razvoja šumarske struke – ovaj program nužno je pratiti u realizaciji, dorađivati ga i usuglašavati. 6. Gledajući potrebe hrvatskoga šumarstva, ocjenjujemo da kroz proširenje djelatnosti ima prostora za zapošljavanje novih dipl. ing. šumarstva, odnosno magistara šumarstva. Za prvostupnike će se pak morati odrediti koje će poslove moći obavljati i koliki broj će praksa tražiti, dok za srednje šumarsko obrazovanje mislimo da su dostatni današnji kapaciteti Šumarske i drvodjeljske škole u Karlovcu. 7. Glede ukidanje titule diplomiranog inženjera, taj postupak smatramo neprimjerenim i taj prijedlog sigurno nije došao od inženjera, nego od onih koji sve žele uprosječiti i novelirati, ne poštujući čak ni dobre tradicije. Kako doktorska titula asocira i sinonim je za zdravlje a profesorska za obrazovanje, tako je inženjerska sinonim za proizvodnju i stvaranje novih vrijednosti, na čemu se temelji gospodarstvo svake zemlje. Stoga se zalažemo da ostane titula inženjera, odnosno diplomiranog inženjera. III : dio Kolega Branko Meštrić pretstavio je novu web stranicu HŠD-a www.sumari.hr “HŠD staro kao sve značajne aktivnosti i obrazovanje u šumarstvu, brinulo se i brine za znanja i ljude. Konačno pojavilo se i u internetskom svijetu www.sumari.hr. Tako je formiran Imenik hrvatskih šumara, onih koji su radili u šumarstvu, koji sada rade i novih koji dolaze. Informativno, 11 737 šumara imamo sada u evidenciji, od Josipa Ressela rođenog 1793. god. do Borke Šimek, koja je diplomirala u ponedjeljak 13. lipnja. Podaci stoje na internetu svima na |