DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 243-250 UDK 630* 232.1 (001) PROUČAVANJE USPIJEVANJA PROVENIJENCIJA DUGLAZIJE (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco) NA KRNDIJI STUDY OF GROWTH OF DOUGLAS FIR PROVENANCES (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco) ON KRNDIJA Stevo ORLIĆ, Sanja PERIĆ* SAŽETAK: Programom istraživanja obuhvaćeno je 12 provenijencija aa ze zezelene duglazije (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco), i to: 6 iz SA , 3 iz Britanske Columbije, 1 iz Danske, 1 iz Bugarske i 1 iz Hrvatske. U UU radu su prikazani rezultati terenskog pokusa na Krndiji, Šumarija Našice, a odnose se na 10. i 24. godinu od osnivanja pokusa, odnosno na 13. i 27. godinu starosti biljaka. Najbolje rezultate u preživljenju, visinskom, debljinskom i volumnom rastu pokazale su provenijencije iz Danske (J) i Bugarske (R). Domaća provenijencija Buzet (S) bolja je od prosjeka svih provenijencija. Od izvornih sjevernoameričkih provenijencija najbolje su one iz obalnog područja savezne države Washington, s nižih nadmorskih visina. Ključne riječi: zelena duglazija, provenijencije, preživljenje, rast j 1. UVOD I PROBLEMI – Introduction and problems Zelena duglazija pripada među najproduktivnije i gospodarski najinteresantnije vrste šumskog drveća u SAD. Ona ima veliki prirodni areal uspijevanja u horizontalnom i vertikalnom smislu (od Californije do Britanske Columbije i od morske obale do 1500 m nad bale posljedica toga je i velik broj prove morsk morskmorske ee visine) visine)visine), ,, a aa posljedic je i nijencija (G ö h r e , 1958.). Poznavanje uspijevanja pojedinih provenijencija odlučujuće je kada se ovu vrstu želi unositi u područja izvan njezina prirodnog areala. Zbog toga su europski šumari tom pitanju posvetili veliku pozornost, koja se ogleda u proučavanju brojnih provenijencija, u terenskim pokusima diljem Europe te brojnim napisanim i objavljenim radovima. Zelena duglazija unesena je u naše područje u prvoj polovici 19. stoljeća. Međutim, sve do druge polovice 20. stoljeća nije bilo šire uporabe ove vrste u šumarstvu Hrvatske. Iza 1960. godine kada je u Hrvatskoj pokrenuta akcija pošumljavanja slobodnih šumskih i izvanšumskih površina porastao je interes za zelenu duglaziju, odnosno za njezinim najpovoljnijim provenijencijama za naše područje. Šumarski institut, Jastrebarsko 1965. godine nabavio je 19 uzoraka sjemena zelene duglazije različitih provenijencija. Cilj je bio istražiti uspijevanje pojedinih provenijencija u različitim stanišnim uvjetima Republike Hrvatske. Osnovana su 4 terenska pokusa na izvanšumskim površinama, a prvi rezultati o uspijevanju pojedinih provenijencija iz tih pokusa objavljeni su (Orlić, Ocvirek, 1994). U ovom radu prikazat ćemo rezultate o uspijevanju zelene duglazije različitih provenijencija u terenskom pokusu na Krndiji, Uprava šuma Našice (Dokuš, 1973). 2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA-Research area Terenski pokus 12 provenijencija zelene duglazije ska”, lokalitet Paulinovac, odjel 74 a,b je osnovan u na području Uprave šuma Našice, g.j. “Krndija-Seon-proljeće 1969. godine. U vegetacijskom pogledu to je područje brdske bukove šume (Tip II E 11). Lokalitet Paulinovac se nalazi uz cestu Požega * Dr. sc. Stevo Orlić, dr. sc. Sanja Perić Našice. To je blago nagnuta jugoistočna padina na nad Šumarski institut Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 6 <-- 6 --> PDF |
S. Orlić, S. Perić: PROUČAVANJE USPIJEVANJA PROVENIJENCIJA DUGLAZIJE . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 243-250 morskoj visini 320–340 m. Pedološka istraživanja po-je prema Köppenovoj klasifikaciji oznakom Cfwbx” vršine pokazala su da se radi o dubokom kiselo sme-što znači da ovdje vlada toplo umjerena kišna klima. đem skeletoidnom tlu. Klima ovog područja označena 3. METODA RADA – Work method Pokus je osnovan u randomiziranom blok sustavu uz 4 ponavljanja (plan pokusa). Osnovni razmak sadnje je 2 x 2 m. Zelena duglazija sađena je uz razmak 4 x 4 m, a između je sađena obična smreka 1+2 godina stara. U Tablici 1. izneseni su podaci o porijeklu i zemljopisnom položaju za provenijencije koje smo imali, za 4 provenijencije nismo dobili točne podatke o porijeklu (oznaka: F, I, J, T). Šumske sadnice proizvedene su u rasadniku Šumarskog instituta, Jastrebarsko u Jiffy lončićima promjera 8 cm, i bile su stare 2+1 godinu, s izuzetkom provenijencije Castle Rock, Wash. (T) koja je bila stara 2+0 godina i sađena je s golim korijenom. Tijekom 5 godina iza osnivanja u pokusu su vršene redovne mjere njege (popunjavanje, čišćenje i dr.) i zaštite. Registracija preživljenja te visinskog i debljinskog rasta i prirasta vršene su svake godine prvih 5 godina, a zatim u 10. i 24. godini. Od svake provenijencije, mjeri se 100 biljaka (25 x 4). U ovom radu prikazat ćemo prosječne vrijednosti o preživljenju te visinskom, debljinskom i volumnom rastu (Tablica 2, 3, 4, 5) u 10. i 24. godini od osnivanja pokusa, te minimalni i maksimalni iznos kao i standardnu devijaciju (SD) svake provenijencije. Visine su mjerene s točnosti 1,0 cm, a prsni promjeri s točnosti 1,0 mm. Drvna masa srednjeg sastojinskog stabla obračunata je po formuli v = g x h x 0,45, a drvna masa na ha V= v x 625 x % preživljenja. Analiza varijance i F test za visinu i prsni promjer u 10. i 24. godini provedeni su na temelju prosječne vrijednosti provenijencije. Tablica 1. Porijeklo i zemljopisni položaj provenijencija Table 1 Origin and geographical position of provenances Oznaka Provenijencija Mark Provenance A SHELTON, Washington C SHADY COVE, Oregon D TENINO, Washington E ELMA, Washington F ELK RIVER FALLS, B. C. I MERVILLE BLACK, B. C. J HVIDKILDE, Danska L SALMON ARM, B. C. M PE ELL, Washington R ŠIPKA, Bugarska S BUZET, Hrvatska T CASTLE ROCK, Wash. Geografske koordinate Nadmorska Geographical coordinate visina, m Širina Dužina Altitude, m Latitude Longitude 30 - 150 47o11’N 123o 10’W 1350 42o 36’N 122o 50’W 100 - 200 46o45’N 122o 40’W 100 - 200 47o00’N 123o 30’W 450 - 600 50o50’N 119o 10’W 150 - 300 46o 45’N 123o15’W 650 - 780 42o 43’ N 25o 20’ E 10 45o 04’ N 13o 38’ E Plan pokusa 12 provenijencija zelene duglazije Pokusna ploha “Krndija” Veličina pokusa: 296 x 104 m Radna ploha: 16 x 16 m Nadmorska visina: 320 - 340 m Zemljopisni položaj: 45o 36’ N 17o 59’E |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 7 <-- 7 --> PDF |
S. Orlić, S. Perić: PROUČAVANJE USPIJEVANJA PROVENIJENCIJA DUGLAZIJE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 243-250 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA – Results of investigation and discussion Uspijevanje 12 provenijencija zelene duglazije u pokusu na Krndiji glede preživljavanja te njihov visinski, debljinski i volumni rast, prikazat ćemo u 10. i 24. godini od osnivanja pokusa, odnosno u 13. i 27. godini totalne starosti biljaka. 4.1 Preživljenje – Survival Preživljenje biljaka u prosijeku iznosilo je u 10. godini od osnivanja 64,2 % (od 41,8 % do 83,2 %), a u 24. godini 63,0 % (od 41,2 % do 82,2 %). Razlika između 10. i 24. godine je minimalna, svega 1,2 %, jer kod većine provenijencija u navedenom razdoblju nije došlo do promjene u pogledu preživljenja. Među najboljima su provenijencije iz Bugarske (83,2 %) i DanSlika 1. Prikaz 12 provenijencija dulgazije, Šumarija Našice ske (81,1 %), a i naša domaća provenijencija iz Buzeta Figure 1. Douglas fir – 12 provenances, Forest office Našice (66,1 %) je bolja od prosjeka. Iz tog proizlazi zaključak da su europske provenijencije, koje su se djelomič-jencije, uzorci sjemena sa starih stabala i skupina su po no aklimatizirale na europske stojbinske uvjete u predintenzitetu rasta jednake onim najboljim iz SAD. Na nosti prema izvorno sjevernoameričkim. Istraživanja toj osnovi preporuča se njihovo korištenje u budućnoprovedena u Austriji pokazala su da lokalne proveni-sti (S c h ul t z e, R a sc h k a , 2002). 2. Podaci opreživljenj u Table 2 Survival data Naglašavamo da su podaci pre- Oznaka Provenijencija u 10. god. -year u 24. god.-year življenja biljaka u pokusu na Krn- Mark Provenance % % diji niži za 5–10 % u odnosu na A SHELTON, Washington 53.7 53.7 neke provenijencije u pokusima u C SHADY COVE, Oregon 61.3 57.1 druge 4 regije u Hrvatskoj (O r l i ć , D TENINO, Washington 55.3 54.4 Ocvirek, 1994). E ELMA, Washington 66.1 65.3 F ELK RIVER FALLS, B. C. 71.4 71.4 I MERVILLE BLACK, B. C. 61.4 60.5 J HVIDKILDE, Danska 81.1 81.1 L SALMON ARM, B. C. 67.8 62.6 M PE ELL, Washington 61.0 61.0 R ŠIPKA, Bugarska 83.2 82.2 S BUZET, Hrvatska 66.1 65.1 T CASTLE ROCK, Wash. 41.8 41.2 Prosjek -Average 64.2 63.0 Grafikon 1. Preživljenje je, ,, % %% Graph. 1 Survival in% |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 8 <-- 8 --> PDF |
S. Orlić, S. Perić: PROUČAVANJE USPIJEVANJA PROVENIJENCIJA DUGLAZIJE . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 243-250 4.2 Visinski rast – Height growth U 10. godini prosječna visina stabala iznosila je 5,88 U navedenoj tablici i na grafikonu iznijeti su podaci m (od 4,12 m do 7,37 m). Kao i kod preživljenja, među u 10. i 24. godini za minimalnu, maksimalnu i prosje-najboljim provenijncijama su Danska (7,37 m) i Bučnu visinu stabala te standardnu devijaciju (±SD) garska (6,90 m). Naša provenijencija Buzet (5,99 m) svake provenijencije. bolja je od prosjeka. Od izvornih sjevernoameričkih Tablica 3. Podaci o visini – Table 3 Height data Oznaka Visina - Height, m, 10. god. - year Visina - Average, m, 24. god. year Mark Max Min Prosj. SD Max Min Prosj. SD A 7.20 2.10 5.57 1.05 20.00 12.60 17.91 1.17 C 6.90 1.90 4.57 0.73 19.50 9.00 16.49 1.49 D 8.25 0.76 5.92 1.01 22.00 14.50 18.03 1.17 E 9.25 4.80 6.75 0.91 22.50 15.00 19.23 1.19 F 8.80 1.60 5.78 0.98 20.50 10.70 17.88 1.50 I 8.65 2.20 5.86 1.06 21.00 14.00 17.15 1.18 J 10.00 4.40 7.37 0.69 28.00 14.50 20.04 1.42 L 6.40 1.00 4.12 1.14 18.00 6.00 14.74 1.86 M 9.30 0.97 5.93 1.10 22.00 2.30 17.51 2.58 R 8.90 2.70 6.90 1.03 21.70 13.00 19.13 1.38 S 8.25 2.00 5.99 1.19 21.00 11.20 18.18 1.29 T 8.40 3.45 5.83 0.77 20.20 11.00 17.15 1.29 Sredina-Mean 5.88 0.97 17.79 1.46 Grafikon 2. Srednja visina Graph. 2 Mean height provenijencija najbolje su one iz savezne države Washington s nižih nadmorskih visina. Odnosi među provenijencijama u pogledu apsolutnog minimalnog i maksimalnog iznosa u pokusu prikazani su prosječnim vrijednostima. Prosječna vrijednost standardne devijacije je SD = ±0,97. U 24. godini odnosi među provenijencijama u po aa kusu nisu se bitnije izmijenili prema 10. godini, a pros ini, a ječna visina svih provenijencija je 17,79 m (od 16,49 do 20,04 m). Najbolje provenijencije i dalje su iz Dan- u 24. godini -Year u 10. godini-Year ske (20,04 m) i Bugarske (19,13 m), a naša provenijencija Buzet (18,18 m) je bolja od prosjeka. Ako usporedimo podatke u 10. godini u pokusu “Krndija” s podacima na druga 4 lokaliteta u Hrvatskoj za istu starost i iste provenijencije, proizlazi da su oni viši preko 25% (Orlić, Ocvirek, 1996). Provedena analiza varijance i F test pokazali su da su utvrđene razlike među provenijencijama u 10. i 24. godini bile visokosignifikantne (11F33 rač. 4,68 i 6,32, 11F33 tablični 2,84). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 9 <-- 9 --> PDF |
S. Orlić, S. Perić: PROUČAVANJE USPIJEVANJA PROVENIJENCIJA DUGLAZIJE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 243-250 4.3 Debljinski rast – Diameter growth najbolje provenijencije u Njemačkoj su one iz zapadU navedenoj tablici i na grafikonu prikazani su ponog područja poluotoka Olypic i zapadno od Caseades daci u 10. i 24. godini za minimalni, maksimalni i sredWashington (Kleinschmit at all, 1991). nji prsni promjer te standardna devijacija za svaku Tijekom idućih 14 godina (10–24. godina) debprovenijenciju. ljinski rast bio je vrlo intenzivan kod gotovo svih pro U 10. godini prosječni prsni promjer iznosio je venijencija, pa je srednji prsni promjer utrostručen i iz8,98 cm (od 5,65 cm do 11,93 cm). Slično kao kod vinosi 25,90 cm (od 19,45 cm do 31,07 cm). I dalje naj sinskog rasta, najveći prsni promjer bio je kod provenibolje provenijencije su Danska (31,07 cm) i Bugarska jencije iz Danske (11,93 cm) i Bugarske (10,95 cm). (27,72 cm), a naša provenijencija Buzet (27,05 cm) boNaša domaća provenijencija Buzet (9,30 cm) bolja je lja je od prosjeka. Širina rasipanja u 24. godini iznosi u od prosjeka svih provenijencija. Kao i kod visinskog prosjeku SD = ± 4,71 i znatno je veća od one u 10. gorasta od izvornih sjevernoameričkih provenijencija dini, a najveća je kod provenijencija koje imaju najin najbolje su one iz savezne države Washington s nižih tenzivniji rast. nadmorskih visina. Širina rasipanja podataka u prosjeKao i kod visine, izneseni podaci o debljinskom ku iznosi SD = ± 2,04, i najveća je kod provenijencija rastu u 10. godini u pokusu na Krndiji bolji su u odnosu koje imaju najintenzivniji rast. Prema Kleinschmit-u na pokus 15 provenijencija zelene duglazije u Varaždi- Tablica 4. Podaci o prsnom promjeru – Table 4 Dbh data Oznaka Prsni promjer - Dbh, cm, 10. god. - year Prsni promjer - Dbh, cm, 24. god. - year Mark Max Min Prosj. SD Max Min Prosj. SD A 12.80 1.40 7.88 2.21 34.70 13.10 26.22 4.06 C 12.80 0.80 7.50 1.73 34.10 7.00 24.45 4.67 D 15.40 2.10 9.05 1.83 38.20 17.20 27.07 4.27 E 14.50 5.30 9.73 2.00 42.30 16.20 26.83 4.22 F 13.30 0.90 8.80 1.99 39.20 7.00 24.86 5.04 I 13.40 1.70 8.85 2.30 35.00 15.60 25.26 4.27 J 17.00 5.60 11.93 2.30 43.30 16.90 31.07 5.04 L 9.50 0.80 5.65 1.73 32.40 6.70 19.45 4.91 M 15.70 1.50 9.35 2.11 45.50 2.50 26.23 6.47 R 14.60 3.00 10.95 2.17 35.00 12.40 27.72 4.41 S 15.20 1.40 9.30 2.40 38.20 8.60 27.05 4.61 T 14.40 3.50 8.73 1.75 37.20 10.20 24.60 4.53 Prosjek - Average 8.98 2.04 25.90 4.71 Grafikon 3. Prsni promjer Graph. 3 Dbh |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 10 <-- 10 --> PDF |
S. Orlić, S. Perić: PROUČAVANJE USPIJEVANJA PROVENIJENCIJA DUGLAZIJE . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 243-250 nu za preko 35 %. (Orlić, Ocvirek, 1990). Prema Pintariću najbolje rezultate u 10. godini s obzirom na kvalitetu i intenzitet rasta u Bosni pokazala je provenijencija Alberni iz Britanske Columbije s nadmorske visine od 150 m (Pintarić, 1989). Provedena analiza varijance i F test pokazali su da su utvrđene razlike među provenijencijama u 10. i 24. godini bile visokosignifikantne (11F33 rač. 4,10 i 9,59, 11F30 tab. 2,84). 4.4 Drvna masa – Volume Kako smo već u metodi rada istakli, drvna masa srednjeg stabla provenijencije obračunata je po formuli v = g x h x 0,45, a drvna masa na ha V = v x 625 x % preživljenja (625 je broj stabala na ha uz razmak sadnje 4 x 4 m). Ovaj obračun nije sasvim točan s obzirom na proizvodne mogućnosti provenijencija, ali uvažava intenzitet rasta i preživljavanje biljaka i daje informaciju o odnosima među provenijencijama. Odnosi među provenijencijama u pogledu drvne mase srednjeg stabla su analogni onima u pogledu visine i prsnog promjera. Najbolje provenijencije u 10. godini su iz Danske (0,03681 m3) i Bugarske (0,02453 m3), a najlošije su Salmon Arm, Britanska Columbija (0,00482 m3) i Shady Cove, Oregon (0,00905 m3). Odnos između najbolje i najlošije provenijencije u 24. godini je 3,4:1. Odnosi među provenijencijama s obzirom na drvnu masu na ha ni u 24. godini nisu se bitnije izmijenili. Kod obračuna drvne mase na ha, u drvnu masu Slika 2. Najbolja provenijencija iz Danske “Hvidbilde (oznaka J) srednjeg stabla (v) i broja posađenih biljaka na ha Figure 2. The best provenance from Denmark (625) u obzir je uzet i postotak preživljenja (%) biljaka svake provenijencije. Pokazalo se da se odnosi među Salamon Arm, Britanska Columbija (77,60 m3/ha) i provenijencijama niti ovdje nisu bitnije izmijenili. Castel Rock, Washington (94,39 m3/ha). Naša domaća Najbolje provenijencije u 24. godini su Danska provenijencija Buzet (192,06 m3/ha) bolja je od prosje( 347,40 m3/ha) i Bugarska (266,68 m3/ha), a najlošija ka. Izneseni podaci potvrđuju da su provenijencije Tablica 5. Podaci o drvnoj masi – Table 5 Volume data Drvna masa sred. stabla, m3 Drvna masa na ha, m3 Oznaka Provenijencija Volume of mean tree, m3 Volume per ha, m3 Mark Provenance u 10. god.-year u 24. god.-year u 10. god.-year u 24. god.-year A SHELTON, Washington 0.01228 0.43441 4.12 145.69 C SHADY COVE, Oregon 0.00905 0.34951 3.47 124.73 D TENINO, Washington 0.01732 0.46815 5.99 159.17 E ELMA, Washington 0.02248 0.48806 9.29 199.19 F ELK RIVER FALLS, B. C. 0.01587 0.39184 7.08 174.86 I MERVILLE BLACK, B. C. 0.01635 0.38819 6.27 146.18 J HVIDKILDE, Danska 0.03681 0.68537 18.66 347.40 L SALMON ARM, B. C. 0.00482 0.19833 2.04 77.60 M R PE ELL, Washington ŠIPKA, Bugarska 0.01841 0.02453 0.42471 0.51909 7.02 12.76 161.92 266.68 S BUZET, Hrvatska 0.01833 0.47204 7.57 192.06 T CASTLE ROCK, Wash. 0.01548 0.36658 4.04 94.39 Prosjek - Average 0.01764 0.43219 7.08 170.13 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 11 <-- 11 --> PDF |
S. Orlić, S. Perić: PROUČAVANJE USPIJEVANJA PROVENIJENCIJA DUGLAZIJE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 243-250 Grafikon 4. Drvna masa srednjeg stabla Graph. 4 Volume of mean tree koje su imale najbrži rast imale i najviši postotak preživljenja. I naša ranija istraživanja pokazala su slične rezultate (O r l ić , O c v i r ek , 1994). Provenijencije iz savezne države Washington s nižih nadmorskih visina su među boljima, u apsolutnom iznosu obračunata drvna masa je bolja od prosjeka ili je PRETHODNI ZAKLJUČCI Naprijed izneseni podaci o preživljenju, visinskom, debljinskom i volumnom rastu pokazuju od kolikog je značenja porijeklo sjemena za unošenje i uzgoj zelene duglazije u našim stojbinskim uvjetima. Rezultate između najlošije i najbolje provenijencije u 24. godini starosti u pogledu: visine je 1:1,4; prsnog promjera 1:1,6 i volumena srednjeg stabla 1:3,4. Analiza varijance i F test pokazali su da su utvrđene razlike bile visokosignifikantne (1 %) u 10. i 24. godini starosti. Najbolje provenijencije za istraživane stojbinske uvjete na Krndiji su provenijencije iz Danske (Hvidkilde) i Bugarske (Šipka), a od izvornih sjevernoameričkih provenijencija one iz savezne države Washington s nižih nadmorskih visina (do 300 m). Naša doma- LITERATURA D i t t m a r, O., E. Kn a p p , 1987.: Further silvicultural and yield information for growing Druglas fir in the East German lowland, on the basis of the 1961. international Druglas fir provenance trial, Socialistische Forstwirtscaf 36.6, 178–181., E. German. Dokuš, A., 1973.: Komparativan pokus 12 provenijencija zelene duglazije u Paulinovcu, Izvještaj ravna prosječnom iznosu (Tablica 5). Dittmer i Knapp su u 27. godini u istočnoj Njemačkoj registrirali tekući prirast od 26 m3/ha za iste provenijencije, što je prema njima daleko bolje od bilo koje domaće vrste (Dittmar, Knapp, 1987). Preliminary conclusions ća provenijencija (Buzet) bolja je od prosjeka svih provenijencija. Stečena saznanja u nas se već koriste kod nabave sjemena za proizvodnju sadnica, odnosno za osnivanje novih nasada. Uz važnost porijekla sjemena vrlo je važan izbor odgovarajućeg staništa. Zelena duglazija najbolje rezultate pokazuje na šumskim staništima u području brdske bukove šume. Naime, pokazalo se da su podaci iz pokusa na Krndiji bolji za preko 25 % u odnosu na druga 4 lokaliteta u Hrvatskoj na izvanšumskim površinama za istu starost biljaka i iste provenijencije. – References za 1971. i 1972. godinu, Dokumnetacija Šumar ski institut, Jastrebarsko. Göhre, K., 1958.: Die Duglasie und ihr Holz, Berlin. Kleinschmit, J., J. Swolba, H. Weisgerber, H. Rau, H. M. Dimpflmeir, R. Ruetz, W. Franke, A. 1991.: Results of the IUFRO Douglas fir provenance trial in West Germany of age 20, Forst und Holz, 46:9, 238–242, W. German. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 12 <-- 12 --> PDF |
S. Orlić, S. Perić: PROUČAVANJE USPIJEVANJA PROVENIJENCIJA DUGLAZIJE ... Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 243-250 Orlić, S., M. Ocvirek, 1990.: Međunarodni pokus oglednoj plohi “Crna lokva” (Bosanska Gradi provenijencija zelene duglazije (Pseudotsuga ška), Šumarski list 9–10, 397–414, Zagreb. menziesii (Mirb.) Franco), Radovi, Šumar. inst. Schultze, U., H. D. Raschka, 2002.: Douglas fir 25.: 295–309, Zagreb. provenances for the dry East of Austria- O r li ć, S., M. O c v ir e k , 1994.: Istraživanje proveni- rusalts of Douglas fir provenances trials of the jencija zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii Institute of Forest Genetics FBVA-Wienna, (Mirb.) Franco) u Hrvatskoj, Šumarski list 5–6: Forstliche Bundesversuchsanstalt Wien, 126, 139–146, Zagreb. 95, Wien. P i n t a r i ć , K., 1989.: Proučavanje prirašćivanja IUFRO-duglazije različitih provenijencija na SUMMARY: This study programme covers 12 provenances of Douglas fir (Pseudotsuga douglasiessi (Mirb.) Franco) including 6 from the USA, 3 from British Columbia, 1 from Denmark, 1 from Bulgaria and 1 from Croatia (Table 1). Precise data on origin (Character code: F, I, J, T) were not received for 4 provenances. Forest seedlings were produced in the tree-nursery of the Forest Research Institute, Jastrebarsko, in Jiffy containers of 8 cm diameter. The seedlings were transferred to the field as 2+1 year-olds, with the exception of Castle Rock provenance, which was 2+0 years old and planted bare-rooted. The field experiment was established in the spring of 1969 in a randomized block system in 4 replications. Basic spacing of planting was 2 x 2 m. Douglas fir was planted with spacing of 4 x 4 m, and in between Norway spruce 1+2 years old, was planted. This paper presents the measurement results from 1978 and 1992. Namely, the 10th and 24th year since the establishment of the experiment. Variance analysis and F test were used for testing the differences between the provenances in view of height and diameter growth. Average provenance values were used in the statistical analysis of data. According to the results in the field experiment on Krndija, the best results, with regard to survival, growth and increment, were shown for the provenances from Denmark (Hvidbilde) and Bulgaria (Šipka). Our Croatian domestic provenance (Buzet) was better than the average for all provenances. According to the results in the field experiment on Krndija, the best results, with regard to survival, growth and increment, were shown for the provenances from Denmark (Hvidbilde) and Bulgaria (Šipka). Our Croatian domestic provenance (Buzet) was better than the average for all provenances. Of the source (indigenous, autochthonous) north-American provenances the best were those from the Federal State of Washington from lower altitudes. Key words: Douglas fir, provenances, survival, growth. |