DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 49 <-- 49 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298 UDK 630* 641 UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE INSIGHT INTO SOME ASPECTS OF ENTREPRENEURSHIP IN THE EUROPEAN FORESTRY Mario ŠPORČIĆ* SAŽETAK: U članku su prikazane značajke poduzetništva u izvođenju šumskih radova u Europi. Pregledi, načinjeni na temelju pretraživanja dostupnih izvora, obuhvatili su: karakteristike poduzetnika i njihovih udruženja, programe uvježbavanja i izobrazbe, stanje sigurnosti i zaštite zdravlja, utjecaj certifikacije šuma na poduzetništvo te uvjete i ograničenja u pružanju usluga u šumarstvu. Uvid u navedena gledišta poduzetništva prinos je poznavanju stanja izvođenja šumskih radova u Europi. Izdvojeni modeli i iskustva pozitivni su primjeri u promišljanju uloge i značaja davatelja šumarskih usluga te unapređenja poduzetništva u šumarstvu. U raspravi se argumentira potreba obuhvatnijih istraživanja poduzetništva i u hrvatskom šumarstvu. Ključne riječi: šumarstvo, izvođenje šumskih radova, poduzetništvo, Europa UVOD – Introduction Od 1970-ih godina šumarstvo cijele Europe prošlo skih usluga obuhvaćeni su u Kodeksu o sigurnosti i je kroz radikalne strukturalne promjene kojima je pretzdravlju pri šumskom radu (1998). Na trećoj Ministarhodilo širenje napredne mehanizacije i odvajanje sposkoj konferenciji o zaštiti šuma u Eiffopi (Lisabon rednih, odnosno pratećih djelatnosti od glavnih (tzv. 1998) skrenuta je pozornost na situaciju ugovaranja raoutsourcing) šumskih radova. Takav način poslovanja dova u šumarstvu te je usvojena rezolucija o socijalpostao je uobičajen u sve više poduzeća i zemalja. To nim gledištima održivoga gospodarenja šumama. je rezultiralo dramatičnim padom broja izravno zapo Usprkos nastojanjima da se u okviru takve vrste po slenih šumskih radnika i pojavljivanjem poduzeća za duzetništva u šumarstvu osiguraju uvjeti za stručno, pružanje usluga u šumarstvu. Brzi prijelaz na outsour kvalitetno, sigurno i ekonomski uspješno obavljanje cing u mnogim je slučajevima značio da su mjere osi šumskih radova, očekivani rezultati najvećim dijelom guranja prihvatljivih radnih uvjeta i sigurnosnih stan do sada nisu ostvareni. Nedostatak investicija u opre darda izostale. mu i osposobljavanje, upitna stručna razina izvođenja U zadnjih 10–15 godina provedena su brojna istra-radova, niska razina sigurnosti, upitna djelotvornost živanja i rasprave o pružanju usluga u šumarstvu. Za-zaštite zdravlja radnika, nedjelotvorna inspekcija rada jednički odbor FAO/ECE/ILO-a organizirao je semii dr. slabe su strane ugovornoga rada u šumarstvu. Istonar o davateljima šumarskih usluga u Loubieresu, vremeno, uslužni su izvoditelji šumskih radova pri is( Francuska 1988.); u Oregonu seminar pod naslovom punjavanju postavljenih zadaća suočeni sa sljedećim ‘Budućnost radne snage u šumarstvu’ (SAD 1992.); o problemima: uvježbavanju izvoditelja šumskih radova u La Basti-> Očekuje se da budu produktivni, dobro opremljeni i deu, (Francuska 1998.); te seminar ‘Partnerstvo u šu-ekološki osviješteni usprkos nelojalnoj konkurencimarstvu’ u Brusselsu, (Belgija 2002.). ILO je 1996. ji, rada na crno i dumpings cijena. proveo i objavio primjerne studije, a davatelji šumar 1 Dumping (engl.) – prodaja robe i usluga na (inozemnom) tržištu Mr. sc. Mario Šporčić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu po niskim cijenama (radi konkurencije i osvajanja tržišta) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 50 <-- 50 --> PDF |
M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298 Moraju biti i tehnički vješti i posjedovati poslovna znanja, iako sustavi uvježbavanja i izobrazbe nisu prilagođeni njihovim potrebama. Trebali bi pružati atraktivna, stabilna radna mjesta, iako količina posla fluktuira, a ugovori su kratkoročni. Uzevši u obzir nedostatak ekonomske neovisnosti o šumskim upravama/poduzećima koja dodjeljuju posao, nejasno je trebaju li sebe smatrati poslodavcima ili posloprimcima. Imajući u vidu sve veću prisutnost uslužnih izvodi telja i u hrvatskom šumarstvu, smatralo se korisnim domaćoj znanstvenoj i stručnoj javnosti pružiti uvid u neka gledišta poduzetništva, kao nezaobilaznog čimbenika u šumarstvu Europe. Rezultati istraživanja trebali bi pridonijeti promišljanju uloge i značaja koje uslužni izvoditelji imaju u suvremenom gospodarenju šumama, kao i problema koji su pritom prisutni. Literaturno dostupni izvori vezani za problematiku izvoditelja šumskih radova obuhvaćaju širok spektar pitanja kao što su: osnovne značajke i oblici organiziranja izvoditelja, karakteristike njihova rada i modeli udruživanja, kvalifikacije i kriteriji za izvoditelje, uvježbavanje i izobrazba, stanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, utjecaj certifikacije šuma na izvoditelje i dr. Ista su pitanja istražena u ovome radu kojemu je cilj bio prikazati stanje poduzetništva u šumarstvu Europe. Pozitivnim modelima i iskustvima pružile bi se također korisne podloge za razvoj i unapređenje poduzetništva u šumarstvu Hrvatske. Pregled je sačinjen na temelju nalaza pretraživanja online baza podataka Current Contents, ForestScience.info, Cab Abstracts. Pregledane su web stranice značajnih šumarskih institucija (fakulteti, istraživački centri, strukovna udruženja i dr.) te pretraženi dostupni inozemni znanstveni i stručni literaturni izvori. POLOŽAJ I ULOGA IZVODITELJA ŠUMSKIH RADOVA Position and role of forest contractors Uslužni izvoditelji šumskih radova u Europi rade u nizu različitih šuma, prema veličini, postanku, sastavu vrsta drveća i dr. Rade pod različitim zakonskim, poslovnim, ugovornim i socijalnim uvjetima. Za vlasnike ili korisnike šuma obavljaju značajan dio šumskih radova, a poslovi koje izvode kreću se od ugovorene sječe pojedinačnog stabla do cjelovitih opsežnih radova. Neki od izvoditelja imaju gotovo potpunu odgovornost za šume u kojima rade, dok drugi jednostavno obavljaju sječu gdje je potrebno i zatim mijenjaju posao (poslodavca). Neki kupuju drvo na panju i odgovorni su za njegovu prodaju, drugi samo obavljaju sječu za naručiteljja aa radov radovradova aa i ii nnikada se ne uključuju u trgovanje drvom. Povezano snavedenim Gray i dr. (2002) izdvajaju tri čimbenika o kojima ovisi uloga i položaj izvoditelja šumskih radova. To su: > Razina odgovornosti za upravljanje šumama neki su izvoditelji odgovorni za mnoge načine upravljanja šumama, što je veći broj aktivnosti za koje su odgovorni to se njihova uloga i utjecaj smatraju značajnijima. > Vrsta i veličina organizacije -izvoditelji s dva, tri ili bez zaposlenika/radnih strojeva nemaju kapacitete za obavljanje radova većeg obujma, stoga je i njihovo značenje manje. > Situacije u kojima izvoditelji rade -ugrubo se dijele na četiri grupe (slika 1). Slika 1. Moguće situacije u kojima rade izvoditelji šumskih radova (Gray i dr. 2002) Figure 1 Forest contractors’possible situations (Gray et al. 2002) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 51 <-- 51 --> PDF |
M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298 Uz različite profile i situacije, izvoditelji šumskih radova danas imaju važnu ulogu u svim oblicima vlasništva i gospodarenja šumama u svijetu. U Hrvatskom šumarstvu najveći korisnik njihovih usluga sječe, privlačenja i prijevoza drva su Hrvatske šume d.o.o. Zagreb. Udio radova koje obavljaju za privatne šumovlasnike znatno je manji, sukladno udjelu privatnih šuma u ukupnoj šumskoj površini Hrvatske (19 %). Međutim, broj usluga koje u njima pružaju veći je i raznovrsniji od onoga u državnim šumama kojima gospodare “Hrvatske šume” (Šporčić 2003). Ipak, njihova aktivnost uglavnom je ograničena na radove za koje ih angažiraju “Hrvatske šume” kao najveći naručitelj, što bi odgovaralo situaciji B e” kao n u slici 1. BROJNOST I OBLICI ORGANIZIRANJA IZVODITELJA ŠUMSKIH RADOVA Numerosity and organisational forms of forest contractors Većina organiziranih poduzeća za pružanje šumarskih usluga izgleda relativno homogeno kroz cijelu Europu. Prema Kastenholzu (2000) to su tipično mala obiteljska poduzeća koja uz članove obitelji eventualno zapošljavaju jednu ili dvije dodatne osobe. Izvoditelji s dvoznamenkastim brojem zaposlenih javljaju se u Europi tek iznimno. Prosječan broj radnika po poduzeću uglavnom se kreće od dvije do pet osoba. Izuzetak čini samo Češka. Međutim, u tom slučaju u prikazanom su broju uključena i velika poduzeća drvne i papirne industrije (tablica 1). Tablica 1. Broj zaposlenika u poduzećima za pružanje usluga u šumarstvu (Kastenholz 2000) Table 1 Number of employees in organized contractor businesses (Kastenholz 2000) Zemlja Country Bugarska (BG) Švicarska (CH) Češka (CZ) Njemačka (D) Danska (DK) Francuska (F) Finska (FIN) Velika Britanija (GB) Irska (IRL) Lithuania (LT) Luxemburg (L) Latvia (LV) Nizozemska (NL) Norveška (N) Švedska (S) Broj zaposlenika – Number of employees Ukupno u svim poduzećima min max 60 1 30 25 800 1 25-40 1 15-20 1 30 1 50 1 40 1 26 3 50 3 35 1 25 1 65 1 25 Europsko je iskustvo da malim poduzetničkim jedinicama u šumarstvu nedostaje radnika zadovoljavajućih kvalifikacija i opreme. Pri nabavi značajnijih radnih sredstava teškoće naravno postoje u financijskoj srednji - mean Total employment in all enterprises 240 2-3 500 300 20 000 3-5 590 3 150 2-3 2 000 4 4 500 8 6 000 6 600 20 700 6 4 562 5 450 3-4 500 3,5 3 000 konstrukciji. Da bi se taj problem ublažio, vlade pojedinih država novčano potpomažu poduzeća pri kupnji novih strojeva. Tablica 2. Oprema uslužnih šumskih poduzeća u njemačkim saveznim državama (Grosse 2000) Table 2 Equipment of forest contracting enterprises in German Federal States (Grosse 2000) Savezna država Federal State Brandenburg Mecklenburg – Zapadna Pomeranija Saska – Saxony Donja Saska – Lower S. Šumska površina Forest area 1000 ha 1022 496 485 985 Primijenjena mehanizacija – Machinery equipment Harvesteri Forvarderi Skideri Harvesters Forwarders Skidders Broj strojeva / 100 000 ha Number of machinery / 100.000 ha forest area 36 / 3,5 100 / 9,8 13 / 2,6 78 / 15,7 106 / 21,3 24 / 4,9 33 / 6,8 29 / 5,9 113 / 11,4 300 / 30,4 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 52 <-- 52 --> PDF |
M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298 UVJEŽBAVANJE I IZOBRAZBA IZVODITELJA ŠUMSKIH RADOVA Training and education of forest contractors Modeli usvajanja i unapređenja osnovnih vještina šumskoga rada kreću se od kratkih tečajeva do potpuno razvijenih formalnih programa za profesionalno uvježbavanje. Sjeverna Europa i zemlje njemačkog govornog područja imaju formalnu stručnu izobrazbu šumskih radnika. No, čak i u tim zemljama vještine izvoditelja šumskih radova i njihovih zaposlenika nisu zadovoljavajuće (Kastenholz 2000). Značajna je zato potražnja za edukacijom (slika 2). Strukovna udruženja pritom često imaju važnu ulogu, omogućavajući osposobljavanje bez dužeg izostanka s posla. Primjer su mobilni tečajevi npr. u Francuskoj i Švicarskoj gdje radnici mogu trenirati na svojim radnim mjestima. Cilj takvoga osposobljavanja rijetko je postizanje formalnih kvalifikacija, već ponajprije stjecanje vještina. U Velikoj Britaniji pravilnik određuje da svatko tko obavlja šumske radove mora dokazati potrebne vještine. To je dovelo do uvođenja certifikata vještine za šumske radnike. Tečajeve i ispite kojima se stječe certifikat organizira udruženje uslužnika u uskoj suradnji sa Šumskom upravom i Odborom za sigurnost i osposobljavanje u šumarstvu. Slika 2. Profesionalne kvalifikacije u poduzećima za pružanje šumarskih usluga Donje Saske (Geske 2000) Figure 2 Professional qualification in forest contracting enterprises in Lower Saxony (Geske 2000) U slučaju Donje Saske u Njemačkoj udruženje us-ju potrebama izvoditelja šumskih radova. U 16 tjedana lužnika i škola za šumske radnike Državne šumarske polaznici (šumski radnici i dr.) prolaze program koji se službe razvili su nacrt modela za formalnu profesiju sastoji od teorije i prakse. Slika 3 prikazuje shemu pro“ šumarski uslužnik”. Također su ustanovljeni progragrama na primjeru osposobljavanja za rukovanje for- mi osposobljavanja rukovatelja strojeva koji odgovara-varderom i harvesterom. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 53 <-- 53 --> PDF |
M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298 Slika 3. Shema tečaja osposobljavanja rukovatelja strojevima – Model Donje Saske (Geske 2000) Figure 3 Scheme for the machine operator training course – Lower Saxony model (Geske 2000) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 54 <-- 54 --> PDF |
M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298 U Švedskoj je SkogForsk2 razvio sustav koji izvoditelje šumskih radova obrazuje u više učinkovitih tehnika i poslovnih znanja. Razvijeni model, jednostavno nazvan “The Tool” (alat, oruđe, sredstvo), zapravo je sustav upravljanja kvalitetom koji postavlja niz pitanja kako bi izvoditelji utvrdili što trebaju učiniti da bi unaprijedili svoj posao. “The Tool” vodi ka dobivanju oznake “Švedska kvaliteta”. Pritom izvoditelj mora zadovoljiti više kvalitetnih kriterija, uključujući orijentaciju prema klijentu, dugoročno razmišljanje, razvoj vještina i proizvodnje, rukovođenje, skrb za zaposlenike, zadovoljstvo klijenata i dr. U hrvatskim relacijama začetke sličnih nastojanja nalazimo u projektima Zavoda za organizaciju i ekonomiku šumarstva Šumarskog fakulteta u Zagrebu gdje je krajem 1999. započet program ocjenjivanja radne tehnike šumskih radnika kao poticaj sustavnome unapre đenju kvalitete i učinkovitosti šumskoga rada. Na temelju prvih istraživanja predloženi su konkretni ciljevi i mogući putevi poboljšanja radne tehnike. U osposobljavanju izvoditelja šumskih radova europski je trend razviti veća poduzeća koja mogu pružiti širok raspon usluga, od iKgojnih radova, planiranja do sječe i transporta. Da bi se to postiglo, sljedeći predmeti često se smatraju minimalnim zahtjevima koji trebaju biti uključeni u planove i programe osposobljavanja: > uvježbavanje prve pomoći > o.„ove šumarstva, uzgajanja .uma > zakonska regulativa o šumskom radu i/ili načela i provođenje najboljih rukovodećih praksi > postupci u poslu s drvom, uključujući financijske analize, pregovaranje, unapređenje imidža profesi nje, je, odnosi s javnošću i dr ću i SIGURNOST I ZDRAVLJE IZVODITELJA ŠUMSKIH RADOVA Safety and health of forest contractors Pojavom poduzeća za pružanje usluga pogoršano je i inače nepovoljno stanje sigurnosti i zaštite zdravlja u šumarstvu. Nejasno određene zakonske dužnosti šumarskih poduzetnika i neučinkovitost inspekcije rada vode zanemarivanju osnovnih sigurnosnih standarda. Mala uslužna poduzeća često nisu u mogućnosti finan cirati uvježbavanje i razvoj. Zaposleni radnici većinom ne posjeduju potrebne vještine i znanja, što za posljedicu ima povećani rizik od ozljeda. Slika 4 prikazuje brojnost smrtnih slučajeva među izravno zaposlenim i radnicima poduzetnika u šumarstvu Velike Britanije. Slika 4. Trendovi smrtnih slučajeva šumskih radnika u Velikoj Britaniji (Craig 2000) Figure 4 Fatal accidents of employed workers and self employed forest in GB (Craig 2000) 2 SkogForsk – Swedish forest research institute |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 55 <-- 55 --> PDF |
M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298 U Velikoj je Britaniji uspostava sustava upravljanja zdravljem i sigurnošću povjerena strukovnom udruženju izvoditelja. Definirane su ključne uloge i zadaće u šumskim operacijama te posebice odgovornosti svih uključenih. Postavljeni koncept pritom više polaže na uzajamno slaganje i dogovor o ulogama i odgovornostima, nego na državne zakone i regule za njihovo provođenje. U Švedskoj se o sigurnosti i zdravlju u šumarskom poduzetništvu raspravlja već više od 10 godina. Znanstveno- istraživački projekti provode se u uskoj suradnji udruženja poduzetnika, Nacionalnog odbora za zaštitu radnika i znanstvenih institucija. Uspostavom novih oblika organizacije rada nastoji se smanjiti opterećenje radnika. To je rezultiralo npr. obogaćivanjem rada strojevima sa zadacima planiranja, nadzora i sl. (Kastenholz 2000). U Francuskoj je donedavno svatko, bez obzira na prijašnje iskustvo, izobrazbu, financijsku i tehničku autonomnost, mogao registrirati i pokrenuti posao davanja usluga u šumarstvu. U 2000. godini zabilježena su 22 smrtna slučaja (Dedinger 2002). Novim zakonom, od 2001. godine, davateljima šumarskih usluga postavljeni su u izvođenju radova isti uvjeti kao i šumskim poduzećima. Bez obzira na njihov pravni status odgovorni su za sigurnost i zaštitu zdravlja na radilištu i za odgovarajuće kvalifikacije njihovih zaposlenika. U hrvatskom se šumarstvu svake godine događa prosječno 625 ozljeda na radu i tri smrtna slučaja (Šporčić, Sabo 2002). Međutim, stvarni broj ozljeda obuhvaća još i ozljede među davateljima šumarskih usluga te određen broj lakših ozljeda koje se ne prijavljuju. Naime, o ozljedama uslužnih izvoditelja ne postoje objedinjeni podaci. “Hrvatske šume” ne evidentiraju te ozljede, niti je pri ugovaranju radova razina sigurnosti i zaštite zdravlja radnika vrijednosni kriterij za odlučivanje o najpovoljnijem ponuđaču. IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA I CERTIFIKACIJA ŠUMA Contractors and forest certification Jedno od čestih pitanja u vezi s ugovornim izvoditeljima šumskih radova i certifikacije šuma je: da li uslužni izvoditelji moraju ispunjavati jednake uvjete kao i izravno zaposleni radnici? Odgovor prema Nussbaumu (2002) glasi da uvjeti ne moraju biti jednaki, ali moraju biti usklađeni sa standardom za certifikaciju. Ništa u međunarodnim načelima i kriterijima certifikacije3, niti u potvrđenim nacionalnim standardima, ne zabranjuje angažiranje ugovornih izvoditelja šumskih radova. Naime, naglasak je na načinu obavljanja pojedinih poslova u šumi, a ne na sustavu (izravni zaposlenici ili ugovorni izvoditelji) koji ih ostvaruje. Ipak se priznaje da su neki sustavi skloniji pogreškama od drugih. Mnogo je slučajeva u šumarskoj industriji gdje su uvjeti pod kojim rade ugovorni izvoditelji znatno nepovoljniji od onih za izravne zaposlenike (plaće, opći uvjeti zapošljavanja, sigurnost, zdravlje i dr.). Zbog toga je potrebno jasno odrediti koju razinu izvođenja radova ugovorni izvoditelji moraju zadovoljiti da bi certifikacija bila moguća. U mnogim je šu- mama kvaliteta radova iskorištavanja, aktivnost koju u značajnom obujmu obavljaju ugovorni izvoditelji, najznačajnija u određivanju da li se šumom dobro gospodari. Stoga je uključivanje uslužnih izvoditelja u održivo gospodarenje šumama i njihovu certifikaciju od velike važnosti. Certifikacija se primjenjuje na određeno šumsko područje te sve aktivnosti, bez obzira tko ih izvodi, moraju ispunjavati zahtjeve standarda. Iako šumska poduzeća nemaju zakonsku obvezu primorati izvoditelje radova na ispunjavanje zakona i zahtjeva standarda, njihova je odgovornost da se u certificiranim šumama poštuje postavljeni standard. Naime, neispunjavanje zahtjeva standarda vodi suspenziji ili oduzimanju certifikata. Isto se događa ako se samo šumsko poduzeće ne pridržava standarda. Znači, certifikacija šuma je potpuno kompatibilna s angažiranjem ugovornih izvoditelja. Jedini je preduvjet za njih kao i za izravno zaposlene radnike potpuno ispunjavanje zahtjeva standarda certifikacije. FORMALNI PREDUVJETI ZA USLUŽNO IZVOĐENJE ŠUMSKIH RADOVA Formal preconditions for providing forest services U većini europskih zemalja zakonski i formalni pre- zbog oporezivanja i socijalnog osiguranja. Samo u duvjeti za izvođenje šumskih radova ne prelaze nor- nekoliko zemalja postoje propisi o nužnim kvalifikacimalne zahtjeve za bilo koji drugi posao (Kastenholz jama davatelja usluga u šumarstvu. 2002a). To uključuje prijavljivanje nadležnim tijelima, 3 Od 1999. godine šume se certificiraju prema FSC-programu (Forest Stewardship Council) koji je danas najčešće primjenjivani standard certifikacije šuma, a od proljeća 2000. godine i prema PEFC-programu (Pan European Forest Certification Scheme). Oba programa postavljaju visoke zahtjeve na odnos prema okolišu i kvalitetu šumskoga rada. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 56 <-- 56 --> PDF |
M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298 U Francuskoj izvoditelji šumskih radova moraju dokazati formalno osposobljavanje ili radno iskustvo u šumarstvu. Za sve je radnike, bez obzira na njihovu ugovornu situaciju, 1985. godine zakonom uveden status pretpostavljeno stalno zaposlenog. Potonja odredba odredila je uvjete pod kojima takav status može biti ukinut, omogućavajući radniku da bude priznat kao nezavisni poduzetnik. Ti uvjeti uključuju: registraciju tvrtke, primjereno prijašnje iskustvo ili obuku za rad, te financijsku i tehničku neovisnost. Iako odredba ne uspijeva sasvim utvrditi autentični zakonski status za poduzetnike, ona barem definira ulaznu tražnju, navode Martinić i Krema (1997). Ustanovljene komisije uspješno su djelovale kao filtar, odbijajući priznanje nedovoljno kvalificiranim i osposobljenim izvoditeljima. U dva promatrana departmana prihvaćeno je samo 63 % molbi. Od pristupnika koji su odbijeni, naknadno ih je prihvaćeno samo 30 %. U Velikoj Britaniji vještine uslužnih izvoditelja i njihovih zaposlenika moraju biti certificirane prema tzv. FASTCo shemi, pri čemu se posebno značenje pridaje propisima o zdravlju i sigurnosti pri radu. Instrumente za certifikaciju razvilo je udruženje izvoditelja. Za mnoge šumske operacije utvrđene su sheme testiranja, uključujući i certifikaciju za napredne šumske strojeve – harvestere i forvardere. Ispitivanje vještina pokazalo se vrlo korisnim, budući su radnici najčešće samo priučeni poslu na radnom mjestu, navodi Kast e n h o l z (2002b). U Nizozemskoj je u ranim 1990-im nezadovoljavajućom izvedbom šumskih radova potaknuta inicijativa za definiranjem kriterija koji opisuju ‘dobrog’ izvoditelja. Uz podršku nacionalnog odbora za šumarstvo donešen je 1997. godine tzv. ‘Anerkenningsregeling Bosannemers’. Registracija davatelja usluga kao akreditiranih izvoditelja šumskih radova zahtijeva pridržavanje pravila ovoga propisa. Izvoditelji moraju pritom dokazati kvalitetu izvedbe radova prema nizu jasno definiranih kriterija. Iako je registracija dobrovoljna pokazala se kao dobro prihvaćena pomoć pri odabiru izvoditelja (K a s t e nh o l z 2002b). U nekim se zemljama traži dokaz financijskih kapaciteta za posao davanja usluga u šumarstvu. No, Kas- Slika 5. Radove iskorištavanja šuma u značajnom obujmu obavljaju poduzetnici Figure 5 A significant part of harvesting services is provided by entrepreneurs t e n h olz (2002a) smatra da osim certifikata vještina Velike Britanije ne postoje nikakvi formalni preduvjeti koji bi izvoditeljima priječili obavljanje radova u više europskih zemalja. Glavne su zapreke nedostatak znanja o specifičnim situacijama u drugim europskim zemljama i vrlo slabo poznavanje jezika. Istovremeno, kvalifikacije i standardi izvedbe kao preduvjeti za ugovaranje radova mogli bi uslijed certifikacije šuma vrlo brzo postati jednaki u mnogim europskim zemljama. UDRUŽENJA DAVATELJA ŠUMARSKIH USLUGA U EUROPI Forestry contractors’ associations in europe Udruženja davatelja usluga u šumarstvu postoje u gotovo svim europskim zemljama. Uglavnom su to mlade asocijacije s niskim stupnjem organizacije i nedostatnim financijskim sredstvima. Većina ih je osnovana 1980-ih ili 1990-ih godina. Mogućnost lobiranja najvažniji je motiv za osnivanje udruženja. Ostali motivi su brojni, no svima je zajednički nazivnik: zastupanje interesa te zaštita od nelojalne konkurencije i is podkonkurentnih (dumping) cijena. Inicijatori udruživanja primarno su bile grupe šumarskih uslužnika zabrinutih za budućnost njihovih poduzeća. U Francuskoj i Njemačkoj državna su udruženja ustanovljena od postojećih regionalnih. U Nizozemskoj su takvo udruženje izvorno osnovali trgovci drvom (Kastenholz 2000). |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 57 <-- 57 --> PDF |
M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298 Samo nekoliko asocijacija isključivo predstavlja davatelje šumarskih usluga . U mnogim slučajevima udružena su s drugim bliskim sektorima. Udruženje u Velikoj Britaniji otvoreno je članovima iz svih područja šumarstva, uključujući i šumoposjednike, što je vjerojatno jedinstveni slučaj. Razlog za saveze je najvjerojatnije preklapanje s drugim aktivnostima ili uključivanje u već postojeće organizacije radi njihove infrastrukture i njihovih kontakata. To je primjer s mladim češkim asocijacijama koje istovremeno zastupaju pilansku i industriju papira kao i trgovanje drvom. U Norveškoj i Finskoj poduzetnici su dio udruženja koje uključuje i poduzeća za gradnju cesta i zbrinjavanje otpada. U Švedskoj i Norveškoj udruženja primarno predstavljaju visoko mehanizirane kompanije koje koriste modernu šumsku tehnologiju. U zapadnoj i srednjoj Europi udruženja su manje tehnološki orijentirana, velik dio poduzetnika, udruženja (npr. Finsko) imaju bolju infrastrukturu i više osoblja. U Velikoj Britaniji udruženje i zaposlenici se financiraju različitim projektima. Najvažniji problemi s kojima se suočavaju, prema Kastenholzu (2000a) su: – Financijska situacija – udruženja ovise o članarinama koje su ograničene već i time što sami članovi ne posluju najbolje te su izloženi rastućem pritisku cijena i konkurencije. – Niska razina organizacije – udruženja s najvišom razinom organizacije (Finska, Norveška, i Nizozemska) također su i najstarija. To je ohrabrujuće za ostale većinom mlade asocijacije. – Odnosi s klijentima – vlasnici i posjednici šuma kao naručitelji radova nerado prihvaćaju organiziali zastupaju širi spektar usluga (K a s te n h o l z 2000). ranje izvoditelja šumskih radova. Udruženja najčešće vode volonteri i zaposlenici s nepunim radnim vremenom. Ako članstvom pokrivaju Slika 6. http://www.enfe.net/ web sjedište ‘Europske mreže šumarskih poduzetnika’ Figure 6 http://www.enfe.net/ website of ‘European network of forest entrepreneurs’ Od usluga koje udruženja pružaju Kastenholz (2000) navodi: lobiranje, savjetovanja, tečajevi osposobljavanja i uvježbavanja, istraživanje i razvoj, uprav- RASPRAVA I ZAKLJUČCI Šumske radove u Europi, kao poduzetničku aktivnost, pretežito izvode mala obiteljska poduzeća i obrti, samozaposleni sjekači, poljoprivrednici i sl. Takvi, mali izvoditelji uglavnom nisu u stanju financirati vlastiti razvoj i uvježbavanje zaposlenika. Često im nedostaje ljanje kvalitetom, sudjelovanje u kolektivnim pregovorima, osiguranje povoljnih cijena i troškova osiguranja. Discussion and conclusions zadovoljavajućih kvalifikacija i opreme, nude male nadnice, nisku razinu socijalne sigurnosti te su često kratkoga vijeka. Ako se i radi o, uvjetno rečeno, ‘velikim izvoditeljima’ oni obično samo privremeno zapošljavaju veći broj radnika na sezonskim poslovima. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 58 <-- 58 --> PDF |
M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298 Nerijetki su izvoditelji upitne osposobljenosti s malo ili nimalo iskustva – što čini dvojbenom kvalitetu usluge za ugovorene poslove. Većina takvih opstaje na tržištu tek radi neobjektivno niskih cijena po kojim nude svoje usluge. U mogućnosti su ih ponuditi samo izbjegavanjem zakonskih obveza vezanih uz radna prava, socijalne obveze i sigurnosne standarde angažiranih radnika. U takvim slučajevima postignuti ekonomski učinci ostvareni kroz jeftiniju proizvodnju, mogu samo naizgled biti dobri za šumarstvo. Uz navedene nepovoljnosti ohrabrujući su primjeri dobre prakse i pozitivnih iskustava u izvođenju šumskih radova u Europi. U tom svjetlu valja promatrati programe razvoja poduzetništva u šumarstvu putem kreditnih aranžmana, subvencija, poreznih olakšica i sl., kakve provode vlade pojedinih zemalja (Njemačka). Tim poticajima investira se u opremanje te organiziranje i osposobljavanje poduzetnika, budući se oni teško odlučuju na nabavu vlastite, u pravilu skupe šumske mehanizacije. To je svakako povezano s nesigurnošću ugovaranja dugoročno značajnog obujma poslova. U uvježbavanju i izobrazbi izvoditelja od posebnog su značenja programi, tečajevi i škole koji uz praktične vještine (rukovanje, održavanje strojeva i sl.) omogućavaju i stjecanje poslovnih znanja (vještine rukovođenja, odnosi s javnošću, pregovaranje, dugoročno planiranje i dr.) kao kvalifikacija neophodnih za vođenje uspješnog uslužnog posla. Kao važan rezultat izobrazbe primijećeno je da nakon provedenih tečajeva sami izvoditelji zahtijevaju daljnje programe kontinuirane edukacije. U tom smislu učinjene su u posljednjih pet godina u Europi izvanredne promjene i unapređenja. Nadalje, potvrđivanjem kvalificiranosti i poslovne sposobnosti izvoditelja moguće je osigurati obavljanje poslova u šumarstvu na kvalitetno prihvatljivoj razini. Cjelovito potvrđivanje osigurava tržišnu prednost ovlaštenim i licenciranim izvoditeljima te predstavlja jamstvo za stručno i pravovremeno obavljanje radova. Stoga upravo dizajn, razvoj i provođenje potvrđivanja predstavlja značajne izazove za sve strukture šumarstva neke države. Ako su dobro oblikovani programi licenciranja predstavljaju važan doprinos gospodarenju šu- mama, ali i razvoju pozitivnog stava struke i najšire javnosti prema uključivanju uslužnih izvoditelja u djelatnost šumarstva (Francuska, V. Britanija, Nizozemska). Povezivanjem uslužnika u različita udruženja pojavljuju se organizacije koje predstavljaju i zastupaju njihove interese te progovaraju o problemima s kojima su suočeni. Uz mnogobrojne usluge koje pružaju članovima udruženja se, držeći korak s rastućom važnošću uslužnika u gospodarenju šumama, nastoje sve više uključiti u kreiranje šumarske politike, ne samo na nacionalnoj već i europskoj razini. Osnivanje i razvijanje udruženja šumarskih uslužnika u mnogim europskim zemljama zasigurno je važan doprinos profesionalizaciji davatelja usluga u šumarstvu. Vidljivo je da su izvoditelji šumskih radova u Europi, sukladno njihovoj važnosti, predmet brojnih rasprava, savjetovanja i istraživanja. U šumarskoj znanosti i praksi Hrvatske do sada je međutim izostala obuhvatnija rasprava o usliKnim izvoditeljima šumskih radova. O istom je objavljeno tek nekoliko članaka i prikaza (Vondra i dr 1997, Martinić 1998, Šporčić 2003). S druge strane, razloga za istraživanjima je mnogo: > znatan broj zaposlenih u šumarskom sektoru Približno je 13 tisuća zaposlenika u Hrvatskoj radno ovisno o šumarstvu; “Hrvatske šume”, neovisni uslužnici, sve institucije šumarstva i dr. (Vondra 1998). Uz prosječnu obitelj od 4,25 članova, Vondra (1998) pretpostavlja da od prihoda (plaće) zaposlenih u šumarstvu žm oko 55 000 građana RH. > lokacija u ruralnim područjima Selo je uz poljoprivredu tradicionalno naslonjeno na šumarstvo. Većina šumskih radnika potječe i živi u seoskim naseljima. Šumarstvo predstavlja značajnu mogućnost zapošljavanja i razvoja ruralnih sredina Dovodi do selekcije i kontinuiranoga unapređenja šumskoga rada. Posljedica djelovanja tržišta uslugama su manji ukupni troškovi, veća fleksibilnost i specijalizacija izvoditelja radova. Negativna strana je pojava nelojalne konkurencije koja može eliminirati iz posla korektne i kvalitetne izvoditelje. > komunikacija s i izme«„ izvoditelja šumskih radova U Hrvatskoj ne postoji interesna povezanost izvoditelja sto je pravilo u drugim zemljama gdje su oni uključeni u različita strukovna udriČenja, sindikate > socio-psihološki uvjeti rada Značajne su posljedice brojnih nepovoljnosti glede radnog opterećenja, razine sigurnosti i socijalne zaštite kojima su izloženi uslužni izvoditelji i njihovi zaposlenici. > certifikacija šuma Za vlasnike/korisnike šuma važna je kvaliteta izvođenja šumskih radova na njihovom posjedu te odnos izvoditelja prema okolišu. Ispunjavanje kriterija certifikacije potrebno je bez obzira jesu li šume ili tek trebaju biti certificirane. > š„mar»ka radna »naga Karakterizira je nepovoljna starosna struktiffa i nedostatak vještih radnika. Vondra (1998) navodi da |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 59 <-- 59 --> PDF |
M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298 je pomlađivanje radnika u šumarstvu RH izostalo te predviđa skori nedostatak osposobljenih proizvodnih radnika. > proširenje Europske unije (EU) Šumarstvu u Europi predstoji opsežno restrukturiranje te je teško predvidjeti posljedice i njihov utjecaj na razvoj različitih segmenata šumarske politike i poduzetništva u šumarstvu. > migracije izvoditelja šumskih radova Pridruživanje istočno europskih zemalja EU vjerojatno će povećati migraciju za poslovima koji su u nekim zemljama nezanimljivi za domaće stanovništvo. To može dovesti do daljnjeg povećanja konkurencije u izvođenju šumskih radova i usporavanja mehaniziranja radova sve dok je dostupan jeftini živi rad. Sve veća prisutnost uslužnih izvoditelja u hrvat skom šumarstvu neodgodivo zahtijeva razmatranje iznesenih pitanja. U zadnjem desetljeću “Hrvatske šume” u svojstvu poduzeća za gospodarenje državnim šumama u Republici Hrvatskoj u značajnoj se mjeri, pri sječi i izradi, privlačenju i prijevozu drva, ali i drugim poslovima, oslanjalo na uslužne izvoditelje šumskih radova. Pritom se vjerovalo da će tržišni mehani zmi dovesti do selekcije najboljih izvoditelja u smislu da će se takvi profilirati u pouzdane i kvalitetne davatelje šumarskih usluga. Međutim, dosadašnja istraživanja (Martinić 1998, Šporčić 2003) pokazuju da postojeći uslužni izvoditelji nisu ni organizirani, ni kvalificirani, ni stabilni te da su upitno kvalitetan proizvodni potencijal šumarske djelatnosti u Hrvatskoj. Jednako tako ta su istraživanja pokazala da uvjete za razvoj kvalificiranih i postojanih izvoditelja šumskih radova, ali i sam model koji će jamčiti kvalitetu njihova rada tek treba stvoriti. Europski primjeri i iskustva pokazuju da je put ka uspješnom poduzetništvu te stručnom i kvalitetnom izvođenju radova u šumarstvu ostvariv. Pritom je neophodno imati ili razviti dobro opremljene i kvalificirane izvoditelje te osigurati povoljne socijalne i sigurnosne uvjete rada. Nužno je prepoznati važnost šumskoga rada u ruralnome razvoju i obuhvatiti razvoj poduzetništva u nacionalnim šumarskim programima i strate egijama. Identifikacija i širenje pozitivnih postupaka i iskustava svakako su značajan doprinos unapređenju stanja. Napredovanje u tom smjeru je dosada bilo, a vjerojatno će i u budućnosti biti jednako izazovno, ali nažalost i nedovoljno brzo. LITERATURA – References Craig, N., 2000: Managing Health and Safety in Forestry. Proceedings of 1st European Forest Entrepreneurs’ Day, 16 September 2000, Celle, Germany, p. 33–37. Dedinger, P., 2002: France: New safety and health law reinforces regulations on forestry contracting. Forworknet Update, December 2002, p. 7. Geske, H., 2000: Training and education of forestry contractors. Proceedings of 1st European Forest Entrepreneurs’ Day, 16 September 2000, Celle, Germany. p. 33–37. Gray, I., R. Nussbaum, S. Higman, S. Jennings, 2002: Involving Harvesting Contractors in Forest Certification. Study from a research project funded by United Kingdom Department for International Development for benefit of developing countries, p. 1–31. www.proforest.net (Publications). Grosse, W., 2000: Emergence of forest service enterprises in East German ‘Lander’. Mehanizacija šumarstva 25 (1–2): 29–41, Zagreb. Ja a k o l a, S., 2002: The situation of contract labour in Nordic countries (Report). Proceedings of 3rd European Forest Entrepreneurs’ Day, 29 September, 2002., Edinburgh, Scotland, p. 5. J o k i l u o m a , H., 2002: Finland: Social sustainability of forestry, quality of work and partnership. Forworknet Update, December 2002, p. 13–14. Ka st en h o lz , E., 2000: Forestry contractors associations in Europe – an overwiev of their organization and services. Proceedings of 1st European Forest Entrepreneurs’ Day, 16 September 2000, Celle, Germany, p. 14–33. Kastenholz, E., 2002a: Legal and formal prerequisites to enter the forestry contracting sector in each of the European Countries. Proceedings of 3rd European Forest Entrepreneurs’ Day, 29 September, 2002, Edinburgh, Scotland, p. 7. Ka st en h o lz , E., 2002b: Best practices in forestry contracting. Forworknet Update, December 2002, p. 1–3. Ko i s t i n e n , A., 1999: Forestry service entrepreneurs as producers of service. Tyotehoseuran Metsatiedote, No. 609, 4 pp. Helsinki, Finland. Mäkinen, P., 1997: Success Factors for Forest Machine Entrepreneurs. Journal of Forest Engineering 8 (2): 27–37. Fredericton, Canada. Martinić, I., T. Krema, 1997: Poduzetnici u šumskim djelatnostima u dva francuska departmana. Mehanizacija šumarstva 22 (1), str. 66, Zagreb. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 60 <-- 60 --> PDF |
M. Šporčić: UVID U NEKA GLEDIŠTA PODUZETNIŠTVA U ŠUMARSTVU EUROPE Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298 Ma r ti n ić , I., 1998: Stanje i razvoj izvođenja šumskih Šporčić, M., 2003: Uspostava modela potvrđivanja radova u Hrvatskoj neovisnim poduzetnicima. izvoditelja šumskih radova. Magistarski rad, Mehanizacija šumarstva 23 (1): 7–15, Zagreb. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 1–100 + VII. Nussbaum, R., 2002: Contractors and Forest Certification. Forworknet Update, December 2002, Vondra, V., I. Martinić, M. Zdjelar, 1997: Pro p. 3–4. cjena uzroka nerazvijenosti privatnog poduzet- S al a k ari , H., 2002: Success factors in cut-to-length ništva u šumskom gospodarstvu Hrvatske. Stuharvester and forwarder operator training. Expedija. Zavod za istraživanja u šumarstvu, Šumarriences from Finland. Forworknet Update, Deski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 1–14, cember 2002, p. 16. Zagreb. Šporčić, M., A. Sabo, 2002: Ozljeđivanje radnika u Vondra, V., 1998: Promišljanje šumskih radnika o hrvatskom šumrastvu tijekom razdoblja vlastitoj profesiji. Mehanizacija šumarstva 23 1991–2000. Šumarski list 126 (5–6): 261–271, (3–4): 101–129, Zagreb. Zagreb. SUMMARY: This paper shows some characteristics of entrepreneurship in providing forest services in Europe. Surveys, based on the research of available sources, involve the following: characteristics of entrepreneurs and their associations, training and educational programmes, conditions of safety and health protection, impact of forest certification on entrepreneurship, and conditions and restrictions in providing forestry services. The insight into the mentioned aspects of entrepreneurship is a contribution to understanding the conditions of providing forest services in Europe. The selected models and experienecs are positive examples in considering the role and significance of forest contractors and upgrading entrepreneurship in forestry. The arguments for the need of more comprehensive research of entrepreneurship in the Croatian forestry are also discussed in this paper. Key words: forestry, forestry operation, entrepreneurship, Europe |