DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 41     <-- 41 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 279-286


UDK 630* 945.1


ŠUMARSKI LIST – BIBLIOGRAFSKA BAZA PODATAKA
I NJENA PREZENTACIJA


FORESTRY JOURNAL – BIBLIOGRAPHIC DATABASE
AND ITS PRESENTATION


Branko MEŠTRIĆ*


SAŽETAK: U radu se razrađuje analiza građe i modeliranje baze podataka
koja će objedinjavati cjelokupno izdavačko naslijeđe lista od 1877. godine
pa do posljednjeg broja. Ovakva postavka zahtijeva velik i zahtjevan rad na
zahvatu podataka iz starih, fizički osjetljivih, ponekad i specifično uređenih
brojeva, kao i konstrukciju “žive baze”, kako bi se redovito zahvaćao, ali i
prezentirao uvijek najnoviji broj.


Rad obuhvaća radnje vezane uz istraživanje zatečenog bibliotečnog naslijeđa,
modeliranje baze podataka koja treba zadovoljiti sve pojavne oblike
lista, razradu i uvođenje različitih, materijalu prilagođenih metoda zahvata
materijala, kao i izradu prezentacijskog sloja, kako bi se materijal mogao
prezentirati korisnicima.


Budući će rad na zamišljenom sustavu potrajati znatno vrijeme, a redovito
izlaženje časopisa se nastavlja, zadaća sustava je da, osim u bibliografskom
smislu, posluži i kao internetski prezentacijski sustav realnog, živog časopisa,
odnosno njegova arhiva.


Ključne riječi: časopis Šumarski list, bibliografija, baza podataka,
internet


UVOD – Introduction
Časopisi Šumarski list izlazi kontinuirano od 1877. radova – i u pojedinim brojevima samog časopisa, no i
godine. Kroz cijelo razdoblje vrhunski šumarski struč-u drugim tiskanim oblicima (npr. P r pi ć , A n t o l ja k ,
njaci iz Hrvatske, ali i iz svijeta, ostavili su velebnu P i šk or i ć – 1976.) da se sadržaj sistematizira i
zbirku svojih znanja, ideja i iskustava na njegovim straprikaže,
ali to je u tiskanom obliku za jedan živi projekt
nicama. Primjerci časopisa rasuti su širom svijeta kod uvijek problematično.


njegovih čitatelja i korisnika, po brojnim znanstevnim i Ovaj rad, i projekt kojega predstavlja, zahvaljujući
stručnim institucijama, kao i u određenom broju knjiž-suvremenim računalnim i internetskim tehnologijama
nica. Radovi Šumarskoga lista citiraju se u ovim referte
pouzdanoj i cjelovitoj građi samog vlasnika i izdava


entnim časopisima: Agricola od 1970., CAB Abstracts ča, na koju se oslanja, predstavljat će jedinstven i neod
1972., Pascal od 1973. god., kao i drugim bazama zaobilazan izvor za korištenje građe iz ovog časopisa.
podataka. Isto tako bilo je pokušaja, pa i značajnih


RASPOLOŽIVA GRAĐA Available material


U arhivi Časopisa raspoloživo je 128 svezaka s mjeraka. Neki svesci su dosta istrošeni i općenito u louvezanim
godištima. Svesci su različitog formata i raz-šem stanju.
ličitog obima. Neka godišta prisutna su u više pri-I sadržaj svezaka je raznolik. Ovisi od koncepcije


samog časopisa, kao i od vremena u kojemu je časopis


* Branko Meštrić, dipl. ing., HŠ Consult d.o.o.,
nastao i urednika koji ga je uređivao.


Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb; branko.mestricŽhrsume.hr


279




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 42     <-- 42 -->        PDF

B. Meštrić: ŠUMARSKI LIST – BIBLIOGRAFSKA BAZA PODATAKA I NJENA PREZENTACIJA Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 279-286
Prema uvodniku prvog broja ŠL 1877. str. 1., časo-ali i društveni organ HŠD. Stoga i svaki broj u načelu
pis je znanstveno glasilo šumarske znanosti u Hrvata sadrži znanastevni ali i društveni dio.


METODE RADA – Methods of work


Iako je moguće i izvedivo obaviti cjelokupno snimanje
građe, za potrebe ovoga rada nismo se odlučili
za to iz razloga da izbjegnemo još jedno ili višestruko
otvaranje i listanje svezaka te njihovo nepotrebno oštećivanje.
Ovdje je cilj procijeniti obim radova, a točan
sastav ionako će se prezentirati kada se radovi obave.
Da bi ipak nekako procijenili obim radova, napravili
smo analizu određenog broja svezaka – svojevrsnih
sondi – koje će dati dovoljno dobru procjenu obima.
Sonde smo odabrali dirigirano, i to tako da smo odabrali
godišta iz predzadnje godine uređivanja urednika


je
koji su to radili dulje od tr
trtri
ii godine te potom dobivene


OPIS STRUKTURE BROJA


Uvodnik


U strukturi broja na početku je, ponekad čak i na koricama,
programski tekst broja iz pera urednika, a zovemo
ga “uvodnik”, dok su sami urednici skloni isti
zvati uvodnom rječju ili imenovati samo naslovom,
imenom vlastodršca i s., ovisno o vremenu. Samo postojanje
uvodnika uvjetovano je vremenom. Činjenica da
su uvodnici ponekad izlazili na koricama, a da su u nekim
godinama korice pri uvezivanju odstranjivali, dovodi
nas u sumnju i otvara mogućnost da su neki tekstovi
i izgubljeni. Radi važnosi tih tekstova, a i njihova
maloga broja, predlaže se da se digitaliziraju u cijelosti.


Sa ržaj


Svaki broj ima na početku pregled sadržaja. On
može biti detaljan ili samo pregledni, na hrvatskom ili
više jezika. No za potrebe ove analize prikladniji su
godišnji pregledi sadržaja koji su se ustalili od prvoga
godišta i predstavljaju glavni izvor informacija, u zadnje
vrijeme obično na četiri jezika.


Znanstveni radovi


Glavni i pretežiti dio svakoga broja znanstveni su
radovi i njima treba posvetiti posebnu pozornost, odnosno,
aplicirati na njih točno određena pravila katalogizacije
znanstvenih radova. Ako promatramo razvoj
znanstvenih priloga u časopisu, nesumnjivo je da su se
i oni razvijali kroz vrijeme. Stoga sadašnje dostignuto
stanje u najnovijim brojevima možemo smatrati konačnim
danim stanjem. A današnji tipični znanstveni rad
sastoji se od sljedećih elemenata:



vrsta znanstvenog rada: prethodno priopćenje, pregledni
rad, izvorni znanstveni rad, stručni znanstveni
rad, izlaganja na znanstevnim skupovima

univerzalna decimalna klasifikacija (UDK)

autor i (neki radovi) određen broj koautora
rezultate ekstrapolirali na sve godine urednikovanja
pojedinog urednika. Ekstrapolaciju smo “produžili” i
na urednikovanje “kratkotrajnih” urednika.


Predzadnje godine držimo da su najtipičnije, jer se
je način uređivanja ustalio, a izbjegavamo promjene
koje su možda dovele do smjene urednika.


Dulje vrijeme urednikovanja uvjetovali smo da bi
izbjegli velik broj sondi, jer su se u određenim razdobljima
urednici vrlo često mijenjali. Istovremeno, pretpostavljamo
da “kratkotrajni” urednici nisu ni stigli
razviti svoj način “urednikovanja”, pa je dovoljno primijeniti
model prethodnika.


Description of issue structure



naslov na četiri jezika: hrvatski, engleski, njemački
i francuski

sažetak na hrvatskom jeziku

ključne riječi na hratskom jeziku

sam puni tekst članka s pripadajućim prilozima

literatura

sažetak na jednom svjetskom jeziku

ključne riječi na istom jeziku
Problem je da u ponekim člancima manjkaju neki
od bitnih dijelova, a najčešće ključne riječi, kako na
hrvatskom tako i na stranom jeziku, ponekad i sažetci.
Gledano povijesno unazad, najprije oko godišta
1990. nedostaju upravo ključne riječi, potom i sažetak
na hrvatskom oko godišta 1976., dok je sažetak na stranom
jeziku poprilično stalan, u određenim se godinama
pojavljuje i četvrti strani jezik – ruski.
UDK se sporadično pojavljuje tijekom godišta
1968, da bi se ustalio dolaskom aktualnog urednika, no
problem je što je klasifikacija obavljana u nekoliko
sustava.
Članci se danas u sadržaju klasiraju po vrstama
znanstvenih radova, dok su se do 1982. godine klasirali
po šumarskim disciplinama. Budući da arhivistička
komponenta ovoga rada zahtijeva zadržavanje zatečenog
stanja, morat će se uvesti umjetna podjela kako bi
se građu moglo svesti na istu klasifikaciju.
Manji tehnički problem može biti i veliko učešće
članaka na čiriličkom pismu te na drugim jezicima, iz
vremena kad je Časopis bio organ šumarskih udruženja
Jugoslavije.


Društveni i ostali sadržaji
Drugi dio časopisa posvećen je objavi dokumanata i
vijesti iz rada HŠD odnosno, povijesno, njegovih pret




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 43     <-- 43 -->        PDF

B. Meštrić: ŠUMARSKI LIST – BIBLIOGRAFSKA BAZA PODATAKA I NJENA PREZENTACIJA Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 279-286
hodnika. Osim toga, već od početka, u sadržaj lista ulaze
i popularni članci iz raznih područja šumarstva, vijesti
iz inozemstva i vijesti o članovima. Sam sadržaj
ovoga dijela, a posebice svrstavanje u rubrike te njihov
broj, varira od urednika do urednika, od broja do broja,
pa je to dosta teško strukturirati. Stoga ćemo ovdje prepoznati
samo ključne rubrike, a sustav dalje razvijati
tako da bude otvoren za daljnje proširivanje. Ključne
rubrike bile bi:



dokumenti iz rada šumarskog društva: odluke, zapisnici,
vijesti
šumarska politika – programski tekstovi, govori i
izlaganja, uredbe i zakoni
mišljenja, suprotstavljanja polemike članova
prilozi i vijesti iz hrvatskog i stranih šumarstava
predstavljanje stručne literature
biološki i ekološki prilozi i vijesti
vijesti o šumarima: promocije znanstvenika, odlikovanja
i pohvale, osmrtnice


OPSEG RADOVA NA
AA DDIGITALIZACIJI I KATALOGIZACIJI
Scope of work on digitalisation and catalogisation


Općenito se stupanj digitalizacija periodike može
kretati između dva ekstrema. Kao najjednostavniji
pojavni oblik smatra se jednostavni popis članaka, a
najsloženiji bi oblik bila digitalizacija cjelokupnog sadržaja.


Što se katalogizacije tiče, također su mogući različiti
stupnjevi zahvata, također od nule pa do indeksacije
punog teksta.


Ovaj prijedlog nastojat će izložiti optimalni zahvat
na jednom i drugom području, a u stupnjevanju zahvata
nastojat ćemo osigurati mogućnost rada u fazama,
kako bi rasteretili naručitelja, ali i nastojali da se sav
obrađeni materijal odmah može staviti na uporabu korisnicima.


Kako se radi i o razmjerno velikom razdoblju koje
se obrađuje, treba nastojati osigurati i vremensku postupnost
zahvata, pa ćemo krenuti s najnovijim brojevima
i postepeno, pa kako će koje godište biti obrađeno,
bit će dostupno za uporabu korisnicima.


Faza 1 – Popis svih članaka na razini naslova


Osnovna stvar koja se može i mora učiniti u procesu
digitalizacije je zahvaćanje naslova. Kako je u pregledu
građe ustanovljeno, sretna je okolnost da sva (ili gotovo
sva) godišta imaju priložen godišnji popis članaka,
u zadnje vrijeme i višejezično, s popisom autora i
koautora, kao i stranice na kojoj se nalazi. Što se klasifikacije
tiče, nažalost samo mali broj godišta ima godišnje
popise opremljene UDK oznakama, a sami članci
razvrstani su u izvjesne “uredničke” kategorije (u
značenju rubrika) koje nažalost dosta variraju.


Fizički bi se ova faza mogla svesti na skeniranje godišnjeg
sadržaja, rekogniranje sadržaja, uređivanje dobivenog
materijala i importiranje u bazu podataka.


Za klasiranje materijala koristi se zatečena “urednička”
klasifikacija, a prenosi se standardna UDK klasifikacija
u godištima gdje je ima.


Nakon ove faze svi članci su svojim autorima i nas


au
lovom dostupni korisnicima, mogućej
jje
ee pretraživanje


po svim prepoznatim diskretnim elementima, kao i po
riječima iz naslova, odnosno sažetaka, ukoliko ih ima.


Faza 1/2 – Dodatna klasifikacija – ključne riječi,
UDK


Već u ovoj fazi moguće je, čak i on-line, na daljinu,
organizirati određivanje ključnih riječi i/ili UDK klasifikaciju
onih godišta koja sigurno nemaju te oznake
niti u dodatnim dijelovima. Ovo se ponajprije odnosi
na znanastevne radove. Ovu primarnu klasifikaciju
može se prenijeti ili na same autore i koautore, odnosno
njihove nasljednike i sljedbenike, ili naprosto za to
kvalificirane volontere.


Faza 2a – Sažetci i ključne riječi – znanstveni dio


Dio godišta ima u opremi članka sažetke na jednom
ili više jezika, popis ključnih riječi na jednom ili više
jezika, a neke i UDK.


Fizički, ograničenim skeniranjem početka, odnosno
završetka članka, rekogniranjem i uređivanjem
dobivenog materijala te njegovim importiranjem u
bazu podataka, mogu se dobiti gore navedeni elementi.


Faza 2b – Kratki tekstovi relevantnih stručnih
priloga


Neznanstveni dio časopisa kroz cijelo razdoblje
izlaženja sadrži određen, manji broj relevantnih
stručnih članaka, uglavnom kratkih formi, ali zanimljivih
za struku ili njenu povijest. Bilo bi atraktivno
za korisnike objaviti i njihov sadržaj. Potencijalni
sadržaji su iz suvremenih rubrika Uvodnik, Izazovi i
suprotstavljanja, Aktualno, naravno, i njihovih analognih
predšasnika iz starijih godišta. U smislu prezentacije
članova HŠD, čiji je ovo ipak časopis, bilo bi u redu
obraditi predstavljanja novih znanstvenika, odikovanih


o
i nagrađenih članova i brojnih nekrologa. Sam odabir
tekstova za obradu valja ipak prepustiti uredniku ovog,
sada internetskog izdanja časopisa.


Faza 2c – Dokumenti HŠD


Sva povijest relevantnog šumarskog udruženja da




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 44     <-- 44 -->        PDF

B. Meštrić: ŠUMARSKI LIST – BIBLIOGRAFSKA BAZA PODATAKA I NJENA PREZENTACIJA Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 279-286
na je kroz dokumente koji su redovito objavljivani u
časopisu. Sada je mogućnost da se i ti dokumenti digitaliziraju
i objave, bilo na internetu za široku publiku
ili ograničeno, za članove ili druge ovlaštene korisnike.


Faza 3 – Puni tekst časopisa


Digitalizacija i objava punog teksta krajnji je maksimalni
mogući oblik. Kako se radi o znanstvenom časopisu
koji je na tržištu, svakako ne bi imalo smisla
objavljivati nove brojeve, ali objava postojećeg već digitalnog
materijala (tekstualnih iz prethodnih 3-4 godine,
odnosno PDF materijala iz posljednja dva broja),
kao i naknadno digitaliziranog materijala s vremenskim
odmakom (npr. godinu dana) ima smisla.


3a) Novoobjavljeni brojevi časopisa, za koji se od
tiskare dobije i PDF oblik, dižu se na Internet s odmakom
od 12 mjeseci.


3b) Stari članci obrađuju se i stavljaju na Internet po
zahtjevu korisnika. Treba uspostaviti sustav koji će korisniku
koji je zainteresiran za konkretni rad, umjesto
slanja fotokopiranog članka omogućiti da u razumnom
roku (24 h) isti pronađe na internetu u punom tekstu.


Faza 4 – Cjelokupna digitalizacija


Sve gore navedene aktivnosti vode u smjeru koji bi
omogućio da se cjelokupni materijal digitalizira i kao
takav koristi. Neke svjetske knjižnice već su u procesu
digitalizacije cjelokupne svoje građe, a rijetka i dragocjena
izdanja više se ni ne koriste u papirnatom obliku.
Naravno da sada nije trenutak za ovakvu široku akciju,
ali kao ilustracija tehnologije s jedne strane, a i kao raritet
s druge, obavljena je cjelokupna digitalizacija prvog
godišta časopisa i ono je dostupno javnosti.


Faza 0 – Novi brojevi časopisa


Naravno, ne valja pri digitalizaciji bogate arhive časopisa
zaboraviti ni novu produkciju. Svaki novi broj
se u trenutku izlaženja mora pojaviti i na internetu. Budući
se prijelom radi računalno, sam proces se svodi na
uređivanje dobivenog materijala i njegovo importiranje
u bazu podataka. Ovaj materijal omogućuje da se
isti sustav koristi i kao sustav za prezentaciju samog
časopisa na internetu.


MODEL BAZE PODATAKA – DATABASE MODEL




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 45     <-- 45 -->        PDF

B. Meštrić: ŠUMARSKI LIST – BIBLIOGRAFSKA BAZA PODATAKA I NJENA PREZENTACIJA Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 279-286
ENTITETI – ENTITIES


članci. Osnovni entitet je članak. Sa gledišta baze
podataka to je svaka jedinica za koju se može utvditi
zadani set svojstava, opisan u nastavku. Valja primijetiti
da su u znanstvenom dijelu članci strogo definirani,
u općem i društvenom dijelu relativno dobro (ponekad
je teško između raznih zapisnika, obavijesti, oglasa, ...
utvrditi sto je to članak), dok se u prvim godištima izlaženja
u pravilu nije dalo razlučiti pojedine vijesti, ponekad
duljine tek nekoliko redaka, pa se cijela rubrika,
obično zvana “Različite vijesti” vodi kao jedan članak


o


autorstvu uredništva (***).


u


Autori. Svaki članak može imati više autora, stoga
je i njihova relacija l:n. Pri tome autor s indeksom 1
smatra se autorom, a svi ostali koautorom članka. Valja
primijetiti da je u fazi masovne akvizicije ovaj segment
baze posve denormaliziran upravo zbog učinkovitosti
ovoga zahvata i da će se u sljedećoj fazi medu brojnim
pojavnim oblicima imenovanja autora prepoznati
stvarni entitet osobe kao takve, dok će se sadašnji entitet
“autor” svesti na razinu relacijske tablice između
članka i osobe. Sada vrijedi načelo da članak potpisujemo
onako kako ga je autor (ili urednik) potpisao, a modeme
članke, kod kojih se autori mogu nesumnjivo i
automatski identificirati, vodimo kao indeksirane stavke
ovog entiteta.


Naslovi. Ovo je nesumnjiv i čvrst entitet. Svaki članak
može imati više naslova, stoga je i njihova relacija


1:n. Radi se o višejezičnim naslovima, pa je stoga i oznaka
jezika ključ ovoga entiteta. Broj jezika nije ograničen,
suvremeni članci nazivaju se tipično četverojezično:
hrvatski, engleski, njemački i francuski, a sondiranjem
je ustanovljeno da će još biti i ruskih, a vjerojatno
i srpskih, slovenskih i makedonskih naslova.
Ključne riječi. Važan entitet posebice za znanstvene
članke. Svaki članak može imati više ključnih riječi,
pa još na više jezika (ključ razlikovanja je indeks i oznaka
jezika) i moderni članci korektno pune ovaj segment
baze. Nešto starija godišta imaju ključne riječi
razasute unutar svoga obima, što zanči da će se zahvaćati
tek u sljedećim fazama, a još stariji ih uopće nemaju.
Određivanje ključnih riječi za njih nije predmet
ovog rada i morat će se obaviti naknadno i nezavisno,
obavit će ih kvalificirani stručnjaci, a izvjesnu reviziju
morat će proći i dobar dio postojećih ključnih riječi da
bi se ujednačile.


Tekstovi. U ovu tablicu pohranjuju se tekstovi koji
prate članak, ponajprije razni oblici sažetaka, obično
na više jezika, ali i cijeli tekstovi kraćih formi, zanimljivi
za širu javnost. Ključ razlikovanja je oznaka jezika,
a sama vrsta teksta nije klasificirana, barem formalno,
već je određuje vodeća riječ, npr. “Sažetak”, “Summary”,
itd.


OSTALI ENTITETI I RELACIJE – OTHER ENTITIES AND RELATIONS


Članak-broj. Ovo je relacijska tablica koja u slučaju
da se članak proteže kroz više brojeva (često u prošlosti)
povezuje sve dijelove članka u cjelinu, a s druge
strane omogućuje kod prikaza sadržaja svakog pojedinog
sveska prikaz dijela članka.


Šumari. Također umjetna relacijska tablica koja
povezuje članak s eksternim entitetom osobe u bazi podataka
0 šumarima. Relacija se uspostavlja za članke
posvećene u cijelosti konkretnom šumaru - nažalost,
najčešće u slučaju osmrtnica. Omogućuje referenciranje
na biografske podatke u Imeniku hrvatskih šumara.
Naravno i obrnuto - u Imeniku se može referencirati na
dio literature o osobi - Šumarski list.


Vrste. Slično šumarima, logično je da Šumarski list
ima vezu prema vrstama drveća (možda i biljne zajednice?).
Kako za sada ne postoji odgovarajuća referentna
baza podataka, ovu tablicu gradimo za neke buduće
potrebe.


Ovo je trenutni model baze podataka. Naravno da je
proces njene daljnje dogradnje i usavršavanja otvoren,
neki nužni radovi (normalizacija, sređivanje autora,
ključnih riječi) su najavljeni, a svakako će se neki drugi
zahtjevi naknadno otvarati.


PREZENTACIJSKI SLOJ OPĆENITO O PLATFORMI
PRESENTATION LAYER


Prikupljeni podaci bibliografije, sami po sebi ne
znače previše. Treba ih na neki način izložiti korisnicima,
učiniti dostupnim. Klasične bibliografije do sada
su se publicirale u formi knjiga, s različitim oblicima
prikaza kompleksne građe. Osim najčešće uvodnih
analiza, gotovo uvijek se ide na klasifikaciju građe pre-


ma određenim kriterijima, stručnim, geografskim, terminskim,
uobičajenim ili stručno potvrđenim, ili autorskim,
pripremljenim za konkretnu priliku. Također je
gotovo obvezan pregledan sadržaj, autorsko kazalo,
kao i pregled kratica. Naime, da bi se složena građa
prikazala na prihvatljiv način u prihvatljivom obimu,




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 46     <-- 46 -->        PDF

B. Meštrić: ŠUMARSKI LIST – BIBLIOGRAFSKA BAZA PODATAKA I NJENA PREZENTACIJA Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 279-286
nužno je bilo pribjeći skraćivanju pojmova koji se ponavljaju.
Sve to dovodi do dva osnovna problema: bibliografija
je vremenski ograničena – odnosi se na razdoblje
koje je terminirano obično godinu, dvije prije
izlaska same knjige, a s druge strane, čitav sustav dosta
je složen, posebice sporadičnim korisnicima, a pretraživanje
je gotovo neizvedivo.


Sve navedeno ne odnosi se na ovu bibliografiju.
Budući je zasnovana na računalnoj platformi, nije
ograničena nikakvim rokovima ili terminima. Pokriva
razdoblje od početka izlaženja pa do najnovijeg izašlog
broja, odnosno do trenutka kada se on unese u bazu podataka,
a nema razloga, osim organizacijskih ili disciplinskih,
da to ne bude pola sata po završetku pripreme
za tisak (dakle, prije tiskanja!). To otprilike znači i da
postoje realne mogućnosti da ova bibliografija bude
zadnja bibliografija Šumarskoga lista.


Osim toga, maksimalno je i dostupna, jer je eksponirana
na internetu. Svatko tko ima interesa, lako pristupa
bazi podataka i dolazi do bibliografije.


Sljedeća posljedica računalne platforme je i pretraživost.
Upravo suprotno klasičnom sustavu, svi podaci


o svakom radu dostupni su trenutno, a računalno pretraživanje
u stanju je pronaći sve što je klasirano, u
određenim slučajevima i u punom tekstu, bilo koji pojam
gotovo u sekundi.


I konačno, čitav obim svih godišta časopisa naprosto
je svojom veličinom zanemariv u usporedbi s kapacitetima
današnjih računala, tako da nikakvo skraćivanje
nije potrebno, sve što se digitalizira može se sačuvati,
ako ne za potrebu klasične bibliografije, onda za
neku buduću, u danom trenutku još neznanu primjenu.
Ta neznatna veličina osigurava i veliku sigurnost od
gubitka informacija, jer nije nikakav problem napraviti
rezervne kopije cijeloga sustava i čuvati ih bilo gdje.


Kao osnovna platforma za korištenje prikupljenih
podataka bibliografije koristit će se standardno sučelje,
uobičajeno u trenutku korištenja. Trenutno je to klasično
web sučelje kakvo se inače koristi u okružju, ali izvjesno
je da će u nekim budućim vremenima ili autor
ili netko sasvim drugi, u ime vlasnika časopisa, postaviti
neko drugo sučelje prilagođeno zahtjevu svoga
vremena. Bitno je da podaci dobiveni digitalizacijom u
ovom trenutku i konstantnim dodavanjem s izlaskom
novih brojeva, uvijek ostaju u pozadini i neće ih trebati
ponovno sakupljati, već samo pretvarati njihov oblik,
ako bi to buduće potrebe zatijevale.


STRUKTURIRANI PRISTUP SADRŽAJU – STRUCTURED APPROACH TO CONTENT


Terminski pristup. Kako se radi o periodičkoj publikaciji
najlogičniji i najjednostavniji je izravni pristup
broju časopisa ili sljedećoj višoj jedinici – godištu.
Ovaj način pristupa ima posebno značenje za novije
brojeve – jer se isti sustav koristi i za prikaz novoga
broja čim izađe.


Iako časopis u stvarnosti izlazi u brojevima, od početka
je koncipiran za korištenje po godištima (kontinuirana
numeracija stranica iz broja u broj) tako da je
pristup godištu čak jednostavniji nego broju, jer su oznake
godišta jednostavnije a i godišta ima bitno manje
nego brojeva.


Autorski pristup. Kako se radi o najuobičajenijem
načinu korištenja bibliografske građe, autoru je posvećena
znatna pozornost. Iako su se u razna vremena čak i
isti autori različito potpisivali, osim što je zapamćen
originalni potpis, uvijek se nastojalo na jedinstveni način
determinirati autora i/ili koautore i svesti potpise na
jedan standardni oblik, a taj je tipa Prezime, Ime ili Prezime,
I. ukoliko ime nije poznato. U slučaju korištenja
različitih imena u različitim razdobljima korišteno je
ime iz Imenika hrvatskih šumara (ako je autor u njemu).
Nažalost, posebno u početnim fazama autori su se
dosta nerado ili neuredno potpisivali, tako da je ostalo
puno inicijala i drugih skraćenica. Determinirani su
samo oni nesumnjivi autori, a sve ostalo ostavljamo za
neke sljedeće faze ili drugim istraživačima u naslijeđe.


Tematski pristup. Podjela bibliografske građe po
temama je u dosadašnjim bibliografijama bila najuobičajenija.
No, kako je tematska podjela kroz vrijeme izrazito
varirala, ovisno i od urednika i uređivačke koncepcije,
da bi konačno u novije vrijeme i sasvim izostala,
ovakav način podjele izrazito je nepogodan za automatsku
klasifikaciju, koja je bila osnova ove faze rada.
Ipak, svi su razgraničavajući elementi koji su pronađeni
i pohranjeni, a potom i iskorišteni, a nešto elemenata
dodano je i ručno.


Ključne riječi autori navode u jednom manjem dijelu
cjelokupnog razboblja izlaženja, a i to dosta nekozistentno
i nesustavno. Ako bi se to željelo srediti, valjalo
bi i stručno revidirati i članke s postojećim ključnim
riječima, i svim onima bez, te dodati ključnu riječ. To
može učiniti najprije autor, a tek potom stručnjak za
pojedino područje, u skladu s unaprijed propisanim
standardom. Vrlo zahtjevan posao.


Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK) nasuprot
tomu je vrlo strukturiran i standardiziran sustav, i
prava je šteta što je korišten u vrlo kratkom veremenskom
odsječku izlaženja, a i to pokrivaju dva za prvu
ruku nekompatibilna sustava. Ukoliko se i kad odluči
srediti ovaj sustav, trebat će iznaći načina ujednačiti
ova dva sustava, a potom opet vrlo stručno isklasificirati
svu preostalu građu.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 47     <-- 47 -->        PDF

B. Meštrić: ŠUMARSKI LIST – BIBLIOGRAFSKA BAZA PODATAKA I NJENA PREZENTACIJA Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 279-286
Osobe. Iako primarno na uredničkoj razini nije uopće
korištena, ova klasifikacija je najcjelovitija, najprije
zato što se odnosi na relativno malo članaka, a i relativno
lako je prepoznati “ključ”. Dakle, intervencijom
kod zahvata materijala prepoznate su osobe, specifično
šumari, kojima su pojedini članci strogo posvećeni
(nažalost, najčešće nekrolozi) i povezani ključem prema
Imeniku hrvatskih šumara. To je učinjeno upravo
da bi se ova dva registra kojima upravlja HŠD mogla
optimalno koristiti.


Rubrike. Svrstavanje članaka u časopisu po rubrikama,
obično se preslikava u bibliografijama u grupe. Pravilan
i svrsishodan izbor grupa, odnosno prepoznavanje
i svrstavanje materijala po grupama najveći je izazov za
klasičnu bibliografiju. Činjenica da se ovdje radi o računalnoj
bibliografiji koja nije vezana svojim tiskom za


papir, omogućuje nam da budemo fleksibilniji i da praktički
isti materijal svrstavamo na različite načine. Stoga
smo i odlučili da se u prvoj fazi, fazi zahvata, strogo držimo
podjela koje su primjenjivali pojedini urednici,
svjesni da otvaramo dva problema. Najprije, u određenim
razdobljima izlaženja urednici nisu svrstavali građu
u nikakve rubrike, tako da je građa ostala neklasirana, a
potom, gotovo svaki urednik imao je svoje viđenje ove
podjele, ili se naprosto vremenom mijenjalo opće viđenje
šumarske struke o predmetu svoga djelovanja.
Stoga, slično raspravi kod UDK, valja ostaviti otovrenu
mogućnost da se na visokoj stručnoj razini odrede i primjene
zajednička mjerila podjele građe neovisno o dobu
njena objelodanjivanja. Istodobno, urednička podjela je
isto tako korisna, jer daje povijesni pogled na razvoj
uredničke politike ali i struke u cjelini.


NESTRUKTURIRANI PRISTUP – NON - STRUCTURED APPROACH


Budući se radi o računalnoj bibliografiji jednoga časopisa,
jasno je da je pretraživanje pojedinih pojmova
po bilo kom kriteriju praktički neograničeno. Obim materijala,
koliko god nama izgledao velik u svojih 130 godišta,
za današnja računala je gotovo neznatan, tako da


ZAKLJUČAK -


Pristupilo se je postupnoj digitalizaciji i istodobno
objavi digitaliziranog materijala za cjelokupni obim
Šumarskog lista, od prvog godišta 1877. pa do zadnjeg
izašlog broja. Dobiveni materijal može se koristiti i
kao prezentacijski materijal novog broja, kao arhiva
starih brojeva, ali i kao vrlo kompleksna i izrazito fleksibilna
bibliografija ovoga časopisa.


Budući je obim potrebnih radova velik, a internetska
tehnologija ne uvjetuje završetak rada u određenom
roku, pa pripremu knjige i tiskanje, radovi se izvode u
fazama i to tako da su razultati učinjenog odmah dostupni
korisnicima na internetu.


je svasvim razumljivo da sustav omogućuje pretraživanje
po cjelokupnom materijalu koji je digitaliziran i unijet
u bazu podataka. Obim digitaliziranog materijala je
jedino ograničenje ovog pristupa podacima.


CONCLUSION


Kod zahvata podataka strogo se pridržavamo oblika
u kojemu je pojedino godište uređivao pojedini urednik,
a nužno poopćavanje određenih elemenata obavit
će se naknadno na razini baze podataka, tako da se ne
naruši autentičnost izvornog materijala i omogući kvalitetniji
pristup informacijama.


Ova bibliografija potpuno je otvorena i predstavlja
temelj za buduće istraživače. Kako je i inicijativa i dio
početnih radova posljedica volonterskog pristupa ovoga
autora, očekuje se da se i ubuduće u kompletiranje
sustava uključe šumari koji imaju mogućnost ostaviti
svoga traga u povijesti ovoga časopisa.


LITERATURA – REFERENCES


Šumarski list, Hrvatsko šumarsko društvo, Godište I –
CXXIX, Zagreb 1877. –2005.


Kauders, A.: Šumarska bibliografija (1846–1946),
(Bibliographia forestalis). Šum. sekcija DIT


N.R. Hrvatske, Zagreb 1947.
Kauders, A.: Šumarska bibliografija (1946–1955).
Šum. društvo N.R. Hrvatske, Zagreb 1958.


P r p ić , B., R. A n t o l j a k , O. P i š k or i ć , 1976.: Povijest
šumarstva Hrvatske 1846–1976 kroz stranice
Šumarskog lista, SITŠDIH, Zagreb


F r k ov i ć , A.: Bibliografija Lovačko-ribarskog vjesnika
1892–1991., HLS, Zagreb 1993.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 48     <-- 48 -->        PDF

B. Meštrić: ŠUMARSKI LIST – BIBLIOGRAFSKA BAZA PODATAKA I NJENA PREZENTACIJA Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 279-286
SUMMARY: The paper deals with analyses of material and database modelling
that will incorporate the overall publication history of the journal since
1877 to the latest issue. This involves extensive and demanding treatment of
data from old, physically vulnerable and specifically edited issues, as well as
the construction of “live base” which will entail and present the latest issue.


The activities relate to investigating the existing bibliotechary heritage,
database modeling that should satisfy all journal forms, analysis and introduction
of different suitable methods of material manipulation, as well as the
construction of the presentation layer so that the material can be presented to
the readership.


Since work on the envisaged system will take a considerable amount of
time, and the journal will continue to come out regularly, the task of the system
is, apart from the bibliographic sense, to serve as the Internet presentation
system of the real, ‘live’journal and its archives.


Key words: journal Šumarski list (Forestry Journal), bibliography,
database, Internet