DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 25     <-- 25 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270


UDK 630* 453 (001)


GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae)
U HRVATSKOJ


GRADATIONS OF GYPSY MOTH – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae)
IN CROATIA


Milan PERNEK, Ivan PILAŠ*


SAŽETAK: U radu se obrađuje defolijacija gusjenica gubara – Lymantria
dispar L. (Lep., Lymantriidae) kao jednog od nepovoljnih biotskih čimbenika
u hrastovim šumama u Hrvatskoj. Ovaj štetnik dominirao je do 60-tih godina
prošloga stoljeća, te su njihove populacije u kontinentalnom dijelu Hrvatske
u stalnom opadanju s povremenim usponima. Jače gradacije zabilježene su
1948–1950., 1962–1966., 1970–1975., 1982–1984. te 1992–1994. godine.


Metodom brojanja jajnih legala na svakom stablu duž transekta položenog
približno dijagonalno kroz odjel, utvrđuje se zaraze gubara te se u Dijagnozno-
prognoznoj službi izrađuje prognoza.


Iz broja jajnih legala i broja stabala izračunavaju se postotni intenziteti
napada. Ti intenziti poredani su u 5 klasa: < 1 % (klasa 1); 1-5 % (klasa 2);
5-20 % (klasa 3), 20-50 % (klasa 4), >50 % (klasa 5).


Primjenom softverskog paketa Statsoft Statistica® 5.5. pomoću Fast Furier
analize izračunat je periodizam, a kliznom sredinom (“Moving Average”)
trend pojedinih klasa. Rezultati pokazuju da se u 2005. godini može očekivati
gradacija gubara, koja bi trebala biti slabijeg intenziteta nego ona
prije 10. godina.


Ključne riječi: gubar, Lymantria dispar, populacija, hrast lužnjak,
Quercus robur, Fast Furier metoda, klizna sredina.


1. UVOD I CILJ ISTRAŽIVANJA – Introduction and research aim
Hrast lužnjak (Quercus robur L.) gospodarski je vrijeme masovne pojave sposoban je obrstiti šume na
najvažnija vrsta drveća u šumarstvu Hrvatske. S ovom vrlo velikim površinama. Kao štetnik je u Hrvatskoj u
vrstom gospodari se na 201.739 ha, a drvna zaliha izhrastovim
šumama dominirao do 60-tih godina prošlonosi
41,5 milijuna kubičnih metara (Klepac 1996). ga stoljeća. Tada se počinju spominjati defolijatori koji
Mnoge publikacije koje govore o lošem zdravstvenom se do tog razdoblja čak nisu smatrali štetnicima. Važstanju
tih šuma promatraju taj problem s različitih gle-nost mrazovaca (Lep., Geometridae) primjerice kao
dišta (Spaić 1974, Prpić 1974, Harapin i An štetnika
narasla je posebice tijekom osamdesetih i ded
r oi ć 1996, P r p i ć 1996). Različiti nepovoljni biot-vedesetih godina prošloga stoljeća (Hrašovec i Ha-
ski i abiotski čimbenici isprepliću se, te je preciziranje r a p i n 1999).


uzroka nastalih problema vrlo teško. Intenzivnije istraživanje gubara u Hrvatskoj poči-


U ovom radu obrađuje se jedan od biotskih čimbe-nje u 20-tim godinama prošloga stoljeća, jer se tada uz
nika – defolijacija gusjenica gubara – Lymantria dis-pepelnicu (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.)
par L. (Lep., Lymantriidae). Ovaj polifagni leptir u smatrao glavnim čimbenikom propadanja hrastovih


šuma. Veće gradacije bilježe se 1948–1950.,
1962–1966., 1970–1975., 1982–1984. te 1992–1994.


* Dr. sc. Milan Pernek, Šumarski institut Jastrebarsko
Utjecaj defolijacije gusjenica gubara u hrastovim šu-


Mr. sc. Ivan Pilaš, Šumarski institut Jastrebarsko




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 26     <-- 26 -->        PDF

M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270
mama dovodi do 30 %, pa čak i 40 % gubitka prirasta
(Klepac i Spaić 1965; Klepac 1966). Iz toga se
lako mogu obračunati financijski gubici, koji dakako
mogu biti vrlo visoki. Uz to, mnogi stručnjaci smatraju
neizravne štete vezanu uz ekološku stabilnost šume još
važnijom negativnom posljedicom.


Prema podacima DPS-a1, naizgled vrlo veliki
površinski napad gubara kroz poslijednjih desetak godina
nije tako problematičan, s obzirom da su intenziteti
vrlo niski. Suprotno tomu, u hrvatskom mediteranskom
području (Cres, Zadar, Silba, Split, Pelješac) na
crniki (Q. ilex L.) zabilježeni su jači napadi svakih
nekoliko godina. Pojava gradacija gubara primjerice u
Austriji, Mađarskoj i Srbiji 2003. godine (Schopf2 –


usmeno priopćenje) navodi na zaključak kako je novi
napad izgledan i u Hrvatskoj. Pernek (2001) predviđa
kako bi se jače pojavljivanje gubara u Hrvatskoj moglo
dogoditi oko 2004. godine.


Za praktično šumarstvo vrlo je važno redovito
praćenje (monitoring) i prognoza, koja šumarskoj
operativi treba služiti za pravovremenu pripremu i
organizaciju zaštitnih mjera.


Cilj ovoga rada je pokazati kako se primjenom jednostavne
statističke analize mogu dobiti podaci u prognozi
populacija gubara te eventualno metodu primijeniti
i za neke druge šumske štetnike, posebice iz reda
Lepidoptera.


2. METODA RADA – Methods of work
Podaci napada gubara u Hrvatskoj dobiveni su u
DPS centru u Jastrebarskom. Metoda brojanja jajnih
legala na transektu već se u 70-tim godinama 20-tog
stoljeća koristila kao metoda utvrđivanja zaraze gubara.
Pri tomu se dijagonalnim prolazom kroz odjel u
hrastovim šumama zbrajaju sva pronađena jajna legala
gubara, bez obzira na kojem se stablu ili grmu nalazila
(Vasić 1981). Podaci se šalju u DPS službu gdje se
zbrajaju i postavlja prognoza. Sama metoda ima stanovite
nedostatke u pogledu pravilnog uzorkovanja i interpretacije
podataka, ali generalno daje prihvatljivu
sliku dinamike populacija gubara. Tako dobiveni podaci
služe za provjeru stanja na terenu i donošenja konačne
odluke o daljnjem postupanju, odnosno da li će se i
u kojem obimu raditi suzbijanje. Broj stabala u odjelu
na kojima je nađeno barem jedno leglo podijeljeno s


ukupnim brojem pregledanih stabala predstavlja intenzitet
napada te se iskazuje u postotku. Ti su intenziteti
(klase napada) poredani u 5 klasa: < 1 % (klasa 1);
1-5 % (klasa 2); 5-20 % (klasa 3), 20-50 % (klasa 4),
>50 % (klasa 5).


U DPS službu šalju se i uzorci jajnih legala gubara
kako bi se utvrdio broj jaja po leglu, kao i njihova parazitiranost,
a ti podaci zatim služe za postavljanje konačne
prognoze. Kao što je naprijed spomenuto upravo
intenziteti napada za razliku od površine napada, daju
dobar podatak stvarne opasnosti gradacije gubara.


Primjenom softverskog paketa Statsoft Statistica®


5.5. izračunat je periodizam pomoću Fast Furier analize
(P r e s s i dr. 1997), a trend pojedinih klasa s kliznom
sredinom (“Moving Average”).
3. REZULTATI – Results
Podaci napada gubara od 70-tih
godina prošloga stoljeća sumirani
su u Tablici 1, a ukazuju na periodičnost
pojave gubara po godinama
i desetljećima praćenja.


Gradacijske faze gubara determinirane
su naglim promjenama u
populacijama prikazane u
grafikonima 1–5.


1 DPS-Dijagnozno-prognozna služba. Od
1980 g. organizirana u Šumarskom institutu
Jastrebarsko.


2 Prof.dr.sc. Axel Schopf, Institut für For-Slika 1. Ženke gubara odlažu jaja u grupimično leglo
stentomologie, Universität BOKU, Wien. Figure 1 Females of Gypsy Moth conceal eggs in egg




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 27     <-- 27 -->        PDF

M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270
Tablica 1. Intenzitet napad gubara od 1970. godine u Hrvatskoj (podaci DPS, Šum. inst. Jastrebarsko)
Table 1 The Intensity of gypsy moth attack in Croatia since 1970


Klasa1 Klasa 2 Klasa 3 Klasa 4 Klasa 5 Ukupno


Godina


Class 1 Class 2 Class 3 Class 4 Class 5 Total


Year


(ha) (ha) (ha)


(ha
(ha(ha)
)) (ha
(ha(ha)
)) (ha
(ha(ha)
))


65.700 29.210 4% 2% 159.096
1970/71 54.74
54.7454.748
88 34% 65.700 41% 29.210 2.63
2.632.631
11 159.096 100%


1 6.80
6.806.807
77
9% 4%


1971/72 59577 87.945 17412 14.436 186.120
23% 41% 23% 10.759 5% 100%


1972/73. 51.454 51.113 17.123 10.759 219.998
17% 104.870 37% 18% 16% 13% 100%


1973/74 47.270 04.870 51.574 4.199 35.633 283.546
28% 46% 15% 5% 6% 100%


1974/75 49.009 79.533 25.579 9.142 0.289 173.552
44% 32% 11% 9% 4% 100%


1975/76 48.258 34.809 12.544 0.104 109.773
28% 53% 15% 3% 306 0% 100%


1976/77 42740 82527 3666 154471
56% 36% 0% 0% 100%


1977/78. 58554 38.160 8.192 04.906
49% 47% 4% 271 0% 0% 100%


1978/79 45123 43.290 3.731 92.415
41% 53% 6% 0% 0% 100%


1979/80 34.126 44.112 83.447


40% 47% 10.973 TT0 1% 0% 100%


1980/81 40.340 46688 10.973 11% 198 435 99.634
41% 43% 1% 1% 100%


1981/82 34.405 36.614 12.083 1.104


T739


35% 35% 22% 4% 4% 136.824 100%


1982/83 47.278 48.317 30.413 5.678 5.138 136.824
25% 46% 19% 7% 3% 100%


1983/84 33.611 60.725 4.653 33.035
40% 49% 10% 673 1% 293 0% 100%


1984/85 33.359 40.945 8.192 83.462
44% 48% 170 0% 0% 100%


1985/86 29.564 32.646 5.303 67.686
48% 47% 5% 0% 0% 100%


1986/87 25.583 24.754 2.718 53.055
36% 57% 6% 840 1% 0% 100%


1987/88 33.858 53.646 93.580


i5.235


37% 51% 11% 1% 84 0% 100%


1988/89 42.804 58.680 12.028 T745 114.341
40% 43% 10% 2% 5.849 6% 100%


1989/90 41.992 45.345 0.309 05.286
49% 40% 397 1% 809 1% 100%


1990/91 27.485 2.368 527 55.586
58% 41% 1% 0% 0% 100%


1991/92 12.751 22.008


T232


61% 17.372 33% 361 1% 70 0% 100%


1992/93 32.318 17.372 2.438 361 52.559
35% 43% 10% 4% 4.906 7% 100%


1993/94 22.974 8.402 6.693 4.906 65.807
58% 18% 3210 6% 10% 100%


1994/95 30.080 9.283 5.196 51.756
22% 30.977 54% 12% 4246 7% 4% 100%


1995/96 12.862 30.977 6.760 57.235
41% 49% 997 2% 378 1% 100%


1996/97 19.875 23.624 3.793 48.667
35% 53% 11% 486 1% 288 1% 100%


1997/98 19.914 29.981 6.386 57.055
39% 54% 7% 276 1% 0% 100%


1998/99 19.741 27.447 3.800 51.264
47% 46% 7% 49 0% 0% 100%


1999/00 27.457 26.499 4.138 58.143
37% 58% 4% 0% 500 1% 100%


2000/01 17.808 28.317 1.933 48.558
36% 57% 0% 0% 100%


2001/02 17.119 27.301 3.784 48.204


23% 53% 17% 6% 470 1% 100%


m0




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 28     <-- 28 -->        PDF

M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270


Spektralna analiza: KLASA 1


Spectral analysis: CLASSE 1


4,5E8 4,5E8
4E84E8
3,5E83,5E8
3E83E8
2,5E82,5E8
2E82E8
1,5E81,5E8
1E81E8
5E7 5E7
0 ´ ´ ´ Č Č Č Č ´ ´´ ´ ´ ´´ ´ ´ ´´ ´ 0
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34
Period
Grafikon 1. Spektralna analiza (Fast Fourier Transformation) klase 1


Graph. 1 Specttral analysis (Fast Fourier Transformation) of the class 1


Spektralna analiza: KLASA 2


Spectral analysis: CLASSE 2


Grafikon 2. Spektralna analiza (Fast Fourier Transformation) klase 2
Graph. 2 Specttral analysis (Fast Fourier Transformation) of the class 2




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 29     <-- 29 -->        PDF

M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270


Spektralna analiza: KLASA 3


Spectral analysis: CLASSE 3


Grafikon 3. Spektralna analiza (Fast Fourier Transformation) klase 3
Graph. 3 Specttral analysis (Fast Fourier Transformation) of the class 3


Spektralna analiza: KLASA 4


Spectral analysis: CLASSE 4


Grafikon 4. Spektralna analiza (Fast Fourier Transformation) klase 4
44
Graph. 4 Specttral analysis (Fast Fourier Transformation) of the clas
clasclasss 4




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 30     <-- 30 -->        PDF

M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270
Spektralna analiza: KLASA 5


Spectral analysis: CLASSE 5


Grafikon 5. Spektralna analiza (Fast Fourier Transformation) klase 5
Graph. 5 Specttral analysis (Fast Fourier Transformation) of the class 5


Grafikon 6. Trendovi različitih klasa napada gubara glavonje


Graph. 6 Trends of the gypsy moth attack classes


Klasa 1 ima uzlazni trend (Grafikon 6) što znači dični prekidi označavaju vrijeme gradacije. Sve ostale
kako je sve češća nikakva ili nezamjetna prisutnost gu-klase imaju silaznu putanju intenziteta napada.
bara u šumama kontinentalnog dijela Hrvatske. Perio




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 31     <-- 31 -->        PDF

M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270
4. RASPRAVA I ZAKLJUČAK
30-godišnje opažanje gubara u DPS službi prikazuju
kretanja populacije gubara i gradacije koje se javljaju
periodički s različitim intenzitetom i površinama koju
zahvaćaju. Napad na većoj ili manjoj površini nije problematičan
ukoliko je intenzitet nizak. Jači intenziteti
napada javljaju se uz opadajući trend svakih 10–11 godina.
To znači da se gradacija gubara u Hrvatskoj treba
očekivati u 2005. godini. Do iste spoznaje dolazi i
Pernek (2001). Povećana aktivnost ženki, odnosno neskriveno,
grupimično odlaganje jajnih legala (Slika 1) te
povećani broj jaja u leglu zabilježeni u 2004. godini,
potvrđuje ekspanziju gubara.


U Tablici 1. može se vidjeti kako su napadnute površine
klase 5 u 70-tim godinama prošloga stoljeća zabilježene
na površinama više od 10.000 ha (max. 35.000
ha). Sasvim je drukčije u 80-tim i 90-tim gdje su te površine
bile manje od 5.000 ha. Iz toga se može zaključi


v
ti kako su i površine napada manje nego nekada.


Interesantno je kako se slabe do nikakve zaraze
(klasa 1) s vremenom povećavaju, odnosno sve ostale
klase smanjuju. To je dobar pokazatelj promjena koje
se događaju u odnosu na prošlost. Zašto su gradacije
gubara sve slabijeg intenziteta vrlo je teško odgovoriti.
Mogućnost da je razlog tomu uspješno provedena suzbijanja
je mala, jer se isto činilo i kod nekih drugih štetnika
koji su se unatoč tomu redovito pojavljivali u jačim
intenzitetima.


Moguće objašnjenje moglo bi biti – klimatske promjene,
uz velike promjene vodnog režima. Što te spomenute
promjene znače za gubarove populacije, za


sa


da nije istraživano.


Jedan pokus unutar istraživanja utjecaja “efekta staklenika”
u hrastovoj šumi koje se provodi u Švicarskoj,


-Disscusion and Conclusion
pokazao je da povećana koncentracija CO2 u zraku,
koje uzrokuju promjeneu
uu kemijskom sastavu lišća,
djeluje zapravo zaštitno za hrast. Gusjenice, naime, izbjegavaju
list hrasta te se više orijentiraju na lišće drugih
vrsta drveća, poglavito graba (Schafellner3 – usmeno
izlaganje, Sveučilište BOKU Beč).


Vrlo interesantna činjenica redovitog jačeg pojavljivanja
gubara u našem mediteranskom pojasu ne isključuje
mogućnost da u Hrvatskoj postoje dvije ili više
rasa unutar vrste koje su se prilagodile određenim životnim
uvjetima. Ovu pretpostavku trebalo bi istražiti.


Daljnje važno gledišta je dobivanje prevlasti određene
vrste u odnosu na drugu koja se potiskuje (“Machtwechsel”
– njem.: smjena moći). U takvim uvjetima gubar
je u samom startu progradacije u lošijem položaju
nego primjerice ose listarice i mrazovci.


U odnosu na prvi dio prošloga stoljeća populacije su
u opadanju, ali nitko sa sigurnošću ne može ustvrditi da
kalamiteti širih razmjera nisu mogući, odnosno da gubar
ponovno preuzme prevlast najznačajnijih defolijatora.
Treba imati i na umu da žarišta progradacije mogu
nastati preko transportnih sredstava te ne podliježu logici
i zakonima trenda i dinamike populacije određenog
područja. Tako je primjerice u 2004. godini na autoputu
Lipovac-Zagreb na benzinskoj postaji “Križ” kod Novoselca,
zabilježeno preko 300 jajnih legala po stablu
japanske šljive. Takva pojava nije zabilježena na nijednom
ugibalištu ili benzinskoj postaji na tom autoputu.
Istovremeno su u susjednoj Srbiji zabilježene vrlo jake
populacije gubara na velikim površinama (više od


146.000 ha – izvor: www.poljoprivreda.info) te se ne
može isključiti mogućnost kako se gubar transportirao
nekim vozilom u Hrvatsku.
6. LITERATURA References
Harapin, M., M. Androić 1996: Sušenje i zaštita šuma
hrasta lužnjaka. U: Hrast lužnjak u Hrvatskoj,
ur.: Klepac, D. Hrvatska akademija znanosti
i umjetnosti. 227–256.


Hrašovec, B., M. Harapin, 1999: Dijagnoznoprognozne
metode i gradacije značajnih štetnih
kukaca u šumama Hrvatske. Šumarski list 5–6:
183–193.


Klepac, D. 1966: Zuwachsverluste in Eichenmischbestanden,
die durch die Kalamitat des
Schwammspinners und anderer blattfressender
Schadlinge bafallen wurden. Wissenschaftliche
Zeitschrift der Technischen Universitat Dresden
15/2: 385–389.


3 Dr. sc. Christa Schafellner, Institut für Forstentomologie, Universität
BOKU, Wien.


,.


K l e p a c, D
DD. 1996: Rast i prirast hrasta lužnjaka. U:
Hrast lužnjak u Hrvatskoj, ur.: Klepac, D. Hrvatska
Akademija znanosti i umjetnosti: 213–226.


K l e p a c , D., I. S p a i ć , 1965: Utjecaj nekih defolijatora
na debljinski prirast hrasta lužnjaka. Šumarski
list (89) 3–4: 93–101.


Pernek, M., 2001: Gradationen des Schwammspinners
in Kroatien von 1970 bis 2000. Mitt.
Dtsch. Ges. allg. angew. Ent. 13: 429–432.


Press, W.H., S.A. Teukolsky, W.T., Vettering,


B.P. Flannery, 1997: Numerical Recipes, The
Art of Scientific Computing. 2. Edition. Cambridge
University Press, Chapter 13: 496–536.
Prpić, B. 1974: Ekološki aspekt sušenja hrastovih
sastojina u nizinskim šumama Hrvatske. Šumarski
list 98 (7/9): 285–290.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 32     <-- 32 -->        PDF

M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270
P r p i ć , B. 1996: Propadanje šuma hrasta lužnjaka. U: Va si ć, K. (ur.) 1981: Priručnik izveštajne i dijagnosti-


Hrast lužnjak u Hrvatskoj, ur.: Klepac, D. Hrvat- čko prognozne službe zaštite šuma. Savez inže


ska akademija znanosti i umjetnosti. 273–298. njera i tehničara šumarstva i industrije za prera-
S p a i ć , I., 1974: O sušenju hrastika. Šumarski list 98 du drveta Jugoslavije, Beograd. 336 str.


(9): 273–284. www.poljoprivreda.info, 23. 09. 2004.


SUMMARY: Gypsy moth – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) represents
one of the most significant pest on oak in Croatia. As a defoliator it
was known as early 18th century, when the first total defoliation on larger
areas were recordet. Investigation of Klepac and Spaić (1965) showed that
the lose of the increment of pedunculate oak amount 30 % which means enormous
financial loses. The severe gradations of gypsy moth in the last century
occured in the continental part of Croatia 1948–1950, 1962–1966,
1970–1975, 1982–1984 and 1992–1994. While the gradation in the mediterian
part has been increased in the continental part they droped. For the
good forest protection work it is very importend to have good prognosis. The
aim of this paper is to show how a easy statistical analysis can be used for this
purpose.


During the last 30 years Gypsy Moth has been intensively monitored and
the data have been sent to the Diagnostic-Prognostic Centre (DPC) placed in
the Forestry Research Institute Jastrebarsko. Counting of every founded egg
masses on a line trough a oak forest receivse the intensity of attack. Five
diffrent classes of attack are differentiated: < 1 % (Class 1); 1-5 % (Class 2);
5-20 % (Class 3), 20-50 % (Class 4), > 50 % (Class 5).


For the satistical analysis we use the method of moving average and spectral
analysis (Statsoft Statistica ® 5.5). The results shows that the trend for
Class 1 and Class 2 is positiv, but negative for Classes 3, 4 and 5. The spectral
analysis using Fast Furier Method confirmed that weak attacks occur
every 8 years, while more severe attacks every 10 years.


Operational data indicate that the intensification of attacks can be expected
in 2005 but in weaker intensity than 10 years ago. The reason for that phenomenon
should be disscused. The last gypsy moth gradation has been fight
whit insecticides but the same were be done whit other pest so it couldn´t be
the reason for the weaker intensity. Climatic changes could be the most serious
reason.


Key words: gypsy moth, Lymantria dispar, population, pedunculate
oak, Quercus robur, Fast Furier method, Moving average.