DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 25 <-- 25 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270 UDK 630* 453 (001) GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ GRADATIONS OF GYPSY MOTH – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) IN CROATIA Milan PERNEK, Ivan PILAŠ* SAŽETAK: U radu se obrađuje defolijacija gusjenica gubara – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) kao jednog od nepovoljnih biotskih čimbenika u hrastovim šumama u Hrvatskoj. Ovaj štetnik dominirao je do 60-tih godina prošloga stoljeća, te su njihove populacije u kontinentalnom dijelu Hrvatske u stalnom opadanju s povremenim usponima. Jače gradacije zabilježene su 1948–1950., 1962–1966., 1970–1975., 1982–1984. te 1992–1994. godine. Metodom brojanja jajnih legala na svakom stablu duž transekta položenog približno dijagonalno kroz odjel, utvrđuje se zaraze gubara te se u Dijagnozno- prognoznoj službi izrađuje prognoza. Iz broja jajnih legala i broja stabala izračunavaju se postotni intenziteti napada. Ti intenziti poredani su u 5 klasa: < 1 % (klasa 1); 1-5 % (klasa 2); 5-20 % (klasa 3), 20-50 % (klasa 4), >50 % (klasa 5). Primjenom softverskog paketa Statsoft Statistica® 5.5. pomoću Fast Furier analize izračunat je periodizam, a kliznom sredinom (“Moving Average”) trend pojedinih klasa. Rezultati pokazuju da se u 2005. godini može očekivati gradacija gubara, koja bi trebala biti slabijeg intenziteta nego ona prije 10. godina. Ključne riječi: gubar, Lymantria dispar, populacija, hrast lužnjak, Quercus robur, Fast Furier metoda, klizna sredina. 1. UVOD I CILJ ISTRAŽIVANJA – Introduction and research aim Hrast lužnjak (Quercus robur L.) gospodarski je vrijeme masovne pojave sposoban je obrstiti šume na najvažnija vrsta drveća u šumarstvu Hrvatske. S ovom vrlo velikim površinama. Kao štetnik je u Hrvatskoj u vrstom gospodari se na 201.739 ha, a drvna zaliha izhrastovim šumama dominirao do 60-tih godina prošlonosi 41,5 milijuna kubičnih metara (Klepac 1996). ga stoljeća. Tada se počinju spominjati defolijatori koji Mnoge publikacije koje govore o lošem zdravstvenom se do tog razdoblja čak nisu smatrali štetnicima. Važstanju tih šuma promatraju taj problem s različitih gle-nost mrazovaca (Lep., Geometridae) primjerice kao dišta (Spaić 1974, Prpić 1974, Harapin i An štetnika narasla je posebice tijekom osamdesetih i ded r oi ć 1996, P r p i ć 1996). Različiti nepovoljni biot-vedesetih godina prošloga stoljeća (Hrašovec i Ha- ski i abiotski čimbenici isprepliću se, te je preciziranje r a p i n 1999). uzroka nastalih problema vrlo teško. Intenzivnije istraživanje gubara u Hrvatskoj poči- U ovom radu obrađuje se jedan od biotskih čimbe-nje u 20-tim godinama prošloga stoljeća, jer se tada uz nika – defolijacija gusjenica gubara – Lymantria dis-pepelnicu (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) par L. (Lep., Lymantriidae). Ovaj polifagni leptir u smatrao glavnim čimbenikom propadanja hrastovih šuma. Veće gradacije bilježe se 1948–1950., 1962–1966., 1970–1975., 1982–1984. te 1992–1994. * Dr. sc. Milan Pernek, Šumarski institut Jastrebarsko Utjecaj defolijacije gusjenica gubara u hrastovim šu- Mr. sc. Ivan Pilaš, Šumarski institut Jastrebarsko |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 26 <-- 26 --> PDF |
M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270 mama dovodi do 30 %, pa čak i 40 % gubitka prirasta (Klepac i Spaić 1965; Klepac 1966). Iz toga se lako mogu obračunati financijski gubici, koji dakako mogu biti vrlo visoki. Uz to, mnogi stručnjaci smatraju neizravne štete vezanu uz ekološku stabilnost šume još važnijom negativnom posljedicom. Prema podacima DPS-a1, naizgled vrlo veliki površinski napad gubara kroz poslijednjih desetak godina nije tako problematičan, s obzirom da su intenziteti vrlo niski. Suprotno tomu, u hrvatskom mediteranskom području (Cres, Zadar, Silba, Split, Pelješac) na crniki (Q. ilex L.) zabilježeni su jači napadi svakih nekoliko godina. Pojava gradacija gubara primjerice u Austriji, Mađarskoj i Srbiji 2003. godine (Schopf2 – usmeno priopćenje) navodi na zaključak kako je novi napad izgledan i u Hrvatskoj. Pernek (2001) predviđa kako bi se jače pojavljivanje gubara u Hrvatskoj moglo dogoditi oko 2004. godine. Za praktično šumarstvo vrlo je važno redovito praćenje (monitoring) i prognoza, koja šumarskoj operativi treba služiti za pravovremenu pripremu i organizaciju zaštitnih mjera. Cilj ovoga rada je pokazati kako se primjenom jednostavne statističke analize mogu dobiti podaci u prognozi populacija gubara te eventualno metodu primijeniti i za neke druge šumske štetnike, posebice iz reda Lepidoptera. 2. METODA RADA – Methods of work Podaci napada gubara u Hrvatskoj dobiveni su u DPS centru u Jastrebarskom. Metoda brojanja jajnih legala na transektu već se u 70-tim godinama 20-tog stoljeća koristila kao metoda utvrđivanja zaraze gubara. Pri tomu se dijagonalnim prolazom kroz odjel u hrastovim šumama zbrajaju sva pronađena jajna legala gubara, bez obzira na kojem se stablu ili grmu nalazila (Vasić 1981). Podaci se šalju u DPS službu gdje se zbrajaju i postavlja prognoza. Sama metoda ima stanovite nedostatke u pogledu pravilnog uzorkovanja i interpretacije podataka, ali generalno daje prihvatljivu sliku dinamike populacija gubara. Tako dobiveni podaci služe za provjeru stanja na terenu i donošenja konačne odluke o daljnjem postupanju, odnosno da li će se i u kojem obimu raditi suzbijanje. Broj stabala u odjelu na kojima je nađeno barem jedno leglo podijeljeno s ukupnim brojem pregledanih stabala predstavlja intenzitet napada te se iskazuje u postotku. Ti su intenziteti (klase napada) poredani u 5 klasa: < 1 % (klasa 1); 1-5 % (klasa 2); 5-20 % (klasa 3), 20-50 % (klasa 4), >50 % (klasa 5). U DPS službu šalju se i uzorci jajnih legala gubara kako bi se utvrdio broj jaja po leglu, kao i njihova parazitiranost, a ti podaci zatim služe za postavljanje konačne prognoze. Kao što je naprijed spomenuto upravo intenziteti napada za razliku od površine napada, daju dobar podatak stvarne opasnosti gradacije gubara. Primjenom softverskog paketa Statsoft Statistica® 5.5. izračunat je periodizam pomoću Fast Furier analize (P r e s s i dr. 1997), a trend pojedinih klasa s kliznom sredinom (“Moving Average”). 3. REZULTATI – Results Podaci napada gubara od 70-tih godina prošloga stoljeća sumirani su u Tablici 1, a ukazuju na periodičnost pojave gubara po godinama i desetljećima praćenja. Gradacijske faze gubara determinirane su naglim promjenama u populacijama prikazane u grafikonima 1–5. 1 DPS-Dijagnozno-prognozna služba. Od 1980 g. organizirana u Šumarskom institutu Jastrebarsko. 2 Prof.dr.sc. Axel Schopf, Institut für For-Slika 1. Ženke gubara odlažu jaja u grupimično leglo stentomologie, Universität BOKU, Wien. Figure 1 Females of Gypsy Moth conceal eggs in egg |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 27 <-- 27 --> PDF |
M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270 Tablica 1. Intenzitet napad gubara od 1970. godine u Hrvatskoj (podaci DPS, Šum. inst. Jastrebarsko) Table 1 The Intensity of gypsy moth attack in Croatia since 1970 Klasa1 Klasa 2 Klasa 3 Klasa 4 Klasa 5 Ukupno Godina Class 1 Class 2 Class 3 Class 4 Class 5 Total Year (ha) (ha) (ha) (ha (ha(ha) )) (ha (ha(ha) )) (ha (ha(ha) )) 65.700 29.210 4% 2% 159.096 1970/71 54.74 54.7454.748 88 34% 65.700 41% 29.210 2.63 2.632.631 11 159.096 100% 1 6.80 6.806.807 77 9% 4% 1971/72 59577 87.945 17412 14.436 186.120 23% 41% 23% 10.759 5% 100% 1972/73. 51.454 51.113 17.123 10.759 219.998 17% 104.870 37% 18% 16% 13% 100% 1973/74 47.270 04.870 51.574 4.199 35.633 283.546 28% 46% 15% 5% 6% 100% 1974/75 49.009 79.533 25.579 9.142 0.289 173.552 44% 32% 11% 9% 4% 100% 1975/76 48.258 34.809 12.544 0.104 109.773 28% 53% 15% 3% 306 0% 100% 1976/77 42740 82527 3666 154471 56% 36% 0% 0% 100% 1977/78. 58554 38.160 8.192 04.906 49% 47% 4% 271 0% 0% 100% 1978/79 45123 43.290 3.731 92.415 41% 53% 6% 0% 0% 100% 1979/80 34.126 44.112 83.447 40% 47% 10.973 TT0 1% 0% 100% 1980/81 40.340 46688 10.973 11% 198 435 99.634 41% 43% 1% 1% 100% 1981/82 34.405 36.614 12.083 1.104 T739 35% 35% 22% 4% 4% 136.824 100% 1982/83 47.278 48.317 30.413 5.678 5.138 136.824 25% 46% 19% 7% 3% 100% 1983/84 33.611 60.725 4.653 33.035 40% 49% 10% 673 1% 293 0% 100% 1984/85 33.359 40.945 8.192 83.462 44% 48% 170 0% 0% 100% 1985/86 29.564 32.646 5.303 67.686 48% 47% 5% 0% 0% 100% 1986/87 25.583 24.754 2.718 53.055 36% 57% 6% 840 1% 0% 100% 1987/88 33.858 53.646 93.580 i5.235 37% 51% 11% 1% 84 0% 100% 1988/89 42.804 58.680 12.028 T745 114.341 40% 43% 10% 2% 5.849 6% 100% 1989/90 41.992 45.345 0.309 05.286 49% 40% 397 1% 809 1% 100% 1990/91 27.485 2.368 527 55.586 58% 41% 1% 0% 0% 100% 1991/92 12.751 22.008 T232 61% 17.372 33% 361 1% 70 0% 100% 1992/93 32.318 17.372 2.438 361 52.559 35% 43% 10% 4% 4.906 7% 100% 1993/94 22.974 8.402 6.693 4.906 65.807 58% 18% 3210 6% 10% 100% 1994/95 30.080 9.283 5.196 51.756 22% 30.977 54% 12% 4246 7% 4% 100% 1995/96 12.862 30.977 6.760 57.235 41% 49% 997 2% 378 1% 100% 1996/97 19.875 23.624 3.793 48.667 35% 53% 11% 486 1% 288 1% 100% 1997/98 19.914 29.981 6.386 57.055 39% 54% 7% 276 1% 0% 100% 1998/99 19.741 27.447 3.800 51.264 47% 46% 7% 49 0% 0% 100% 1999/00 27.457 26.499 4.138 58.143 37% 58% 4% 0% 500 1% 100% 2000/01 17.808 28.317 1.933 48.558 36% 57% 0% 0% 100% 2001/02 17.119 27.301 3.784 48.204 23% 53% 17% 6% 470 1% 100% m0 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 28 <-- 28 --> PDF |
M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270 Spektralna analiza: KLASA 1 Spectral analysis: CLASSE 1 4,5E8 4,5E8 4E84E8 3,5E83,5E8 3E83E8 2,5E82,5E8 2E82E8 1,5E81,5E8 1E81E8 5E7 5E7 0 ´ ´ ´ Č Č Č Č ´ ´´ ´ ´ ´´ ´ ´ ´´ ´ 0 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 Period Grafikon 1. Spektralna analiza (Fast Fourier Transformation) klase 1 Graph. 1 Specttral analysis (Fast Fourier Transformation) of the class 1 Spektralna analiza: KLASA 2 Spectral analysis: CLASSE 2 Grafikon 2. Spektralna analiza (Fast Fourier Transformation) klase 2 Graph. 2 Specttral analysis (Fast Fourier Transformation) of the class 2 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 29 <-- 29 --> PDF |
M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270 Spektralna analiza: KLASA 3 Spectral analysis: CLASSE 3 Grafikon 3. Spektralna analiza (Fast Fourier Transformation) klase 3 Graph. 3 Specttral analysis (Fast Fourier Transformation) of the class 3 Spektralna analiza: KLASA 4 Spectral analysis: CLASSE 4 Grafikon 4. Spektralna analiza (Fast Fourier Transformation) klase 4 44 Graph. 4 Specttral analysis (Fast Fourier Transformation) of the clas clasclasss 4 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 30 <-- 30 --> PDF |
M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270 Spektralna analiza: KLASA 5 Spectral analysis: CLASSE 5 Grafikon 5. Spektralna analiza (Fast Fourier Transformation) klase 5 Graph. 5 Specttral analysis (Fast Fourier Transformation) of the class 5 Grafikon 6. Trendovi različitih klasa napada gubara glavonje Graph. 6 Trends of the gypsy moth attack classes Klasa 1 ima uzlazni trend (Grafikon 6) što znači dični prekidi označavaju vrijeme gradacije. Sve ostale kako je sve češća nikakva ili nezamjetna prisutnost gu-klase imaju silaznu putanju intenziteta napada. bara u šumama kontinentalnog dijela Hrvatske. Perio |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 31 <-- 31 --> PDF |
M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270 4. RASPRAVA I ZAKLJUČAK 30-godišnje opažanje gubara u DPS službi prikazuju kretanja populacije gubara i gradacije koje se javljaju periodički s različitim intenzitetom i površinama koju zahvaćaju. Napad na većoj ili manjoj površini nije problematičan ukoliko je intenzitet nizak. Jači intenziteti napada javljaju se uz opadajući trend svakih 10–11 godina. To znači da se gradacija gubara u Hrvatskoj treba očekivati u 2005. godini. Do iste spoznaje dolazi i Pernek (2001). Povećana aktivnost ženki, odnosno neskriveno, grupimično odlaganje jajnih legala (Slika 1) te povećani broj jaja u leglu zabilježeni u 2004. godini, potvrđuje ekspanziju gubara. U Tablici 1. može se vidjeti kako su napadnute površine klase 5 u 70-tim godinama prošloga stoljeća zabilježene na površinama više od 10.000 ha (max. 35.000 ha). Sasvim je drukčije u 80-tim i 90-tim gdje su te površine bile manje od 5.000 ha. Iz toga se može zaključi v ti kako su i površine napada manje nego nekada. Interesantno je kako se slabe do nikakve zaraze (klasa 1) s vremenom povećavaju, odnosno sve ostale klase smanjuju. To je dobar pokazatelj promjena koje se događaju u odnosu na prošlost. Zašto su gradacije gubara sve slabijeg intenziteta vrlo je teško odgovoriti. Mogućnost da je razlog tomu uspješno provedena suzbijanja je mala, jer se isto činilo i kod nekih drugih štetnika koji su se unatoč tomu redovito pojavljivali u jačim intenzitetima. Moguće objašnjenje moglo bi biti – klimatske promjene, uz velike promjene vodnog režima. Što te spomenute promjene znače za gubarove populacije, za sa da nije istraživano. Jedan pokus unutar istraživanja utjecaja “efekta staklenika” u hrastovoj šumi koje se provodi u Švicarskoj, -Disscusion and Conclusion pokazao je da povećana koncentracija CO2 u zraku, koje uzrokuju promjeneu uu kemijskom sastavu lišća, djeluje zapravo zaštitno za hrast. Gusjenice, naime, izbjegavaju list hrasta te se više orijentiraju na lišće drugih vrsta drveća, poglavito graba (Schafellner3 – usmeno izlaganje, Sveučilište BOKU Beč). Vrlo interesantna činjenica redovitog jačeg pojavljivanja gubara u našem mediteranskom pojasu ne isključuje mogućnost da u Hrvatskoj postoje dvije ili više rasa unutar vrste koje su se prilagodile određenim životnim uvjetima. Ovu pretpostavku trebalo bi istražiti. Daljnje važno gledišta je dobivanje prevlasti određene vrste u odnosu na drugu koja se potiskuje (“Machtwechsel” – njem.: smjena moći). U takvim uvjetima gubar je u samom startu progradacije u lošijem položaju nego primjerice ose listarice i mrazovci. U odnosu na prvi dio prošloga stoljeća populacije su u opadanju, ali nitko sa sigurnošću ne može ustvrditi da kalamiteti širih razmjera nisu mogući, odnosno da gubar ponovno preuzme prevlast najznačajnijih defolijatora. Treba imati i na umu da žarišta progradacije mogu nastati preko transportnih sredstava te ne podliježu logici i zakonima trenda i dinamike populacije određenog područja. Tako je primjerice u 2004. godini na autoputu Lipovac-Zagreb na benzinskoj postaji “Križ” kod Novoselca, zabilježeno preko 300 jajnih legala po stablu japanske šljive. Takva pojava nije zabilježena na nijednom ugibalištu ili benzinskoj postaji na tom autoputu. Istovremeno su u susjednoj Srbiji zabilježene vrlo jake populacije gubara na velikim površinama (više od 146.000 ha – izvor: www.poljoprivreda.info) te se ne može isključiti mogućnost kako se gubar transportirao nekim vozilom u Hrvatsku. 6. LITERATURA References Harapin, M., M. Androić 1996: Sušenje i zaštita šuma hrasta lužnjaka. U: Hrast lužnjak u Hrvatskoj, ur.: Klepac, D. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. 227–256. Hrašovec, B., M. Harapin, 1999: Dijagnoznoprognozne metode i gradacije značajnih štetnih kukaca u šumama Hrvatske. Šumarski list 5–6: 183–193. Klepac, D. 1966: Zuwachsverluste in Eichenmischbestanden, die durch die Kalamitat des Schwammspinners und anderer blattfressender Schadlinge bafallen wurden. Wissenschaftliche Zeitschrift der Technischen Universitat Dresden 15/2: 385–389. 3 Dr. sc. Christa Schafellner, Institut für Forstentomologie, Universität BOKU, Wien. ,. K l e p a c, D DD. 1996: Rast i prirast hrasta lužnjaka. U: Hrast lužnjak u Hrvatskoj, ur.: Klepac, D. Hrvatska Akademija znanosti i umjetnosti: 213–226. K l e p a c , D., I. S p a i ć , 1965: Utjecaj nekih defolijatora na debljinski prirast hrasta lužnjaka. Šumarski list (89) 3–4: 93–101. Pernek, M., 2001: Gradationen des Schwammspinners in Kroatien von 1970 bis 2000. Mitt. Dtsch. Ges. allg. angew. Ent. 13: 429–432. Press, W.H., S.A. Teukolsky, W.T., Vettering, B.P. Flannery, 1997: Numerical Recipes, The Art of Scientific Computing. 2. Edition. Cambridge University Press, Chapter 13: 496–536. Prpić, B. 1974: Ekološki aspekt sušenja hrastovih sastojina u nizinskim šumama Hrvatske. Šumarski list 98 (7/9): 285–290. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 32 <-- 32 --> PDF |
M. Pernek, I. Pilaš: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270 P r p i ć , B. 1996: Propadanje šuma hrasta lužnjaka. U: Va si ć, K. (ur.) 1981: Priručnik izveštajne i dijagnosti- Hrast lužnjak u Hrvatskoj, ur.: Klepac, D. Hrvat- čko prognozne službe zaštite šuma. Savez inže ska akademija znanosti i umjetnosti. 273–298. njera i tehničara šumarstva i industrije za prera- S p a i ć , I., 1974: O sušenju hrastika. Šumarski list 98 du drveta Jugoslavije, Beograd. 336 str. (9): 273–284. www.poljoprivreda.info, 23. 09. 2004. SUMMARY: Gypsy moth – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) represents one of the most significant pest on oak in Croatia. As a defoliator it was known as early 18th century, when the first total defoliation on larger areas were recordet. Investigation of Klepac and Spaić (1965) showed that the lose of the increment of pedunculate oak amount 30 % which means enormous financial loses. The severe gradations of gypsy moth in the last century occured in the continental part of Croatia 1948–1950, 1962–1966, 1970–1975, 1982–1984 and 1992–1994. While the gradation in the mediterian part has been increased in the continental part they droped. For the good forest protection work it is very importend to have good prognosis. The aim of this paper is to show how a easy statistical analysis can be used for this purpose. During the last 30 years Gypsy Moth has been intensively monitored and the data have been sent to the Diagnostic-Prognostic Centre (DPC) placed in the Forestry Research Institute Jastrebarsko. Counting of every founded egg masses on a line trough a oak forest receivse the intensity of attack. Five diffrent classes of attack are differentiated: < 1 % (Class 1); 1-5 % (Class 2); 5-20 % (Class 3), 20-50 % (Class 4), > 50 % (Class 5). For the satistical analysis we use the method of moving average and spectral analysis (Statsoft Statistica ® 5.5). The results shows that the trend for Class 1 and Class 2 is positiv, but negative for Classes 3, 4 and 5. The spectral analysis using Fast Furier Method confirmed that weak attacks occur every 8 years, while more severe attacks every 10 years. Operational data indicate that the intensification of attacks can be expected in 2005 but in weaker intensity than 10 years ago. The reason for that phenomenon should be disscused. The last gypsy moth gradation has been fight whit insecticides but the same were be done whit other pest so it couldn´t be the reason for the weaker intensity. Climatic changes could be the most serious reason. Key words: gypsy moth, Lymantria dispar, population, pedunculate oak, Quercus robur, Fast Furier method, Moving average. |