DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 25 <-- 25 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270 UDK 630* 453 (001) GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ GRADATIONS OF GYPSY MOTH – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) IN CROATIA Milan PERNEK, Ivan PILAŠ* SAŽETAK: U radu se obrađuje defolijacija gusjenica gubara – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) kao jednog od nepovoljnih biotskih čimbenika u hrastovim šumama u Hrvatskoj. Ovaj štetnik dominirao je do 60-tih godina prošloga stoljeća, te su njihove populacije u kontinentalnom dijelu Hrvatske u stalnom opadanju s povremenim usponima. Jače gradacije zabilježene su 1948–1950., 1962–1966., 1970–1975., 1982–1984. te 1992–1994. godine. Metodom brojanja jajnih legala na svakom stablu duž transekta položenog približno dijagonalno kroz odjel, utvrđuje se zaraze gubara te se u Dijagnozno- prognoznoj službi izrađuje prognoza. Iz broja jajnih legala i broja stabala izračunavaju se postotni intenziteti napada. Ti intenziti poredani su u 5 klasa: < 1 % (klasa 1); 1-5 % (klasa 2); 5-20 % (klasa 3), 20-50 % (klasa 4), >50 % (klasa 5). Primjenom softverskog paketa Statsoft Statistica® 5.5. pomoću Fast Furier analize izračunat je periodizam, a kliznom sredinom (“Moving Average”) trend pojedinih klasa. Rezultati pokazuju da se u 2005. godini može očekivati gradacija gubara, koja bi trebala biti slabijeg intenziteta nego ona prije 10. godina. Ključne riječi: gubar, Lymantria dispar, populacija, hrast lužnjak, Quercus robur, Fast Furier metoda, klizna sredina. 1. UVOD I CILJ ISTRAŽIVANJA – Introduction and research aim Hrast lužnjak (Quercus robur L.) gospodarski je vrijeme masovne pojave sposoban je obrstiti šume na najvažnija vrsta drveća u šumarstvu Hrvatske. S ovom vrlo velikim površinama. Kao štetnik je u Hrvatskoj u vrstom gospodari se na 201.739 ha, a drvna zaliha izhrastovim šumama dominirao do 60-tih godina prošlonosi 41,5 milijuna kubičnih metara (Klepac 1996). ga stoljeća. Tada se počinju spominjati defolijatori koji Mnoge publikacije koje govore o lošem zdravstvenom se do tog razdoblja čak nisu smatrali štetnicima. Važstanju tih šuma promatraju taj problem s različitih gle-nost mrazovaca (Lep., Geometridae) primjerice kao dišta (Spaić 1974, Prpić 1974, Harapin i An štetnika narasla je posebice tijekom osamdesetih i ded r oi ć 1996, P r p i ć 1996). Različiti nepovoljni biot-vedesetih godina prošloga stoljeća (Hrašovec i Ha- ski i abiotski čimbenici isprepliću se, te je preciziranje r a p i n 1999). uzroka nastalih problema vrlo teško. Intenzivnije istraživanje gubara u Hrvatskoj poči- U ovom radu obrađuje se jedan od biotskih čimbe-nje u 20-tim godinama prošloga stoljeća, jer se tada uz nika – defolijacija gusjenica gubara – Lymantria dis-pepelnicu (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) par L. (Lep., Lymantriidae). Ovaj polifagni leptir u smatrao glavnim čimbenikom propadanja hrastovih šuma. Veće gradacije bilježe se 1948–1950., 1962–1966., 1970–1975., 1982–1984. te 1992–1994. * Dr. sc. Milan Pernek, Šumarski institut Jastrebarsko Utjecaj defolijacije gusjenica gubara u hrastovim šu- Mr. sc. Ivan Pilaš, Šumarski institut Jastrebarsko |