DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 17 <-- 17 --> PDF |
R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262 stabla su tijekom vremena djelomično obnovila krošnju. Tragovi oštećenja su uži godovi i dulja vremena prijelaza u periodi oporavka u idućim ophodnjicama. Imela je do sječe stabala uglavnom trećeg debljinskog razreda izazvala lokalne štete na suncu izloženim položajima (D. K le p a c , 1955). Da se sprijeći širenje zaraze, tijekom sanitarnih sječa uklonjena su stabla s deset i više grmova imele u krošnji. Broj grmova (>10) je mjerenjem utvrđena granična vrijednost snošljivosti zaraze. Povećanjem broja grmova prirast se brzo smanjuje. Pretpostavljenim dominantnim čimbenicima naglog povećenja broja “sušaca” i produljenih vremena prijelaza, smatramo sekularna odstupanja klime uz stalnu prisutnost negativnog djelovanja kompleksa štetnih sastojaka industrijskog porijekla, kojih se intenzitet utjecaja na promjene ekosustava promatranih biotopa danomično povećava. Da se uvjerimo u učestalost promjena ekosustava kao posljedice pojave i povećanja intenziteta pretpostavljenih dominantnih uzročnika sušenja, posegnuli smo za evidencijama sječa po uzrocima doznake, koje smo vodili od 1959. do 1991. god. (R. Križanec 1993: 383–402). Na ovu vrstu evidencije sječa odlučili smo se s ciljem da iz prakse eliminiramo iskustvene, paušalne i subjektivne vizualne procjene dosadašnjeg gospodarenja prema zatečenom stanju šume u vrijeme uređivanja. Ako za promatrano razdoblje nema odgovarajućih evidencija o promjenama osnovnih elemenata šume ili barem verbalnog zapisa o uzrocima negativnih promjena, nerijetko se negativne promjene stanja šume pripisuju primijenjenim gospodarskim postupcima. Bez retrospekcije ektremno nepovoljnih utjecaja različitih čimbenika na razvoj, stječe se pogrešna slika o gospodarenju. Ovi se utjecaji ne mogu predvidjeti i u većini slučajeva stručnim postupcima spriječiti ili zaustaviti, jer su jači od pozitivnih utjecaja primijenjenih gospodarskih postupaka. Iz evidencije sedam uzroka doznake (grom, izvale, prelomi, sušci, Ad stabla, rak i imela) izdvajamo podatke o broju stabala (N) i drvnim masama (M) “sušaca”, koji su u ukupnom etatu (. M m3) i godišnjim prosjecima (M m3/god.) izvršenih sječa glavnog slučajnog prihoda po evidentiranim uzrocima, određenim za 31. god. razdoblje (1959–1989) najjače zastupljeni (tablica 3). Tablica 3. Struktura “slučajnog prihoda” u NPŠO Belevine od 1959-1989 god. Table 3 Structure of “random income” in Belevine from 1959 to 1989 Uzrok Grom Izvale Prelomi Sušci Cause Thunder Windbreaks Breaks Snags N 418 1606 2486 4698 EM m´ 1476 2683 1761 7159 M mVg. 47,60 86,54 56,80 230,93 U normalnim uvjetima razvoja sušci su u “sanitaru” zastupljeni u približno ustaljenom omjeru. Od ukupno doznačenog i posječenog broja stabala (N) na sušce otpada 40,58 %. Sječe su neravnomjerne, ovisno o intenzitetu sušenja. Od ukupno posječenih drvnih masa sušaca (7159 m3) u vremenu od 1959–69. posječeno je 1639 m3 (21 %), od 1970–79., 1975 m3 Ad. stab. Rak Imela Ukupno Extra feeling tree Cancer Mistletoe Total 1544 450 376 11578 1722 1115 1683 17599 55,55 35,87 54,30 567,69 (28 %), a od 1980–89., 3545 m3 (50 %). U zadnjem desetogodištu (1980–89) pojava i sječa sušaca je u odnosu na prethodna dva udvostručenaa. Kako pouzdano utvrditi postojanje negativnih promjena zdravstvenog stanja sastojina? Promjene ćemo proučiti na dva načina: praćenjem kretanja volumnog prirasta i postotka prirasta s jednei ii usporediti s pro Tablica 4. Kretanje volumnog prirasta (iv) i postotka prirasta (p) u NPŠO “Belevine” od 1951–1989. god. Table 4 Trends in volume increment (iv) and increment percentage (p) in Belevine from 1951 to 1989 Invent. J E LA -F i r B U K VA -B e e c h Inventory V V p V iČ p (god) -(year) mVha % mVha % (1) 1950/51 (2) 456 (3) 7,66 (4) 1,68 (5) 14 (6) 0,28 (7) 1,95 1958/59 470 7,61 1,62 22 0,44 2,04 1969/70 457 6,95 1,52 41 0,82 2,01 1979/80 433 5,89 1,36 48 0,96 1,99 1989/90 396 5,22 1,32 67 2,23 3,32 U K U PN O -To t a l V iČ p mČ/ha % (8) (9) (10) 470 7,94 1,69 492 8,05 1,64 498 7,77 1,54 481 6,85 1,42 463 7,45 1,61 Ovaj primjer ukazuje na vjerojatnost ostvarenja prognoze udvostručenja „sanitara” u narednoj vremenskoj periodi (od 10,67 na 20,30 %) u gosp. jed Litorić (Hrvatske šume br. 99/2005., str.16–17). |