DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 14 <-- 14 --> PDF |
R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262 odlučnog odgovora o dominantnim uzročnicima odumiranja. S obzirom na stanje sastojina i utvrđeni dosadašnji trend sušenja, nisu isključene ni moguće nepoželjne, dapače katastrofalne posljedice. Objavljeni radovi potvrđuju da je problem vrlo zamršen zbog brojnosti i različitosti utjecaja mogućih uzročnika sušenja. Odumiranje stabala je nepredvidiva i vrlo kompleksna pojava. Lepeza uzročnika je širokog raspona promjenljive pojavnosti i dominacije negativnog djelovanja na rast i razvoj, kako po prostranstvu tako i lokalno, pa i tijekom vegetacijske periode.Utjecaj nepovoljnih biotičkih i abiotičkih čimbenika različito se odražava na razvoj određenih vrsta drveća, stanje pojedinih sastojina i gospodarskih jedinica kao cjelina. O sušenju se u većini radova iznose subjektivne vizualne ocjene osutosti krošanja, raspona šteta i izazva nih posljedica, ali bez navođenja odlučnog dominantnog uzročnika (uz izuzetke utvrđenih uzročnika lokalnog karaktera – na pr. potkornjaka, patogenih gljiva, imele i sl.), budući da nepovoljni čimbenici djeluju kompleksno i teško ih je razlučiti. No, bez obzira na uzročnike, mjerenjem vremena prijelaza objektivno utvrđene negativne promjene su za šumu – kao samoobnovljiv gospodarski resurs – zabrinjavajuća pojava, što očigledno proizlazi iz priloženih grafičkih predodžbi. Promjene vremena prijelaza odlučno ukazuju na nepovoljan trend razvoja stabala i sastojina u tretiranim gospodarskim jedinicama. Ova studija je naš doprinos objektivnijoj ocjeni težine sve aktuelnijeg problema odumiranja stabala jele posredstvom mjerljivog uređajnog elementa – vremena prijelaza. NOVE SPOZNAJE O KORIŠTENJU VREMENA PRIJELAZA New insights into the application of transition times Poznatim postupcima određivanja, osnovnim definicijama i mogućim oblicima primjene vremena prijelaza, opisanim u opsežnoj literaturi (A. S c h a e ff e r, A. Gazin, A. d’Alverny 1930, L. Bourgenot 1951, F. Chatelain 1951, E. Lachaussee 1951, L. Hufnagl 1928, H. Knuchel 1950, Ž. Miletić 1950 i 1957, D. Klepac 1953 i 1955, M. Čokl 1954, B. Emrović 1968 i dr.), u ovoj studiji pridružujemo jedan novi, s obzirom na stanje šuma, probitačan postupak praktične primjene vremena prijelaza. Analiza i usporedba savjesno arhiviranih terenskih obrazaca periodički izmjerenih vremena prijelaza pri sastavu kronološki donošenih osnova gospodarenja za nastavno prikazane gospodarske jedinice, rezultirala je jednom novom u praksi primjenljivom spoznajom. Vremena prijelaza mogu se upotrijebiti kao svrhoviti pokazatelji promjena u razvoju sastojina prebornog uzgojnog oblika. Navedeni primjeri zorno odražavaju promjene prosječnih vremena prijelaza u posljednjih nekoliko desetljeća i odlučno ukazuju na poremećaje u razvoju sastojina kao posljedicu pogoršavanja zdravstvenog stanja usprkos optimalnim ostvarenjima propisa prognostičkih modela gospodarenja po načelima oponašanja prirode. Primjer 1. U šumarskom listu br. 5-6/1984, str. 213–224 prikazali smo zakonitosti promjena vremena prijelaza usporedbom osam poligona frekvencija prosječnih vremena prijelaza, određenih mjerenjem tijekom 20 godina (1957–1976) u NPŠO (Nastavno pokusnom šumskom objektu Šumarskog fakulteta) gospodarskoj jedinici Belevine, šumi jele s rebračom (Blechno-abietetum, Horv. 50) na II bonitetu za jelu po tablicama Š u ri ć – P r a n j i ć (1966). Poligoni frekvencija prosječnih vremena prijelaza po debljinskim stupnjevima istovjetnog su položaja, toka i oblika, iako je broj godova bio određen analizom izvrtaka izbušenih u različito vrijeme s različitih stabala (sl. 1). Postojanost poligona frekvencija karakteristično je obilježje viših jedinica prostorne razdiobe uravnoteženog razvoja i može se smatrati pouzdanim pokazateljem stanja šume. Tada smo pretpostavili da će svaka očigledna negativna promjena položaja, toka i (ili) oblika poligona u odnosu na prethodni, ukazati na nazočnost izvjesnih nepovoljnih čimbenika, koji su negativno utjecali ili utječu na uravnoteženost razvoja i stanja šume. Kasnija mjerenja u ovoj i susjednoj gospodarskoj jedinici potvrdila su našu pretpostavku. Položaj krivulje izjednačenih prosječnih vremena prijelaza izmjerenih 1989. god., ukazuje na promjene u razvoju sastojina u odnosu na krivulju srednjih vrijednosti snopa poligona frekvencija prethodnih osam mjerenja, tijekom manje-više uravnoteženog stanja šume. Uži godovi odnosno dulja vremena prijelaza od prethodno utvrđenih, odražavaju promjene dosadašnjeg ustaljenog tempa razvoja (sl. 1). Svojevremeno je Z. Vajda (1933) utvrdio postojanost trenda promjena vremena prijelaza smreke na određenom staništu i predložio da se istraže mogućnosti primjene ovog obilježja kao pokazatelja boniteta. Utvrđene promjene vremena prijelaza demantiraju mogućnost bonitiranja prebornih sastojina jele. Istovremeno odražavaju poremećenost stabilnosti ekosustava, za opstanak šuma vrlo značajne negativne pojave globalnih razmjera (V. Glavač, 2001). |