DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 130 <-- 130 --> PDF |
Iz tih razloga potrebno je da vlasnici šuma planiraju radove za više godina i da njihovo izvršenje ugovore s kompetentnim izvođačima, koji će izraditi infrastrukturu koja osigurava dugogodišnju uporabu. Ovi planovi sastavni su dio planova uređivanja, gospodarenja i korištenja šuma, a za njihovo izvršenje potrebni su kvalitetni ljudi, odgovarajuća oprema, infrastruktura i dobra organizacija. Davide Pettenella, Laura Secco: Ekonomska organiziranost poduzeća za korištenje šuma Talijanske statističke informacije o radovima u šumarstvu dosta su oskudne. Podaci o broju poduzeća, broju radnika, organizacijskoj strukturi, ekonomskoj sposobnosti, o broju nesreća na poslu i dr. različiti su i zbog toga nesigurni. U prošlom razdoblju postojalo je mnogo studija koje su nadopunjavale ove podatke unutar pojedinih regija. Državna statistika ISTAT nagovijestila je detaljnije podatke, a u međuvremenu su vršena istraživanja na ovu temu, koje su autori obradili u ovom članku. Jedini vjerodostojan izvor o broju firmi koje se bave proizvodnim aktivnostima u šumskom sektoru je Registar poduzeća Trgovačke komore. Tu se nalaze specijalizirana poduzeća za sječu, izradu i izvlačenje drveta iz šume, kao i poduzeća koje rade povremeno i ne samo na šumskim radovima, te ona koje rade na gradskom zelenilu. U siječnju 2004. godine u Registru su evidentirana 8692 aktivna poduzeća. To su poduzeća ograničenih operativnih dimenzija, koja imaju svoju adresu, fax i elektronsku poštu. Pretpostavlja se da 70 do 80 % tih registriranih poduzeća obavlja kontinuirano aktivnosti na korištenju šuma. To su pretežito obiteljska poduzeća sa 2 do 4 stalna radnika, uz eventualnu ispomoć povremenih radnika. Tendencija je da se brojno stanje stalno zaposlenih u srednje velikim poduzećima smanjuje. Pretpostavlja se da 6 do 7 tisuća poduzeća zapošljavaju oko 24 do 28 tisuća stalnih radnika, a taj se broj uglavnom smanjuje na račun sezonskih (manje profesionalnih) radnika, čiji rad je često neregularan s povećanim brojem zaposlenih stranih radnika. Već od 80-ih godina u Italiji (naročito sjevernoj) radi velik broj stranih radnika, a taj broj povećan je nakon 1990. g. s radnicima s područja zemalja bivše Jugoslavije, a radi se o radnicima s iskustvom u šumskim poslovima, tako da su čak i otvorena poduzeća koje vode strani poduzetnici. Po raspoloživim podacima u Italiji, unatoč povećanju površine šuma, nije povećana proizvodnja tehničkog drveta (topola nije uključena), ali se evidentira značajno povećanje proizvodnje drva za energiju, a pogotovo je velika ekspanzija proizvodnje i potrošnje ogrijevnog drveta. U ovom segmentu pojavljuje se neprofesionalizam i rad na crno. Velike površine panjača u privatnom vlasništvu pogoduju takvom obliku rada koji izmiče kontroli kompetentnih javnih službi. Ovakvi radnici koštaju manje, i zbog toga su poduzeća i radnici koji rade regularno dovedeni u nepovoljan položaj, s velikim posljedicama na socijalnoj razini. Po istraživanjima ISTAT-a u vremenu od 1992. do 2001. g rad na crno u Italiji povećao se za 10 %, a osobito je naglašen sektor poljoprivrede, šumaratva i ribolova. Po regijama se kreće od maksimalnih 50 % u Kalabriji do minimalnih 18 % u Toskani. Istraživanja u šumskom sektoru pokazala su da se broj neregularno zaposlenih radnika kreće čak do 68000, što znači da na svakog registiranog zaposlenog radnika dolaze 2–3 zaposlena izvan konteksta regularnosti u odnosu na zdravstvene i sigurnosne norme i ugovorne odnose na radu. Ovo svrstava aktivnosti u šumskom sektoru na prvo mjesto po nedostatku zaštite na radu. Neregularni rad u šumi donosi posebne probleme vezane za sigurnost i nesreće na poslu. Statistika ove nesreće uključuje u zajedničku grupu s agrikulturom i njihov je broj primjerice za 2002. g. iznosio 73132 nesreće na poslu i 143 smrtna slučaja. Ukupni troškovi koji iz toga proizlaze iznose oko 5 milijardi Eura, pa je evidentno da uz moralnu obvezu postoji i ekonomska opravdanost za investiranje u prevenciju zaštite na radu. U kompleksnim radovima na području šumarstva najviše se nepravilnosti događa kod primarnih radova: sječa, izrada, izvlačenje i iznošenje drveta. Proizvodnja vrijednog drveta je u opadanju, a prevladava “siromašno” šumarstvo s proizvodnjom energetskog drveta iz panjača, koje se izvodi jednostavnom i jeftinom mehanizacijom, uz porast korištenja radne snage na crno, često baziranom na stranim radnicima koji rade u uvjetima koji su daleko od minimalnog standarda sigurnosti. Po ocjeni autora, u okviru borbe za održivo gospodarenje šumama zanemarena je zaštita rada. Situacija je izmakla kontroli i bilo bi opravdano zatvoriti gotovo sva šumska radilišta, te u idućim godinama stvoriti normalne uvjete rada na tržišnim načelima koji bi omogućili uravnotežen razvoj ruralnih područja. ALBERI E TERRITORIO – (Novo izdanje časopisa monti e boschi) Iz broja 3, 2005. g. izdvajamo: je 10. Konferencija o klimatskim promjenama, ali posti Aktualnosti gnuti rezultati nisu donijeli značajni napredak. Dulcinea Bignami: Odgođen razgovor o Proto-U okviru kompromisa postignutog između SAD-a i kolu iz Kyota EU o aktivnostima u vremenu do 2012. g., kad ističe Pro z yota U prosincu prošle godine u Buenos Airesu održana tokol iz Kyota, dogovoren je susret u Njemačkoj u mje |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 131 <-- 131 --> PDF |
secu svibnju, na kojemu će biti razmotreni problemi vezani za zagrijavanje planeta, tako da se je Europa praktički morala odreći programa serije predviđenih neformalnih sastanaka na vrhu u idućem razdoblju. “Neformalna razmjena mišljenja” predviđena za proljetni susret u Njemačkoj daje premalo nade za učinkovito rješavanje problematike vezane za klimatske promjene. Nakon ratifikacije sporazuma Rusije prošloga prosinca, Protokol stupa na snagu 16. veljače unatoč odbijanja američke administracije da ga ratificira uz opravdanje da je neučinkovit i štetan za njihovu ekonomiju. “Sve ovo dovodi u pitanje da li je Protokol iz Kyota prava stvar za ovu našu bolesnu zemlju” – kaže autor. U poslijednje vrijeme izlaze na vidjelo ideje mnogih skeptika, pa čak i ideje o nuklearnoj “čistoj” energiji. Tako će vjerojatno proljetni razgovori biti vođeni bez prejudiciranja, izvan utjecaja “ekstremista okoliša” i pitanja načela, ali ne isključivo utemeljeni na ekonomskim načelima koji stavljaju u stranu čovjeka i njegove potrebe. Giacomo Grassi: Očekuje nas užarena klima Posljednjih godina katastrofalni požari haraju zapadnim dijelovima SAD-a, pa ni poznati Yellowstonski park nije ostao pošteđen. Ovi događaji povod su intenzivnim raspravama o uzrocima požara i mogućoj strategiji preventive. Velik intenzitet ovih požara pripisuje se gustoći stabala, te dugogodišnjem uspješnom gašenju žarišta požara, što je tijekom godina doprinijelo gomilanju zapaljivog materijala u okružju gdje prirodno vatra periodično reducira zapaljivu masu i tako ograničava požare velikih razmjera. Ovu teoriju podupiru studije o učestalosti požara u posljednjih 4 do 5 stoljeća, potvrđujući da su šume prije utjecaja čovjeka imale manju gustoću i relativno češće požare, ali manjeg intenziteta. Na bazi tih pretpostavki 2003. g. izdan je dekret o preventivnim mjerama zaštite od požara i smanjenju njihovih devastirajućih učinaka, temeljen na intenzivnim proredama i programiranoj vatri. Jedna druga studija (P i e rc e i dr.) utemeljena na bazi proučavanja odnosa klime i učestalosti požara u posljednjih 8 tisuća godina, dovodi u pitanje ispravnost prethodnih pretpostavki. Svoje proučavanje koncentrirali su na velike požare koji su uzrokovali eroziju terena r i ii ostavili ugljene tragove unutar sedimenata u dolinama. Istraživanja su pokazala povećani broj požara u toplim i suhim razdobljima (npr. oko 1000-te godine) i mali intenzitet požara u sviježim i vlažnim razdobljima (npr. oko 1400-te godine i 1900-te godine). Dakle, učestalost požara pretežito ovisi o klimatskim varijacijama, a manje o antropološkim aktivnostima što je slučaj prošloga stoljeća. Sa klimatskim promjenama koje su očito aktualne treba po Pierceu očekivati razdoblje češćih i intenzivnijih požara, što opravdava naslov da nas očekuje užarena klima. U okviru ovog članka nalazi se intervju sa znanstvenim suradnikom Instituta za okoliš i ekspertom za požare, gospodinom Andreom Camia, koji kaže da su u mediteranskom području požari mnogo više vezani za ljudske aktivnosti nego je to u zapadnim dijelovima SAD-a. Smatra da količina zapaljive mase i klimatski čimbenici ipak imaju odlučujuću ulogu u pojavama požara. Duga topla i sušna razdoblja povećavaju rizične površine terena u vertikalnom i horizontalnom smijeru. što povećava vjerojatnost požara, kao što je to bilo u Europi 2003. g. Što se tiče preventivnih mjera, u Italiji je zakonskom odredbom L. 353/2000 obvezno donošenje protupožarnih planova na regionalnim razinama, s osobitim propisima za Nacionalne parkove i Zaštićena područja. Na europskoj razini uredbom n. 2152/2003 (Forest focus) regulirane su mjere prevenijencije i nastavljen razvoj Informativnog sustava o šumskim požarima kojim upravlja Centar za istraživanje EU. Metode analize, usuglašavanje terminologije i strategija preventive glavne su teme među članicama EU. Zabranjena sadnja gloga Obični glog (Crataegus oxyacantha), mušmulasti glog (azarolo glog – C. azarolus) i drugi ukrasni grmovi Či;r Odrasli kornjaš Platypus mutatus |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 132 <-- 132 --> PDF |
iz ove porodice, ne smiju se saditi na području Emilie- Romagne do 31. prosinca 2007. g. Naime, 4. siječnja stupila je na snagu uredba Regionalne sanitarne službe koja zabranjuje sadnju tih biljaka, produžujući tako trajanje zabrane koja je donešena 2001. g. Ta zabrana potrebna je mjera za ograničavanje širenja bakterijske plamenjače, koja je u ovoj regiji prisutna od 1994. g. Ukrasne biljke ove porodice posebno su osjetljive na ovu bolest i mogu postati “most” za širenje ove bolesti na obližnje plantaže jabuka i krušaka. Uklanjanje zaraženih stabala je obvezna mjera borbe protiv ove epidemije, jer za sada druge obrane nema. Do sada je srušeno i uklonjeno više od 1 milijun voćnih stabala. Fitosanitarna služba, lokalne ustanove i službe državnih šuma ovlaštene su za nadzor i korektno provođenje ove uredbe. Za one koji ne poštuju ovu uredbu ili ne uklone zasađene biljke u predviđenom roku propisane su kazne od 200 do 1200 Eura ili dvostruko, ako se radi o rasadnicima ili o poduzećima koje se bave održavanjem parkova i nasada. Renato Brugnola: Opasnost za plantaže topola U okolici Caserta (nedaleko od Napulja) pronađena je nazočnost kornjaša Platypus mutatus na stablima kanadske topole (Populus canadensis). Ovaj kornjaš smatra se jednim od najopasnijih štetnika na topolama. U Južnoj Americi otkud i potječe ovaj kornjaš prouzrokovao je velike štete na plantažama topole Populus deltoides. Platipodidi, zajedno s nekim Scolitidima poznati su pod imenom “ambrozijini kornjaši”, po prostoj simbiozi s gljivama askomicetima s kojima se hrane većim dijelom svoga razvoja. Primarna ekonomska šteta koju čini ovaj kornjaš sastoji se u hodnicima koje napravi, te tako promijeni boju drveta koju uzrokuju gljive koje žive u simbiozi s kornjašem, što čini drvo neuporabljivim za industrijsku preradu (furnir i šperploča). Lorenzo Ciccarese: Šumarstvo i klimatske promjene – kako ispuniti obveze iz Kyota Od početka industrijskog razvoja do danas koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi povećala se od 280 na 370 dijelova volumnog milijuna. Povećanje globalne temperature od 0,75 °C tijekom 20. stoljeća pripisuje se povećanju ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova. Glavni uzrok povećanja koncentracije povećanja ugljičnog dioksida u atmosferi je sagorjevanje fosilnih energetskih zaliha. U 90-im godinama prošloga stoljeća sagorjevanje je uzrokovalo godišnju akumulaciju ugljika u atmosferu u količini između 5,9 i 6,7 milijardi tona (ili između 21,6 i 24,6 milijardi tona ugljičnog dioksida). Šume, koje se protežu na 30 % kopnenog dijela zemlje (3,9 milijardi ha) imaju važnu ulogu u kemij skim i fizičkim procesima u atmosferi i utjecaj na učinak staklenika, jer uskladištuju velike količine ugljika u biomasi i tlu, uzimajući ugljik iz atmosfere putem fotosinteze. Ekosustavi svake godine “zarobe” iz atmosfere između 0,5 i 1,5 milijarde tona ugljika (P r e n t icedr.). Degradacija i uništavanje šuma, uglavnom uzrokovana ljudskom djelatnošću, u prošlom desetljeću (16 milijuna ha godišnje) prouzrokovala je “istjecanje” ugljika prema atmosferi u količini od oko 1,6 milijardi tona ili gotovo 25 % totalne emisije antropološkog porijekla. Protokol iz Kyota utvrđuje stroge obveze redukcije emisije stakleničkih plinova za zemlje koje ga ratificiraju. Taj iznos od 5,2 % u odnosu na 1990. g., zemlje potpisnice mogu postići uz energetska ograničenja i nizom aktivnosti vezanih za korištenje i gospodarenje prostorom, podizanjem novih šuma, pa se količina ugljičnog dioksida iz tih aktivnosti registriraju u nacionalnoj bilanci za kompenzaciju emisije stakleničkih plinova. Na primjer, jedna tona vezanog ugljičnog dioksida u šumskoj plantaži kompenzira ekvivalentnu količinu sagorenog ugljena za energiju. U obračunu za kompenzaciju mogu se uzeti u obzir samo pošumljavanja učinjena poslije 1990. g. Za ispunjenje obveza koje proizlaze iz Protokola, Italija treba bilancirati apsorpciju i emisiju stakleničkih plinova za aktivnosti koje se odnose na članke 3.3 i 3.4 Protokola. Ministarstvo okoliša donijelo je plan s aktivnostima koje uključuju inventarizaciju i monitoring u svrhu postizanja maksimalne apsorpcije ugljika na nacionalnoj razini, uz optimalno korištenje tla, što uključuje aktivnosti na podizanju novih šuma i obnovi postojećih. Za evidencije pošumljenih površina od 1990. g. mogu biti korisni lokalni administrativni i katastarski dokumenti. Sve aktivnosti trebaju pokazati da su vezane za konkretne i programirane zahvate, predviđene za prvo obvezatno razdoblje koje ističe 31. prosinca 2011. god. Frane Grospić |