DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 130     <-- 130 -->        PDF

Iz tih razloga potrebno je da vlasnici šuma planiraju
radove za više godina i da njihovo izvršenje ugovore s
kompetentnim izvođačima, koji će izraditi infrastrukturu
koja osigurava dugogodišnju uporabu. Ovi planovi
sastavni su dio planova uređivanja, gospodarenja i korištenja
šuma, a za njihovo izvršenje potrebni su kvalitetni
ljudi, odgovarajuća oprema, infrastruktura i
dobra organizacija.


Davide Pettenella, Laura Secco: Ekonomska
organiziranost poduzeća za korištenje šuma


Talijanske statističke informacije o radovima u
šumarstvu dosta su oskudne. Podaci o broju poduzeća,
broju radnika, organizacijskoj strukturi, ekonomskoj
sposobnosti, o broju nesreća na poslu i dr. različiti su i
zbog toga nesigurni.


U prošlom razdoblju postojalo je mnogo studija koje
su nadopunjavale ove podatke unutar pojedinih regija.
Državna statistika ISTAT nagovijestila je detaljnije podatke,
a u međuvremenu su vršena istraživanja na ovu
temu, koje su autori obradili u ovom članku. Jedini vjerodostojan
izvor o broju firmi koje se bave proizvodnim
aktivnostima u šumskom sektoru je Registar poduzeća
Trgovačke komore. Tu se nalaze specijalizirana poduzeća
za sječu, izradu i izvlačenje drveta iz šume, kao i poduzeća
koje rade povremeno i ne samo na šumskim radovima,
te ona koje rade na gradskom zelenilu.


U siječnju 2004. godine u Registru su evidentirana
8692 aktivna poduzeća. To su poduzeća ograničenih
operativnih dimenzija, koja imaju svoju adresu, fax i
elektronsku poštu. Pretpostavlja se da 70 do 80 % tih registriranih
poduzeća obavlja kontinuirano aktivnosti na
korištenju šuma. To su pretežito obiteljska poduzeća sa
2 do 4 stalna radnika, uz eventualnu ispomoć povremenih
radnika. Tendencija je da se brojno stanje stalno
zaposlenih u srednje velikim poduzećima smanjuje.


Pretpostavlja se da 6 do 7 tisuća poduzeća zapošljavaju
oko 24 do 28 tisuća stalnih radnika, a taj se broj
uglavnom smanjuje na račun sezonskih (manje profesionalnih)
radnika, čiji rad je često neregularan s povećanim
brojem zaposlenih stranih radnika.


Već od 80-ih godina u Italiji (naročito sjevernoj) radi
velik broj stranih radnika, a taj broj povećan je nakon
1990. g. s radnicima s područja zemalja bivše Jugoslavije,
a radi se o radnicima s iskustvom u šumskim poslovima,
tako da su čak i otvorena poduzeća koje vode
strani poduzetnici.


Po raspoloživim podacima u Italiji, unatoč povećanju
površine šuma, nije povećana proizvodnja tehničkog
drveta (topola nije uključena), ali se evidentira značajno
povećanje proizvodnje drva za energiju, a pogotovo
je velika ekspanzija proizvodnje i potrošnje ogrijevnog
drveta. U ovom segmentu pojavljuje se neprofesionalizam
i rad na crno. Velike površine panjača u
privatnom vlasništvu pogoduju takvom obliku rada koji
izmiče kontroli kompetentnih javnih službi. Ovakvi
radnici koštaju manje, i zbog toga su poduzeća i radnici
koji rade regularno dovedeni u nepovoljan položaj, s
velikim posljedicama na socijalnoj razini.


Po istraživanjima ISTAT-a u vremenu od 1992. do
2001. g rad na crno u Italiji povećao se za 10 %, a osobito
je naglašen sektor poljoprivrede, šumaratva i ribolova.
Po regijama se kreće od maksimalnih 50 % u Kalabriji do
minimalnih 18 % u Toskani. Istraživanja u šumskom sektoru
pokazala su da se broj neregularno zaposlenih radnika
kreće čak do 68000, što znači da na svakog registiranog
zaposlenog radnika dolaze 2–3 zaposlena izvan konteksta
regularnosti u odnosu na zdravstvene i sigurnosne
norme i ugovorne odnose na radu. Ovo svrstava aktivnosti
u šumskom sektoru na prvo mjesto po nedostatku zaštite
na radu.


Neregularni rad u šumi donosi posebne probleme vezane
za sigurnost i nesreće na poslu. Statistika ove nesreće
uključuje u zajedničku grupu s agrikulturom i njihov
je broj primjerice za 2002. g. iznosio 73132 nesreće
na poslu i 143 smrtna slučaja. Ukupni troškovi koji iz
toga proizlaze iznose oko 5 milijardi Eura, pa je evidentno
da uz moralnu obvezu postoji i ekonomska opravdanost
za investiranje u prevenciju zaštite na radu.


U kompleksnim radovima na području šumarstva najviše
se nepravilnosti događa kod primarnih radova: sječa,
izrada, izvlačenje i iznošenje drveta. Proizvodnja vrijednog
drveta je u opadanju, a prevladava “siromašno”
šumarstvo s proizvodnjom energetskog drveta iz panjača,
koje se izvodi jednostavnom i jeftinom mehanizacijom,
uz porast korištenja radne snage na crno, često baziranom
na stranim radnicima koji rade u uvjetima koji su
daleko od minimalnog standarda sigurnosti.


Po ocjeni autora, u okviru borbe za održivo gospodarenje
šumama zanemarena je zaštita rada. Situacija je
izmakla kontroli i bilo bi opravdano zatvoriti gotovo sva
šumska radilišta, te u idućim godinama stvoriti normalne
uvjete rada na tržišnim načelima koji bi omogućili
uravnotežen razvoj ruralnih područja.


ALBERI E TERRITORIO – (Novo izdanje časopisa monti e boschi)


Iz broja 3, 2005. g. izdvajamo: je 10. Konferencija o klimatskim promjenama, ali posti


Aktualnosti gnuti rezultati nisu donijeli značajni napredak.


Dulcinea Bignami: Odgođen razgovor o Proto-U okviru kompromisa postignutog između SAD-a i
kolu iz Kyota EU o aktivnostima u vremenu do 2012. g., kad ističe Pro


z yota
U prosincu prošle godine u Buenos Airesu održana tokol iz Kyota, dogovoren je susret u Njemačkoj u mje




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 131     <-- 131 -->        PDF

secu svibnju, na kojemu će biti razmotreni problemi vezani
za zagrijavanje planeta, tako da se je Europa praktički
morala odreći programa serije predviđenih neformalnih
sastanaka na vrhu u idućem razdoblju. “Neformalna
razmjena mišljenja” predviđena za proljetni
susret u Njemačkoj daje premalo nade za učinkovito rješavanje
problematike vezane za klimatske promjene.


Nakon ratifikacije sporazuma Rusije prošloga prosinca,
Protokol stupa na snagu 16. veljače unatoč odbijanja
američke administracije da ga ratificira uz opravdanje
da je neučinkovit i štetan za njihovu ekonomiju.
“Sve ovo dovodi u pitanje da li je Protokol iz Kyota prava
stvar za ovu našu bolesnu zemlju” – kaže autor. U
poslijednje vrijeme izlaze na vidjelo ideje mnogih skeptika,
pa čak i ideje o nuklearnoj “čistoj” energiji.


Tako će vjerojatno proljetni razgovori biti vođeni
bez prejudiciranja, izvan utjecaja “ekstremista okoliša”
i pitanja načela, ali ne isključivo utemeljeni na ekonomskim
načelima koji stavljaju u stranu čovjeka i njegove
potrebe.


Giacomo Grassi: Očekuje nas užarena klima


Posljednjih godina katastrofalni požari haraju zapadnim
dijelovima SAD-a, pa ni poznati Yellowstonski park
nije ostao pošteđen. Ovi događaji povod su intenzivnim
raspravama o uzrocima požara i mogućoj strategiji preventive.
Velik intenzitet ovih požara pripisuje se gustoći
stabala, te dugogodišnjem uspješnom gašenju žarišta
požara, što je tijekom godina doprinijelo gomilanju
zapaljivog materijala u okružju gdje prirodno vatra
periodično reducira zapaljivu masu i tako ograničava
požare velikih razmjera. Ovu teoriju podupiru studije o
učestalosti požara u posljednjih 4 do 5 stoljeća, potvrđujući
da su šume prije utjecaja čovjeka imale manju
gustoću i relativno češće požare, ali manjeg intenziteta.
Na bazi tih pretpostavki 2003. g. izdan je dekret o preventivnim
mjerama zaštite od požara i smanjenju njihovih
devastirajućih učinaka, temeljen na intenzivnim
proredama i programiranoj vatri.


Jedna druga studija (P i e rc e i dr.) utemeljena na
bazi proučavanja odnosa klime i učestalosti požara u
posljednjih 8 tisuća godina, dovodi u pitanje ispravnost


prethodnih pretpostavki. Svoje proučavanje koncentrirali
su na velike požare koji su uzrokovali eroziju terena


r
i
ii
ostavili ugljene tragove unutar sedimenata u dolinama.
Istraživanja su pokazala povećani broj požara u toplim i
suhim razdobljima (npr. oko 1000-te godine) i mali
intenzitet požara u sviježim i vlažnim razdobljima (npr.
oko 1400-te godine i 1900-te godine). Dakle, učestalost
požara pretežito ovisi o klimatskim varijacijama, a
manje o antropološkim aktivnostima što je slučaj prošloga
stoljeća. Sa klimatskim promjenama koje su očito
aktualne treba po Pierceu očekivati razdoblje češćih i
intenzivnijih požara, što opravdava naslov da nas očekuje
užarena klima.


U okviru ovog članka nalazi se intervju sa znanstvenim
suradnikom Instituta za okoliš i ekspertom za požare,
gospodinom Andreom Camia, koji kaže da su u
mediteranskom području požari mnogo više vezani za
ljudske aktivnosti nego je to u zapadnim dijelovima
SAD-a. Smatra da količina zapaljive mase i klimatski
čimbenici ipak imaju odlučujuću ulogu u pojavama požara.
Duga topla i sušna razdoblja povećavaju rizične
površine terena u vertikalnom i horizontalnom smijeru.
što povećava vjerojatnost požara, kao što je to bilo u
Europi 2003. g.


Što se tiče preventivnih mjera, u Italiji je zakonskom
odredbom L. 353/2000 obvezno donošenje protupožarnih
planova na regionalnim razinama, s osobitim propisima
za Nacionalne parkove i Zaštićena područja.


Na europskoj razini uredbom n. 2152/2003 (Forest
focus) regulirane su mjere prevenijencije i nastavljen
razvoj Informativnog sustava o šumskim požarima kojim
upravlja Centar za istraživanje EU. Metode analize,
usuglašavanje terminologije i strategija preventive
glavne su teme među članicama EU.


Zabranjena sadnja gloga


Obični glog (Crataegus oxyacantha), mušmulasti
glog (azarolo glog – C. azarolus) i drugi ukrasni grmovi


Či;r


Odrasli kornjaš Platypus mutatus




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 132     <-- 132 -->        PDF

iz ove porodice, ne smiju se saditi na području Emilie-
Romagne do 31. prosinca 2007. g. Naime, 4. siječnja stupila
je na snagu uredba Regionalne sanitarne službe koja
zabranjuje sadnju tih biljaka, produžujući tako trajanje
zabrane koja je donešena 2001. g. Ta zabrana potrebna je
mjera za ograničavanje širenja bakterijske plamenjače,
koja je u ovoj regiji prisutna od 1994. g.


Ukrasne biljke ove porodice posebno su osjetljive na
ovu bolest i mogu postati “most” za širenje ove bolesti
na obližnje plantaže jabuka i krušaka. Uklanjanje zaraženih
stabala je obvezna mjera borbe protiv ove epidemije,
jer za sada druge obrane nema. Do sada je srušeno
i uklonjeno više od 1 milijun voćnih stabala.


Fitosanitarna služba, lokalne ustanove i službe državnih
šuma ovlaštene su za nadzor i korektno provođenje
ove uredbe. Za one koji ne poštuju ovu uredbu ili ne
uklone zasađene biljke u predviđenom roku propisane
su kazne od 200 do 1200 Eura ili dvostruko, ako se radi


o rasadnicima ili o poduzećima koje se bave održavanjem
parkova i nasada.
Renato Brugnola: Opasnost za plantaže topola


U okolici Caserta (nedaleko od Napulja) pronađena
je nazočnost kornjaša Platypus mutatus na stablima kanadske
topole (Populus canadensis). Ovaj kornjaš smatra
se jednim od najopasnijih štetnika na topolama. U
Južnoj Americi otkud i potječe ovaj kornjaš prouzrokovao
je velike štete na plantažama topole Populus deltoides.


Platipodidi, zajedno s nekim Scolitidima poznati su
pod imenom “ambrozijini kornjaši”, po prostoj simbiozi
s gljivama askomicetima s kojima se hrane većim dijelom
svoga razvoja.


Primarna ekonomska šteta koju čini ovaj kornjaš
sastoji se u hodnicima koje napravi, te tako promijeni
boju drveta koju uzrokuju gljive koje žive u simbiozi s
kornjašem, što čini drvo neuporabljivim za industrijsku
preradu (furnir i šperploča).


Lorenzo Ciccarese: Šumarstvo i klimatske promjene
– kako ispuniti obveze iz Kyota


Od početka industrijskog razvoja do danas koncentracija
ugljičnog dioksida u atmosferi povećala se od
280 na 370 dijelova volumnog milijuna. Povećanje globalne
temperature od 0,75 °C tijekom 20. stoljeća pripisuje
se povećanju ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih
plinova.


Glavni uzrok povećanja koncentracije povećanja
ugljičnog dioksida u atmosferi je sagorjevanje fosilnih
energetskih zaliha. U 90-im godinama prošloga stoljeća
sagorjevanje je uzrokovalo godišnju akumulaciju
ugljika u atmosferu u količini između 5,9 i 6,7 milijardi
tona (ili između 21,6 i 24,6 milijardi tona ugljičnog
dioksida).


Šume, koje se protežu na 30 % kopnenog dijela
zemlje (3,9 milijardi ha) imaju važnu ulogu u kemij


skim i fizičkim procesima u atmosferi i utjecaj na učinak
staklenika, jer uskladištuju velike količine ugljika u
biomasi i tlu, uzimajući ugljik iz atmosfere putem fotosinteze.
Ekosustavi svake godine “zarobe” iz atmosfere
između 0,5 i 1,5 milijarde tona ugljika (P r e n t icedr.). Degradacija i uništavanje šuma, uglavnom uzrokovana
ljudskom djelatnošću, u prošlom desetljeću (16
milijuna ha godišnje) prouzrokovala je “istjecanje”
ugljika prema atmosferi u količini od oko 1,6 milijardi
tona ili gotovo 25 % totalne emisije antropološkog porijekla.


Protokol iz Kyota utvrđuje stroge obveze redukcije
emisije stakleničkih plinova za zemlje koje ga ratificiraju.
Taj iznos od 5,2 % u odnosu na 1990. g., zemlje potpisnice
mogu postići uz energetska ograničenja i nizom
aktivnosti vezanih za korištenje i gospodarenje prostorom,
podizanjem novih šuma, pa se količina ugljičnog
dioksida iz tih aktivnosti registriraju u nacionalnoj bilanci
za kompenzaciju emisije stakleničkih plinova. Na primjer,
jedna tona vezanog ugljičnog dioksida u šumskoj
plantaži kompenzira ekvivalentnu količinu sagorenog
ugljena za energiju. U obračunu za kompenzaciju mogu
se uzeti u obzir samo pošumljavanja učinjena poslije
1990. g.


Za ispunjenje obveza koje proizlaze iz Protokola,
Italija treba bilancirati apsorpciju i emisiju stakleničkih
plinova za aktivnosti koje se odnose na članke 3.3 i 3.4
Protokola. Ministarstvo okoliša donijelo je plan s
aktivnostima koje uključuju inventarizaciju i monitoring
u svrhu postizanja maksimalne apsorpcije ugljika na
nacionalnoj razini, uz optimalno korištenje tla, što
uključuje aktivnosti na podizanju novih šuma i obnovi
postojećih. Za evidencije pošumljenih površina od
1990. g. mogu biti korisni lokalni administrativni i
katastarski dokumenti.


Sve aktivnosti trebaju pokazati da su vezane za konkretne
i programirane zahvate, predviđene za prvo obvezatno
razdoblje koje ističe 31. prosinca 2011. god.


Frane Grospić