DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 24     <-- 24 -->        PDF

R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262
SUMMARY: Transition time is a multi-applicable taxation element. Yet,
although it can be measured and applied at any time in any forest stand of
selection silvicultural form, Croatian forestry does not use it in its full scope.


In an attempt to broaden the application, we have processed the filed data
of long-standing research in trends and changes of transition time during
stand development. The insights gained so far have been complemented with
new, practically applicable features.


Graphic presentations of periodically measured transition times during
the development of the treated stands have confirmed the hypothesis that
transition times are useful management indicators of a stand’s condition.
Comparison is made of the position, course and form of polygon or equalization
curves in relation to their interaction in terms of stability and the expected
positive or unforeseen negative changes.


Widespread use of transition times by incorporating them in the existing
methods of managing forests of selection silvicultural form will contribute to
subjective ocular classifications of crown defoliation. Objective measurements
of stand condition indicators are a starting point for damage alleviation
with the goal of achieving an optimal design of prognostic models of predictable
development and setting up guidelines for future management.


Key words: transition time, increment percentage




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 23     <-- 23 -->        PDF

R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262
Klepac, D. 1953: O šumskoj proizvodnji u fakultetskoj
šumi Zalesini. Glasnik za šumske pokuse
br. 11., str. 181–238, Zagreb.


Klepac, D. 1954: Komparativna istraživanja debljinskog,
visinskog i volumnog prirasta u fitocenozi
jele i rebrače. Šumarski list br. 2–3, str. 83–110,
Zagreb.


K l e p a c , D. 1955: Utjecaj imele na prirast jelovih
šuma list br. 7–8, Zagreb.


ma.
.. Šum
ŠumŠum.
.. li
Klepac,
,, D
DD.
.. 1961
19611961:
:: Novi sistem uređivanja prebornih
šuma. Polj.-šum. Komora, Zagreb.
Klepac, D.1965: Uređivanje šuma. Nakladni zavod
Znanje, Zagreb.
K l e p a c , D.1987: Prirast, Šumarska enciklopedija, sv.
3, str. 63–75, Zagreb.
Klepac, D. 1997: Iz šumarske povijesti Gorskoga
kotara u sadašnjost. HŠ, Zagreb.
Knuchel, H. 1950: Planung und Kontrolle im Forstbetrieb.
Aarau.
Križanec, R. 1984: Postojanost vremena prijelaza
jele u višim jedinicama prostorne podjele. Šumarski
list br. 5-6, str. 213-224, Zagreb.
Križanec, R. 1986: Nastavno-pokusni šumski objekti
(NPŠO) Zalesina. Glasnik za šum. pokuse,
posebno izdanje 2, str. 291–296., Zagreb.
Križanec, R. 1989: Osnova gospodarenja za NPŠO


g.j. Belevine (1990–1999). Šumarski fakultet,
Zagreb, 243 pp.
Križanec, R. 1992: 200-godišnjica prve metode za
računanje etata. Šum. list br. 7–8, str. 313–326,
Zagreb.
K r i ž a n e c , R. 1992: Postotak prirasta kao pokazatelj
za sječne zahvate. Zbornik centra HAZU, pp.
140–143, Vinkovci.


Križanec, R. 1993: Uloga evidencije sječa u praće
me G


nju kretanja drvne zalihe preborne šume.
.. Glasj


nik za šum. pokuse, posebno izdanje
ee 4.
4.4.,
,, str.


111–120, Zagreb.


Križanec, R. 1993: Evidencija sječa po uzrocima
doznake. Šum. list br. 9–10, str. 383–402, Zagreb.


Križanec, R. 1994: Osnova gospodarenja za NPŠO


g.j. Kupjački vrh (1995–2004). Šumarski fakultet,
Zagreb.
Križanec, R. 2003: Nove inačice vremenskog uređivanja
šuma prebornog uzgojnog oblika.
Križanec, R. 2004: Analiza ustroja i primjene “Nor-
mala” za gospodarenje šumama prebornog uzgojnog
oblika. Šumarski list br. 1–2, str. 21–40,
Zagreb.


L e v a k o v i ć , A. 1918: O prirastu i postotku prirasta.
Šumarski list br. 11–12, Zagreb.


Levaković, A. 1922: Dendrometrija, Zagreb.
Levaković, A. 1939: O nekim formulama za prosječni
postotak prirasta. Šumarski list br .4–5, Zagreb.
Meštrović, Š. & G. Fabijanić, 1995: Priručnik
za uređivanje šume, Zagreb.
Miletić , Ž. 1950, 1951: Osnovi uređivanja prebirne
šume, knjiga I i II Beograd.
Miletić , Ž. 1957: Vreme prelaza i vreme zadržava


nja. Šumarstvo br. 9–10. Beograd.
Nenadić, Đ. 1929: Uređivanje šuma, Zagreb.
P l e še , V. 2005 : Sušenje, imela – i izvanredna revizi


ja. Hrvatske šume br. 99, str.16–17, Zagreb.
Schaeffer, A. 1908: Accroissement d’un massif jardiné.
Bulletin trimestriel de la Société Fore


stiere, de Franche-Comte et Belfort.
Smilaj, I. 1957: Prostorno uređenje šuma NR Hrvatske.
Šum. list br. 7–8, str. 246–274.
S p a i ć , I. 1968: Neka ekološka opažanja i rezultati
suzbijanja moljca jelinih iglica (Argyresthia fundella
F. R.). Šumarski list br. 5–6, Zagreb.
S t o c kl , J. 1941: Schwierigkeiten bei der Bewirtschaftung
der Tanne an der grenze ihres natürlichen
Vorkommens im mittleren Wienerwald.
Centralbl.f.d.ges. Forstwesen 67.
Šafar, J. 1948: Preborne šuma i preborno gospodarenje.
Inst. za šum. istraž. Zagreb.
Šafar, J. 1949: Obnova četinara posredstvom lišćara.


Šum. list, Zagreb.
Šenšin, A. J. 1934: Uređenje šuma. Beograd.
Vajda, Z. 1933: Studija o prirodnom rasprostranjenju


i rastu smreke u Gorskom kotaru. Šumarski list,
Zagreb.
***** 1903: NAREDBA glede sastavka gospodarstvenih
osnova i programa.
***** 1951: Uređajni zapisnik “Zalesina”, str. 1–20.
Opis sastojina g.j. Zalesina.
***** 1981: Šumsko gospodarstvo Delnice
1960–1980, str. 319., Delnice.
***** 1985: Šumarsko-tehnički priručnik. Nakladni
Zavod Znanje, Zagreb


***** 1990: Zakon o šumama, Narodne Novine br. 52
te izmjene i dopune u br.5/91, 9/91, 61/91,
26/93, 76/93, 29/94, 76/99 i 8/00. Zagreb.


***** 2002: Zakon o šumama, Narodne Novine br.
13/02. Zagreb.
***** 2003: Pravilnik o uređivanju šuma, Narodne
Novine br. 150/03. Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 20     <-- 20 -->        PDF

R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262
Trend i tempo promjena volumnog prirasta i postotaka
prirasta izazvanih odumiranjem stabala jele, dobro
ilustriraju promjene odnosa drvna zaliha – volumni
prirast (V – iv) i drvna zaliha – postotak prirasta (V – p)
izraženih u (m3) i (%) na sl. 2.


Jednostavne grafičke predodžbe podataka iz tab. 5.
i 6. očigledno ukazuju na postojanost negativnog
trenda promjena navedenih odnosa. Ističemo pravilan
linearni trend negativnih promjena postotaka prirasta
jele (crtkana linija). Pojava je zabrinjavajuća
zbog toga što se – s obzirom na učešće jele u omjeru
smjese – odražava i na istosmjernom negativnom trendu
promjena ukupnih veličina (iv) i (p), unatoč povećavanju
drvne zalihe, volumnog prirasta i postotaka
prirasta bukve.


Da potvrdimo brojčane pokazatelje negativnih promjena
u produkciji drvne tvari utvrđene u inventurama
pri sastavu osnova gospodarenja i ukažemo na težinu
problema odumiranja stabala jele, posegnuli smo za
drugim uređajnim pokazateljem promjena produkcije –
osobno arhiviranim podacima o izmjerenim vremenima
prijelaza – tijekom promatranog raspona vremena.


Na izbor ovog uređajnog pokazatelja odlučili smo
se zbog toga, što su izmjerena vremena prijelaza izravni
pokazatelji trenda i tempa promjena potencijala prirodne
proizvodnosti staništa, a postoci prirasta relativni
pokazatelji proizvodnosti osnovnog supstrata – drvne
zalihe.


Tablica 7. Prosječno vrijeme prijelaza jele i bukve u NPŠO “Kupjački vrh”


Table 7


D
cm


12,5
17,5
22,5
27,5
32,5
37,5
42,5
47,5
52,5
57,5
62,5
67,5
72,5
77,5
82,5
87,5


Average transition time of fir and beech in Kupjački Vrh
J e l a -F i r Bukva -Beech


1951/52 1958/59 1994/95


t d ( g o d i n a )
25,31 35,86 32,99
20,99 29,02 30,43
18,26 24,78 28,65
16,33 21,85 27,31
14,88 19,67 26,23
13,74 17,98 25,35
12,82 16,62 24,60
12,05 15,49 23,95
11,40 14,55 23,38
10,83 13,74 22,88
10,34 13,04 22,42
9,91 12,42 22,01
9,52 11,88 21,64
9,18 11,41 21,30
8,86 10,97 20,98
8,58 10,57 20,69


Usporedba rezultata odgovorit će na pitanje ne samo
o uporabljivosti vremena prijelaza u praćenju promjena
razvoja, već i pouzdano potvrditi ili demantirati
utvrđeno kretanje prirasta (iv) i postotaka prirasta (p).


Izmjerena prosječna vremena prijelaza analitički izjednačena
eksponencijalnom funkcijom


td = A· D – b
svrstana su u tablicu 7. i grafički predočena na sl. 3.
U namjeri da pregledno istaknemo veličinu promjena,
prikazali smo prosječna vremena prijelaza izmjerena
na početku (1951. god) i na kraju promatranog
raspona vremena (1994).
Liniju izjednačenja iz druge inventure (1958/59)
koristimo u vezi spoznaje da je proces odumiranja jele,
uz istovremenu prirodnu izmjenu s bukvom, započeo


17,92
15,55
13,99
12,86
11,99
11,29
10,71
10,22
9,80
9,43
9,11
8,82
8,56


t dČA-D ´
´´


J e l a -F i r
t d = 103,124-D ´´´´´"´


t d = 175,394-D ´"´´´´"


t d = 60,474-D "ČČ"´»Č


B u k v a -B e e c h


t d = 51,806-D "«°"Č


prije uočenih pojačanih pojava osutosti krošanja i odumiranja
stabala ( M. Androić – D. Klepac 1969),
na što ukazuje pomak navedene linije izjednačenja u
odnosu na prvo mjerenje (1950/51) i nastavlja izrazitim
negativnim trendom do 1994/95. god.


Vrijeme prijelaza bukve je manje -više postojano i
podudara se s mjerenjima u susjednim gospodarskim
jedinicama istog tipa šume u optimumu areala bukve.


Linije izjednačenja prosječnih vremena prijelaza izmjerenih
po debljinskim stupnjevima tijekom inventura,
promjenom položaja na sl. 3. zorno odražavaju
pojavu sve duljih vremena prijelaza i cjelovitom slikom
pouzdano potvrđuju trend negativnih promjena
u razvoju cijelih sastojina izazvanih odumiranjem
jele.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 22     <-- 22 -->        PDF

R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262
đutim, u istraživanju trenda promjena, a posebice opadanja
produkcije drvne tvari, postotak prirasta smatramo
probitačnijim pokazateljem od volumnog prirasta.


Volumni prirast je pokazatelj promjena proizvodnosti
sastojina posredstvom supstrata – drvne zalihe
kao materijalne osnove produkcije – a postotak
prirasta promjena potencijala prirodne proizvodnosti
staništa uslijed promjena ekosustava na određe


nom biotopu. Iste promjene odražavaju i vremena
prijelaza.


Istovjetnost trenda razvoja određenog na dva različita
načina, potvrđuje našu hipotezu o uporabljivosti
vremena prijelaza kao objektivnog mjerenjem utvrđenog
pokazatelja trenda i tempa promjena (u ovom
slučaju negativnih) u razvoju cijelog sustava konstitucije
sastojina jele prebornog uzgojnog oblika.


ZAVRŠNA RAZMATRANJA – Conclusive considerations


Osnovna pretpostavka održivog razvoja šumskih
sastojina i cijele šume je – prema A. Levakoviću
(1918) – kontinuitet razvoja. Za isto obilježje šumskih
sastojina Đ. Nenadić (1929) navodi, da između
sadašnjeg i budućeg razvoja šume postoji čvrsta veza.
Obje spoznaje upućuju na nužnu obvezu trajnog praćenja
promjena stanja sastojina i kontinuirano arhiviranje
relevantnih podataka o izmjerenim taksacijskim
elementima u vrijeme uređivanja.


Primjeri u ovom i nekoliko ranijih radova potvrdili
su spoznaju o općoj porabi trajnog arhiviranja podataka,
jer samo kronološki arhivirani podaci mjerenja redovitih
inventura, poglavito onih koji tvore trenutačne
vremenske nizove, jamče stjecanje ispravne predodžbe


o dosadašnjem razvoju, realno odražavaju stanje šume u
vrijeme uređivanja i neprijeporno pridonose kvalitetnijem
prognoziranju budućeg gospodarenja.
Prema dokazanoj uporabljivosti pri retrospekciji
trenda i tempa razvoja sastojina, vremena prijelaza
također ubrajamo u relevantne uređajne pokazatelje. U
dosadašnjem praćenju promjena sastojina tijekom razvoja
nisu bila odgovarajuće vrednovana, iako trajno
materijalizirane drvne tvari u obliku mjerljivi godova
tvore intervalne vremenske nizove, pogodne za određivanje
prosječnih vremena prijelaza u vezi objektivne
ocjene trenda i tempa razvoja.


Predodžbe o stanju sastojina osnovane na manjeviše
vizualnim subjektivnim procjenama oštećenosti
(osutosti) krošanja bit će kvalitetnije, a prognostički
modeli budućeg razvoja i propisane odrednice gospo


darskih postupaka – dopunjene rezultatima analize o
izmjerenim vremenima prijelaza – realnije.


A. Šenšin (1934) opravdano uspoređuje kreiranje
propisa budućeg gospodarenja s rješavanjem neodređenog
integrala koji sadrži brojne nepoznate parametre.
Pretvorbom što većeg broja napoznatih relevantnih
parametara na temelju rezultata mjerenja u poznate,
povećat će se točnost ne samo procjene stanja sastojina,
već i odrednica prognostičkog modela budućeg
gospodarenja.
Prema utvrđenim značajkama u navedenim primjerima,
izmjerena vremena prijelaza smatramo svrhovitim
uređajnim pokazateljima promjena stanja
sastojina prebornog uzgojnog oblika. Izmjerena u
vrijeme uređivanja i uspoređena s prethodno arhiviranima,
zorno odražavaju trend promjena i tempa razvoja
i pozitivno utječu na realnije oblikovanje odrednica
prognostičkih modela budućeg gospodarenja, na temelju
objektivnih pokazatelja.


Navedene spoznaje potvrđuju rezultate naših istraživanja
i dokazuju da su izmjerena vremena prijelaza
pouzdan pokazatelj negativnog trenda promjena
produkcije drvne tvari tretiranih sastojina tijekom
44 godine (1951–1994).


Napominjemo, da nismo istraživali uzroke propadanja
šuma. To je područje ekologa, fiziologa i drugih
specijalista. Namjera nam je bila da ukažemo na zabrinjavajuće
kretanje razvoja sastojina jele prebornog uzgojnog
oblika, posredstvom vremena prijelaza kao
objektivnih pokazatelja promjena.


LITERATURA – References


Androić, M., D. Klepac, 1969: Problem sušenja
jele u Gorskom kotaru, Lici i Sloveniji. Šumarski
list. br 1–2, Zagreb


greb.
199


Anić,
,, V
VV.
.. 1991: Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber,
Zagreb.


Assman, E. 1961: Waldertragskunde. DLV Verlags.
München, Bonn, Wien.


Emrović, B. 1968. Vrijeme prijelaza. Šumarski list
7–8, Zagreb.


Frančišković, S. 1927: Šume i šumarstvo vlastelinstva
Thurn-Taxis u zapadnoj Hrvatskoj. Šumarski
list, Zagreb.


Glavač, V. 2001: Uvod u globalnu ekologiju. Hrvatsk
skska
aa
sveučilišna naklada, Zagreb


s reb.
Kl ai ć, B. 1990: Rječnik stranih riječi. Nakladni Zavod
MH, Zagreb


reb.
Klepac, D. 1953: Vrijeme prijelaza. Šumarski list br.
1, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 21     <-- 21 -->        PDF

R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262
PROSJEČNO VRIJEME PRIJELAZA JELE I BUKVE


NPŠO g.j. KUPJAČKI VRH


Slika 3. Promjene vremena prijelaza kao pokazatelj trenda razvoja u NPŠO


Kupjački vrh (1951–1994)


Dulja vremena prijelaza posljedica su tvorbe užih
godova, prouzročenih najvjerojatnije smanjivanjem
produktivne površine i volumena asimilacijskih organa
okularno ocijenjene osutosti krošanja u granicama subjektivnih
dojmova različitih opservatora.


Godovi su u našim klimatskim uvjetima kronološki
trajno oblikovana i – po godinama – jasno ograničena
drvna tvar. Iskazani izmjerenom širinom ili brojem na
određenim dužinama izvrtaka i primijenjeni u obliku
prirasnih i (ili) intervalnih vremenskih nizova, predstavljaju
nezamjenjive mjerljive objektivne pokazatelje
uvjeta rasta i pouzdan su oslonac za praćenje i prosudbu
promjena trenda i tempa razvoja stabala i sastojina.


Potencijal produkcije drvne tvari prosuđujemo u
praksi veličinom tečajnog volumnog prirasta i (ili)
odnosom izračunatog volumnog prirasta i drvne zalihe
koja ga je proizvela. Navedenim kvocijentom određujemo
postotak prirasta, kojega je u vezi sa značajem
u šumskom gospodarstvu, u nekoliko studija detaljno
analizirao nestor hrvatskog šumarstva A. Levaković
(1918, 1939).


Općenito su volumni prirast i postotak prirasta jednakoznačni
pokazatelji proizvodnosti drvne tvari, no
različitih jedinica mjere. Promjene volumena drvne tvari
iskazuju se češće volumnim prirastom u apsolutnoj
veličini (m3) a rjeđe relativnom vrijednošću (%). Me




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 19     <-- 19 -->        PDF

R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262
Thurn – Taxis. Ova jedinica izdvojena je po istim 1974/75, 1984/85, 1994/95 i jedna računska revizija
kriterijima kao i prethodna u distrikt III. Od 1891. do 1963. god. Različitost intervala važenja osnova gospo1994.
god. izvršeno je devet inventura drvne zalihe darenja posljedica je promjena vlasništva, Zakona o
(1811/12, 1911/12, 1926, 1947, 1951/51, 1958/59, agrarnoj reformi, Zakona o eksproprijaciji, okupacije


Tablica 5. Površina, drvna zaliha i omjeri smjese u NPŠO “Kupjački vrh”
Table 5 Area, growing stock and mixture ratios in Kupjački Vrh
Inventura god. Produktivna Drvna zaliha u m3/ha Omjer smjese
Inventory year površina ha Growing stock in m3/ha Mixture ratio
Productive area Jela - Fir Bukva - Beech Ukupno - Total Jela - Fir : Bukva - Beech


1951/52 478,50 269 94 363 0,74 0,26
1958/59 320,10 300 101 401 0,75 0,25
1974/75 251,20 306 128 434 0,70 0,30
1984/85 251,20 285 144 429 0,66 0,34
1994/95 251,20 243 131 374 0,65 0,35


Tablica 6. Prirast (iv) i postotak prirasta (p) u NPŠO “Kupjački vrh”
Table 6 Increment (i ) and increment percentage (p) in Kupjački Vrh


v
Inventura god. Volumni prirast iv (m3/ha) Postotak prirasta p (%)
Inventory year Volume increment iv (m3/ha) Increment percentage p (%)


Jela - Fir Bukva - Beech Ukupno - Total Jela - Fir Bukva - Beech Ukupno - Total


1951/52 5,25 0,97 6,22 1,95 1,03 1,71
1958/59 5,02 1,12 6,14 1,67 1,11 1,53
1974/75 4,03 1,92 5,95 1,32 1,50 1,37
1984/85 2,85 2,61 5,46 1,00 1,81 1,27
1994/95 1,51 3,62 0,62 1,61 0,97


ovih krajeva za vrijeme II svjetskog rata i promjena ingerencije
upravljanja i gospodarenja od 1947. do 1963. JELA
god. U navedenom razdoblju od 113 god. (1892–1994)


1. 1 > čl
primijenjeno je pet različitih metoda uređivanja kao i u I t !


01


prethodnoj gospodarskoj jedinici. V


´-iv -p


Sažetom retrospekcijom promjena površina, drvne


300 300


zalihe, omjera smjese vrsta, prirasta i postotka prirasta 200
od 1951. do 1994. god. (za koji raspon vremena smo :oo


10Q


sakupili relevantne podatke u osnovi gospodarenja izrađenoj
za vrijeme od 1995–2004. god.), pokazati
ćemo, kako se ni uz optimalno intenzivno gospodarenje
po teoretskim načelima oponašanja prirode nije BuČ<ČA
moglo utjecati na sve nepovoljnije zdravstveno stanje


i´K V-p


sastojina. Promjene površine, veličina drvne zalihe i Vn?/h.
omjera smjese jela-bukva po drvnoj masi prikazane su 100 100


o


nn


tablici 5, a prirasta i postotaka prirasta u tablici 6. LJ


u uPrema podacima inventura iz osnova gospodarenja


đy m/ha


(tab. 5. i 6.) volumni prirast (iv) i postotak prirasta (p)


UKUF Čt Č0


jele se od 1951–1994. g. stalno smanjuju (tab. 6) i uz V


J-K -p


manje-više povoljan omjer jele:bukva = 0,70:0,30 u


— č1
400 400
ukupnoj drvnoj zalihi (tab. 5). n


300 300


200 200


100 100


Slika 2. Kretanje odnosa drvna zaliha – volumni prirast (V-iV) i
drvna zaliha – postotak prirasta (V-p) u NPŠO Kupjački
vrh (1951–1994) - —


Figure 2 Trends in growing stock – volume increment (V-iV) and p

-


growing stock – increment percentage (V-p) relations in


.j —Č


Kupjački Vrh




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 18     <-- 18 -->        PDF

R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262
mjenama vremena prijelaza s druge strane. Usporedba
rezultata odgovorit će na pitanje pouzdanosti primjene
vremena prijelaza kao pokazatelja promjena razvoja u


ena prijelaz
ovakvim i
ii sličnim slučajevima.


im slični


Podaci u tablici 4. pouzdano indiciraju promjene
stanja sastojina, budući da je u svim inventurama drvna
zaliha određena po istim tarifama, a volumni prirast po
istoj “Metodi tablice postotka prirasta”.


Trend promjena drvne zalihe jele (V) odraz je svakogodišnjeg
saniranja šteta izazvanih sušenjem (u granicama
pozitivnih propisa). Intenzitet sušenja odražava
se u ustaljenom opadanju volumnog prirasta i postotka
prirasta utvrđenim u inventurama prije donošenja odrednica
za sanaciju „sušaca”.


Trend opadanja volumnog prirasta i postotka prirasta
kao posljedicu sušenja potvrđuju usporedbe podataka
inventura:



drvna zaliha jele u drugoj inventuri je u odnosu na
prvu veća, a prirast i postotak prirasta su manji:
Inventura V m3/ha iv m3/ha/god p %
1950/51 456 7,66 1,68
1958/59 470 7,61 1,62



uz jednaku drvnu zalihu prve i treće inventure, u
trećoj inventuri prirast i postotak prirasta su manji:
Inventura V m3/ha i m3/ha/god p %
v
1950/51 456 7,64 1,62
1969/70 457 6,95 1,52


Stalnim sanitarnim sječama iz sastojina su odstra


anitarnim sječam


njivani izraziti “sušci” s minimalnim volumenom asi


iti “sušci” s mini
milacijskih organa koji nisu jamčili preživljavanje a na
panju ostavljana stabla smanjene asimilacijske površine
krošanja snošljive fiziološke kondicije.


Volumni prirast se smanjuje usporedo s postupnim
povećanjem broja stabala s osutim krošnjama i sve manjim
volumenom aktivnih asimilacijskih organa do inventure
1979/80. U idućoj inventuri (1989/90) udvostručena
pojava „sušaca” posječenih nakon izmjerenih
vremena prijelaza, odraz je većeg povećanja broja stabala
s jače osutim krošnjama (na vizurnim pravcima po
kojima su uzimani izvrtci po načelu slučajnosti), što je
prouzročilo vidljivu promjenu položaja linije izjednačenja
prosječnih vremena prijelaza u odnosu na prethodne.


Odraz pojačane pojave sušenja stabala svih debljina
utvrđenih na temelju izmjerenih, obrađenih i arhiviranih
podataka je pomak cijele linije izjednačenja vremena
prijelaza izmjerenih 1989. god. Dulja su za 4–5 godina
u odnosu na prethodna i neosporan su pokazatelj
poremećene tvorbe drvne tvari, odraženih kroz smanjeni
volumni prirast i postotak prirasta, zabrinjavajućeg
trenda negativnih promjena.


U oba slučaja, rezultati o utjecaju sušenja na razvoj
istosmjernog su negativno trenda ali se kao pokaza


ativnog
gg t


likuj


telji međusobno razlikuju
uu p
ppo
oo rasponu. Volumni prirast


(iv) i postotak prirasta (p) iskazuju negativne promjene
općeg stanja sastojina jednočlanim brojčanim veličinama.
Grafičke predodžbe prosječnih vremena prijelaza
(td) su sveobuhvatne višečlane veličine i svrhoviti
pokazatelji promjena negativnog trenda razvoja
cijelih strukturnih nizova stabala jele.
Drvna zaliha bukve je prema dugoročnim odrednicama
osnove gospodarenja u sklopu NPŠO (Uređ. zapisnik
“Zalesina” 1957., str.18), u istom rasponu vremena
postupno povećavana sa svrhom, da se pospješi
podmlađivanje jele pod bukvom (J. Šafar, 1948), koja
je u vrijeme velikoposjeda smatrana korovom i hametice
sječena (S. Frančišković, 1927). Usporedo
s porastom zalihe bukve, volumni prirast (iv) i postotak
prirasta (p) stalno se povećavaju. Nagli porast u zadnjoj
inventuri pokazuje, da je u ovoj gosp.jedinici prisutan
proces prirodne izmjene vrsta, na što je ukazao


J. Šafar (1949., str. 423). Bukva je u optimumu svoga
areala i potiskuje oštećenu jelu na granici njenog areala
i nadomješta je u ukupnom volumnom prirastu, koji se
unatoč sušenju jele kreće u granicama od oko 7–8
m3/ha/god. i zatomljuje štete od sušenja, posebice porastom
ukupnih vrijednosti (iv i p) u zadnjoj inventuri.
Primjer 2. Gospodarska jedinica Kupjački vrh je –
prema Đ. Raušu – šuma jele i bukve (Abieti-fagetum
croaticum Horv.38). Izlučena je kao tip I C 10 i raščlanjena
na dvije fizionomsko-edafske varijante prema
postotnom učešću kamenitosti i stjenovitosti površine
na var. I C 10a do 25 % i var. I C 10b > 25 % kamenitosti.
Šume ove gosp. jedinice ( 46 % na II bonitetu, 44 %
na III bonitetu po tablicama Š u r ić – P r an j ić za jelu
i 10 % kao zaštitna šuma) uzrasle su na jurskim vapnencima
s ulomcima noričkih dolomita u gorskom
(altimontanskom) pojasu visinskog pridolaska vegetacije
na nadmorskoj visini od 670 do 998 m, u arealu
bukve na granici prirodnog areala jele.


U reljefu dominira središnje smješten vrh (997,7 m)
od kojeg se spuštaju padine svih ekspozicija od blagih
do vrlo strmih inklinacija. Reljef obiluje kraškim fenomenima
i vrlo strmim stijenama. Geomorfološkim položajem
izravno izložena visinskim strujama zraka jugozapadnog
smjera obilno zagađenog štetnim tvarima
industrijskog porijekla (aeropolutantima) iz Sjeverne
Afrike i Italije, ispriječila se kao barijera na kojoj se
deponiraju u povećanim količinama. Položaj i isturenost
iz okolnog reljefa uz značajnu kamenitost i stjenovitost
površine jedan su od osnovnih uzroka pojačanih
nepovoljnih utjecaja promjena ekosustava biotopa na
razvoj i stanje šuma. U odnosu na susjednu gosp. jedinicu
iz prvog primjera, uzrasloj na boljem staništu (silikat),
povoljnijem geomorfološkom položaju i reljefu
blagih padina, u ovoj gosp.jedinici negativni utjecaji
na promjene ekosustava biotopa jači su i očigledniji.


stava
Šume se uređuju i gospodare od prve izrađene


ju
i


osnove gospodarenja 1891/92 za cijeli velikoposjed




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 17     <-- 17 -->        PDF

R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262
stabla su tijekom vremena djelomično obnovila krošnju.
Tragovi oštećenja su uži godovi i dulja vremena prijelaza
u periodi oporavka u idućim ophodnjicama.


Imela je do sječe stabala uglavnom trećeg debljinskog
razreda izazvala lokalne štete na suncu izloženim
položajima (D. K le p a c , 1955). Da se sprijeći širenje
zaraze, tijekom sanitarnih sječa uklonjena su stabla s
deset i više grmova imele u krošnji. Broj grmova (>10)
je mjerenjem utvrđena granična vrijednost snošljivosti
zaraze. Povećanjem broja grmova prirast se brzo smanjuje.


Pretpostavljenim dominantnim čimbenicima naglog
povećenja broja “sušaca” i produljenih vremena
prijelaza, smatramo sekularna odstupanja klime uz
stalnu prisutnost negativnog djelovanja kompleksa
štetnih sastojaka industrijskog porijekla, kojih se intenzitet
utjecaja na promjene ekosustava promatranih biotopa
danomično povećava.


Da se uvjerimo u učestalost promjena ekosustava
kao posljedice pojave i povećanja intenziteta pretpostavljenih
dominantnih uzročnika sušenja, posegnuli
smo za evidencijama sječa po uzrocima doznake,
koje smo vodili od 1959. do 1991. god. (R. Križanec


1993: 383–402). Na ovu vrstu evidencije sječa odlučili
smo se s ciljem da iz prakse eliminiramo iskustvene,
paušalne i subjektivne vizualne procjene dosadašnjeg
gospodarenja prema zatečenom stanju
šume u vrijeme uređivanja. Ako za promatrano
razdoblje nema odgovarajućih evidencija o promjenama
osnovnih elemenata šume ili barem verbalnog
zapisa o uzrocima negativnih promjena, nerijetko
se negativne promjene stanja šume pripisuju
primijenjenim gospodarskim postupcima. Bez retrospekcije
ektremno nepovoljnih utjecaja različitih
čimbenika na razvoj, stječe se pogrešna slika o gospodarenju.
Ovi se utjecaji ne mogu predvidjeti i u većini
slučajeva stručnim postupcima spriječiti ili zaustaviti,
jer su jači od pozitivnih utjecaja primijenjenih
gospodarskih postupaka.


Iz evidencije sedam uzroka doznake (grom, izvale,
prelomi, sušci, Ad stabla, rak i imela) izdvajamo podatke
o broju stabala (N) i drvnim masama (M) “sušaca”,
koji su u ukupnom etatu (. M m3) i godišnjim prosjecima
(M m3/god.) izvršenih sječa glavnog slučajnog prihoda
po evidentiranim uzrocima, određenim za 31. god.
razdoblje (1959–1989) najjače zastupljeni (tablica 3).


Tablica 3. Struktura “slučajnog prihoda” u NPŠO Belevine od 1959-1989 god.
Table 3 Structure of “random income” in Belevine from 1959 to 1989


Uzrok Grom Izvale Prelomi Sušci
Cause Thunder Windbreaks Breaks Snags
N 418 1606 2486 4698
EM m´ 1476 2683 1761 7159
M mVg. 47,60 86,54 56,80 230,93


U normalnim uvjetima razvoja sušci su u “sanitaru”
zastupljeni u približno ustaljenom omjeru.


Od ukupno doznačenog i posječenog broja stabala


(N) na sušce otpada 40,58 %. Sječe su neravnomjerne,
ovisno o intenzitetu sušenja. Od ukupno posječenih
drvnih masa sušaca (7159 m3) u vremenu od 1959–69.
posječeno je 1639 m3 (21 %), od 1970–79., 1975 m3
Ad. stab. Rak Imela Ukupno
Extra feeling tree Cancer Mistletoe Total
1544 450 376 11578
1722 1115 1683 17599
55,55 35,87 54,30 567,69


(28 %), a od 1980–89., 3545 m3 (50 %). U zadnjem desetogodištu
(1980–89) pojava i sječa sušaca je u odnosu
na prethodna dva udvostručenaa.


Kako pouzdano utvrditi postojanje negativnih promjena
zdravstvenog stanja sastojina? Promjene ćemo
proučiti na dva načina: praćenjem kretanja volumnog
prirasta i postotka prirasta s jednei
ii usporediti s pro


Tablica 4. Kretanje volumnog prirasta (iv) i postotka prirasta (p) u NPŠO “Belevine” od 1951–1989. god.
Table 4 Trends in volume increment (iv) and increment percentage (p) in Belevine from 1951 to 1989


Invent. J E LA -F i r B U K VA -B e e c h
Inventory V V p V iČ p
(god) -(year) mVha % mVha %
(1)
1950/51
(2)
456
(3)
7,66
(4)
1,68
(5)
14
(6)
0,28
(7)
1,95
1958/59 470 7,61 1,62 22 0,44 2,04
1969/70 457 6,95 1,52 41 0,82 2,01
1979/80 433 5,89 1,36 48 0,96 1,99
1989/90 396 5,22 1,32 67 2,23 3,32


U K U PN O -To t a l
V iČ p
mČ/ha %


(8) (9) (10)
470 7,94 1,69
492 8,05 1,64
498 7,77 1,54
481 6,85 1,42
463 7,45 1,61


Ovaj primjer ukazuje na vjerojatnost ostvarenja prognoze udvostručenja „sanitara” u narednoj vremenskoj periodi (od 10,67 na
20,30 %) u gosp. jed Litorić (Hrvatske šume br. 99/2005., str.16–17).




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 16     <-- 16 -->        PDF

R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262
izvan voljnog stručnog antropogenog utjecaja, što tivnog čimbenika na razvoj. Djeluju kompleksno, često
proizlazi iz relevantnih podataka o gospodarenju od se međusobno dopunjuju ili isključuju i u većini sluča1946–
1990. god. tj. tijekom 45 god., kada su mjerena i jeva glede dominacije ne mogu ponaosob izdvojiti.
vremena prijelaza (tablica 1).


Jedan od mogućih uzročnika u ovoj gospodarskoj
Na kraju proteklog raspona vremena od 45. god. jedinici, mogla bi biti brojnost fiziološki zrelih stabala
postignuta je uravnoteženost između optimalne drvne smanjenog prirasta trećeg proširenog debljinskog razzalihe
određene korelacijom “Novog sistema” (Vopt), reda (D > 50 cm p.p.), prisutnih u sastojinama kao pokonkretne
drvne zalihe u gospodarskoj jedinici (Vk) i u sljedica postupnog prevođenja jednodobnih struktura u
međuvremenu posječene drvne zalihe (Vsj): preborne, odnosno sastojinskog oblika gospodarenja u
preborni oblik grupimičnog načina gospodarenja, suopt
kladno s dugoročno zacrtanim ciljem gospodarenja od


119307 m3 119572 m´ 119782 m´


1954. godine (D. Klepac 1954). Iako je broj stabala


462 m3/ha 463mVha 464mVha


ovog razreda maksimalno zastupljen u propisanom


I uz optimalnu uravnoteženost relevantnih pokazadozvoljenom
etatu, prijelaz stabala iz drugog proširetelja
gospodarenja, promjena položaja krivulje vremenog
debljinskog razreda u treći je brži od ostvarenih,
na prijelaza iz 1989. god. ukazuje na poremećaje u razstručnim
propisima dozvoljenih maksimalnih sječa,
voju stabala i sastojina jele. što je utjecalo na stalno povećavanje broja fiziološki


Općenito je potencijalne uzročnike negativnih prozrelih
stabala jele u trećem proširenom debljinskom
mjena vremena prijelaza teško razlučiti. Ovise o domirazredu
(tablica 2).
naciji, intenzitetu i vremenu djelovanja pojedinog nega-


Tablica 2. Omjer drvne zalihe po proširenim debljinskim razredima u % (NPŠO Belevine od 1951–1989 god.)
Table 2 Growing stock ratio by broadened diameter classes in % (Belevine from 1951 to 1989)


Inventura (god) A 10 – 30 cm B 31 – 50 cm C > 51 cm
Inventory (year) Jela - Fir Bukva - Beech Jela - Fir Bukva - Beech Jela - Fir Bukva - Beech
1950/51 9 79 46 21 45 (
ukupno) - (total) 11 45 44
1958/59 6 64 38 32 56 4
(ukupno) - (total) 9 38 53
1969/70 6 51 31 39 63 10
(ukupno) - (total) 10 32 58
1979/80 6 48 27 46 67 6
(ukupno) - (total) 10 29 61
1989/90 5 39 24 46 71 15
(ukupno) - (total) 10 27 63


Nemoguće je u 3–4 ophodnjice, u granicama “Pravremena
prijelaza. Pojačano nepovoljno djelovanje
vilnikom” propisanih sječa užiti sva prekobrojna fizio-globalnih promjena klime i za vegetaciju štetnih sastološki
zrela stabla trećeg debljinskog razreda. Pretvorba jaka industrijskog porijekla ne samo u zraku, već i deuzgojnih
oblika je dugoročni proces. U dosadašnjim poniranih u tlu i podzemnoj vodi, prouzročilo je pojavu
radovima utvrdili smo da gospodarska perioda konverduljih
vremena prijelaza izmjerenih 1989. god. u sva
zije svih stabala preborne sastojine, traje devet prosječ-tri proširena debljinska razreda, kako to pokazuje linija
nih vremena prijelaza za sastojinu kao cjelinu (9Ts). U izjednačenja vremena prijelaza iz 1989 god. na sl. 1.
ovoj gosp. jedinici ono iznosi 145–150 god. i podudara Za vegetaciju štetni sastojci trajno su promijenili ekose
s fizičkom zrelošću jele na granici prirodnog areala sustav na određenom biotopu. Onemogućuju normalnu


(J. S t o c kl , 1941). asimilaciju, smanjuju produkciju drvne tvari i uzrokuju
Uz smanjeni prirast fiziološki zrelih stabala kao uzpostupno
odumiranje oštećenih stabala svih debljina.
rok promjena u razvoju, dulja vremena prijelaza imao Sušenje mogli su prouzročiti kalamitet moljca jelobi
samo treći debljinski razred (C). U drugom bi stabla vih iglica (Argyresthia fundella F.R.) 1968. god. i imela
najjačeg prirasta zadržala dosadašnji trend prelaženja, (1970–79 god.). Štetni utjecaji moljca bili su prostorno
a krivulja izjednačenja iz 1989. god. zadržala položaj. sveobuhvatni, ali je intenzitet širenja zaustavljen pravoMeđutim,
krivulja je karakterističnog hiperboličnog vremeno provedenom zaštitom aviozaprašivanjem (I.
oblika, ali promijenjenog položaja. Promjena položaja Spaić, 1968). Dio napadnutih stabala s krošnjom oštecijele
krivulje istog oblika jednakog prethodnoj ukazućenom
preko 60 % nije se uspio oporaviti (M. An je
na drugi uzrok sužavanja godova, odnosno duljih droić – D. Klepac, 1969). Preostala manje oštećena




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 15     <-- 15 -->        PDF

R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262
PROSJEČNO VRIJEME PRIJELAZA JELE


NPŠOg.j. BELEVINE


Slika 1. Međuodnos vremena prijelaza kao pokazatelja stanja sastojina u NPŠO Belevine (1957–1989)
Figure 1: Interrelation of transition times as an indicator of stand condition in Belevine (1957 – 1989)


Dominantni utjecaji negativnih čimbenika su pripostupcima
ne mogu zaustaviti ili spriječiti, već samo
rodne nedaće, koje se ni optimalnim gospodarskim brzo i primjereno zatečenom stanju sanirati. Pojave su


Tablica 1. Promjene uređajnih pokazatelja u NPŠO “Belevine” od 1946 –1990 god.
Table 1 Changes in management indicators in “Belevine” from 1946 to 1990


Godina Produktivna Konkretna drvna zaliha Vk Posječena zaliha Vsj Omjer smjese po drvnoj masi
invent. god površina ha Concrete growing stock Vk Felled stock Vsj. .. Composition mix per timber mass
Year of Productive Ukupno m3 po ha God. sječe m3 Jela : Bukva
inventory area ha Total m3 per ha Year of felling Fir : Beech
1946 271,50 122.175 450 1,00 0,00
1950/51 271,50 127.561 470 1946-50 (5) 22.228 0,97 0,03
1958/59 269,43 132.444 492 1951-59 (9) 15.114 0,96 0,04
1969/70 269,43 134.345 498 1960-69 (10) 26.557 0,92 0,08
1979/80 261,00 125.676 481 1970-79 (10) 27.430 0,90 0,10
1989/90 258,24 119.572 463 1980-90 (11) 28.453 0,86 0,14
1946-90 -13,26 45 god. 119.7 82 ili 464 m3/ha




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 13     <-- 13 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262
UDK 630* 228 + 561 (001)


VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU
ŠUMSKIH SASTOJINA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA


TRANSITION TIME AS AN INDICATOR OF CHANGES IN THE DEVELOPMENT
OF FOREST STANDS OF SELECTION SILVICULTURAL FORM


Radovan KRIŽANEC1


Verba volant, exempla movent
(Riječi lete, primjeri dokazuju)


SAŽETAK. Višeznačno uporabljiv taksacijski element – vrijeme prijelaza u
našem se šumskom gospodarstvu ne koristi u mogućem opsegu, iako se u svakoj
šumskoj sastojini prebornog uzgojnog oblika i u svako doba može izmjeriti
i primijeniti.


U nastojanju da proširimo primjenu, obradili smo arhivirane podatke dugogodišnjih
istraživanja kretanja i promjena vremena prijelaza tijekom razvoja
sastojina i dosadašnje spoznaje dopunili novim, praktički primjenljivim
značajkama.


Grafičke predodžbe periodički izmjerenih vremena prijelaza tijekom razvoja
tretiranih sastojina, neosporno su potvrdile hipotezu da su vremena prijelaza
svrhoviti uređajni pokazatelji stanja sastojina posredstvom usporedbe
položaja, tijeka i oblika poligon ili krivulja izjednačenja u odnosu na njihov
međuodnos glede postojanosti, očekivanih pozitivnih ili nepredvidivih negativnih
promjena.


Proširenje primjene vremena prijelaza inkorporacijom u postojeće metode
uređivanja šuma prebornog uzgojnog oblika, dopunit će subjektivne okularne
klasifikacije osutosti krošanja objektivnim mjerenjem određenim pokazateljima
stanja sastojina, kao polazištu pri saniranju šteta u svrhu optimalnog
oblikovanja prognostičkih modela predvidivog razvoja i odrednica budućeg
gospodarenja.


Ključne riječi: vrijeme prijelaza, postotak prirasta.


UVOD – Introduction


O vremenu prijelaza kao uređajnom elementu više-korisnost pojma – vrijeme prijelaza – u našem uređivaznačne
primjene bez alternative pri uređivanju šuma nju šuma” (1968:262).
prebornog uzgojnog oblika, objavljeni su brojni znansUnatoč
različitom poimanju, u praksi je ovaj nezatveni
i stručni radovi. Mišljenja i ocjene o uporablji-mjenjiv taksacijski elemenat usvojen i u primjeni provosti
vremenâ prijelaza kao uređajnih pokazatelja nisu širen. S razlogom. Kao jedinstveni vremenski pokaza


jedinstvene. Širokog su raspona. Od L. Hufnagla, telj tempa razvoja stabala na panju nema prikladnijeg
za kojeg je vrijeme prijelaza “kičma uređivanja pre-mjerljivog elementa zamjene.
borne šume” (1928: 598-9), do B. Emrovića koji


Svjedoci smo učestalog i sve intenzivnijeg propa


predlaže “da se ponovno prodiskutira upotrebljivost i


danja klorofilnog aparata krošanja i odumiranja stabala
obične jele i smreke u šumama Gorskog kotara i
Like. Pojavu sušenja već dulje vrijeme istražuju struč


1 Dr.sc. Radovan Križanec, Izv. sveuč. prof. u mirovini


njaci različitih znanstvenih područja, no još nema


Varaždin, Zrinski Frankopana 21/1




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 14     <-- 14 -->        PDF

R. Križanec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU ŠUMSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262
odlučnog odgovora o dominantnim uzročnicima odumiranja.
S obzirom na stanje sastojina i utvrđeni dosadašnji
trend sušenja, nisu isključene ni moguće nepoželjne,
dapače katastrofalne posljedice.


Objavljeni radovi potvrđuju da je problem vrlo zamršen
zbog brojnosti i različitosti utjecaja mogućih
uzročnika sušenja.


Odumiranje stabala je nepredvidiva i vrlo kompleksna
pojava. Lepeza uzročnika je širokog raspona promjenljive
pojavnosti i dominacije negativnog djelovanja
na rast i razvoj, kako po prostranstvu tako i lokalno,
pa i tijekom vegetacijske periode.Utjecaj nepovoljnih
biotičkih i abiotičkih čimbenika različito se odražava
na razvoj određenih vrsta drveća, stanje pojedinih sastojina
i gospodarskih jedinica kao cjelina.


O sušenju se u većini radova iznose subjektivne vizualne
ocjene osutosti krošanja, raspona šteta i izazva


nih posljedica, ali bez navođenja odlučnog dominantnog
uzročnika (uz izuzetke utvrđenih uzročnika lokalnog
karaktera – na pr. potkornjaka, patogenih gljiva,
imele i sl.), budući da nepovoljni čimbenici djeluju
kompleksno i teško ih je razlučiti.


No, bez obzira na uzročnike, mjerenjem vremena
prijelaza objektivno utvrđene negativne promjene su
za šumu – kao samoobnovljiv gospodarski resurs – zabrinjavajuća
pojava, što očigledno proizlazi iz priloženih
grafičkih predodžbi. Promjene vremena prijelaza
odlučno ukazuju na nepovoljan trend razvoja stabala i
sastojina u tretiranim gospodarskim jedinicama.


Ova studija je naš doprinos objektivnijoj ocjeni težine
sve aktuelnijeg problema odumiranja stabala jele
posredstvom mjerljivog uređajnog elementa – vremena
prijelaza.


NOVE SPOZNAJE O KORIŠTENJU VREMENA PRIJELAZA
New insights into the application of transition times


Poznatim postupcima određivanja, osnovnim definicijama
i mogućim oblicima primjene vremena prijelaza,
opisanim u opsežnoj literaturi (A. S c h a e ff e r,


A. Gazin, A. d’Alverny 1930, L. Bourgenot
1951, F. Chatelain 1951, E. Lachaussee 1951,
L. Hufnagl 1928, H. Knuchel 1950, Ž. Miletić
1950 i 1957, D. Klepac 1953 i 1955, M. Čokl 1954,
B. Emrović 1968 i dr.), u ovoj studiji pridružujemo
jedan novi, s obzirom na stanje šuma, probitačan postupak
praktične primjene vremena prijelaza.
Analiza i usporedba savjesno arhiviranih terenskih
obrazaca periodički izmjerenih vremena prijelaza pri
sastavu kronološki donošenih osnova gospodarenja za
nastavno prikazane gospodarske jedinice, rezultirala je
jednom novom u praksi primjenljivom spoznajom.
Vremena prijelaza mogu se upotrijebiti kao
svrhoviti pokazatelji promjena u razvoju sastojina
prebornog uzgojnog oblika.


Navedeni primjeri zorno odražavaju promjene prosječnih
vremena prijelaza u posljednjih nekoliko desetljeća
i odlučno ukazuju na poremećaje u razvoju sastojina
kao posljedicu pogoršavanja zdravstvenog stanja usprkos
optimalnim ostvarenjima propisa prognostičkih
modela gospodarenja po načelima oponašanja prirode.


Primjer 1. U šumarskom listu br. 5-6/1984, str.
213–224 prikazali smo zakonitosti promjena vremena
prijelaza usporedbom osam poligona frekvencija prosječnih
vremena prijelaza, određenih mjerenjem tijekom
20 godina (1957–1976) u NPŠO (Nastavno pokusnom
šumskom objektu Šumarskog fakulteta) gospodarskoj
jedinici Belevine, šumi jele s rebračom
(Blechno-abietetum, Horv. 50) na II bonitetu za jelu po
tablicama Š u ri ć – P r a n j i ć (1966).


Poligoni frekvencija prosječnih vremena prijelaza
po debljinskim stupnjevima istovjetnog su položaja,
toka i oblika, iako je broj godova bio određen analizom
izvrtaka izbušenih u različito vrijeme s različitih stabala
(sl. 1).


Postojanost poligona frekvencija karakteristično je
obilježje viših jedinica prostorne razdiobe uravnoteženog
razvoja i može se smatrati pouzdanim pokazateljem
stanja šume.


Tada smo pretpostavili da će svaka očigledna negativna
promjena položaja, toka i (ili) oblika poligona u
odnosu na prethodni, ukazati na nazočnost izvjesnih
nepovoljnih čimbenika, koji su negativno utjecali ili
utječu na uravnoteženost razvoja i stanja šume.


Kasnija mjerenja u ovoj i susjednoj gospodarskoj
jedinici potvrdila su našu pretpostavku. Položaj krivulje
izjednačenih prosječnih vremena prijelaza izmjerenih
1989. god., ukazuje na promjene u razvoju sastojina
u odnosu na krivulju srednjih vrijednosti snopa poligona
frekvencija prethodnih osam mjerenja, tijekom
manje-više uravnoteženog stanja šume. Uži godovi odnosno
dulja vremena prijelaza od prethodno utvrđenih,
odražavaju promjene dosadašnjeg ustaljenog tempa
razvoja (sl. 1).


Svojevremeno je Z. Vajda (1933) utvrdio postojanost
trenda promjena vremena prijelaza smreke na
određenom staništu i predložio da se istraže mogućnosti
primjene ovog obilježja kao pokazatelja boniteta.


Utvrđene promjene vremena prijelaza demantiraju
mogućnost bonitiranja prebornih sastojina jele. Istovremeno
odražavaju poremećenost stabilnosti ekosustava,
za opstanak šuma vrlo značajne negativne pojave
globalnih razmjera (V. Glavač, 2001).