DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 127 <-- 127 --> PDF |
Pro Silva Europa i Brice de Tu r ck he i m , tajnik. Istodobno, na sjednici u Zagrebu za novoga predsjednika asocijacije Pro Silva Europa u sljedećem mandatnom razdoblju izabran je prof. dr. sc. Jean-Phillipe S c h ü t z . Članovi Upravnoga vijeća asocijacije pohvalno su ocijenili šume i šumarstvo Hrvatske. Istaknuto je kako se u Hrvatskoj sa šumama gospodari u skladu s načelima klasične škole uzgajanja šuma. Profesor Jean-Phillipe Schütz, predsjednik Pro Silva Europa i donedavni profesor uzgajanja šuma u uu Zürichu, naveo je nakon obilaska prebornih šuma u Gorskom kotaru te bukovih šuma na Bilogori, kako se “u Hrvatskoj može osjetiti osebujna povezanost šumara sa šumom, jer to proizilazi iz njihova izgleda i načina gos- IZ EKOLOGIJE podarenja”. Prof. dr. sc. Josef Spörk, predsjednik Pro Silva Austrija i donedavni profesor uzgajanja šuma u Beču, zaključio je nakon obilaska nizinskih šuma: “Stotine hektara raja!” Svi sudionici ekskurzije složili su se s ocjenom predstavnika Mađarske kako su crnojohove sastojine u Podravini “apsolutno najljepše, kakve se ne mogu nigdje vidjeti”. Također je zaključeno kako je asocijacija Pro Silva Europa spremna sponzorirati razminiranje prašume Prašnik. Sljedeća sjednica i ekskurzija održat će se u Belgiji. doc. dr. sc. Igor Anić Zavod za uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu MIKROBIOLOŠKA GNOJIVA Program stručno pratećih događanja na Osječkom proljetnom sajmu 2005. g. ubrojio je i predavanje pod nazivom “Nove tehnologije gnojenja biljnih vrsta bakterijskim gnojivom BactoFil A i B”. Predavač je bio dr. sc. Stevan B o š n ja k , vlasnik i direktor Zavoda za nove tehnologije u poljoprivredi iz Subotice, predavač na poljoprivrednom fakultetu u Beču i član Akademije znanosti Francuske. Prema riječima dr. sc. Stevana Bošnjaka, mikrobiološka gnojiva više nisu trend. Ona su potreba. Potreban je razvoj pri kojemu neće doći do uništavanja prirode, te je poruka “S prirodom se ne junači!”, jedna od glavnih poruka predavanja. U tom duhu, potrebno je zapitati se: “Koju opću razinu razvoja trebamo dostići kako bi prosječno obrazovan građanin Republike Hrvatske shvatio prethodnu poruku?” Jednako tako važno je pitanje: “Koliko smo spremni vjerovati napretku znanosti, a s tim i ponovo otkrivenih postulata ekologije i kolika nam je mogućnost prestrukturiranja u skladu s novo-starim saznanjima, pa tako i u pitanju gnojenja?” Nešto malo o gnojenju Biljka je jedino živo biće koje živi u dvije sredine: pedosferi i atmosferi. Najčešće vidimo njezin nadzemni dio, a zaboravljamo kako biljka ima najmanje šezdesetak posto podzemnog dijela od nadzemnmog dijela, te da u podzemnom dijelu biljke također postoji ligno-celulozan kompleks koji je nositelj humusa. Biljka je sastavljena od 72 elementa od kojih je sastavljena i Zemlja. Mi od tih elemenata forsiramo 16, kojih nazivamo mikro i makro elementima. Libiegov zakon minimuma kaže kako je rast i prirast biljke određen onim elementom koji je biljci pristupačan u najmanjoj količini. Stoga dobar domaćin uzima onoliko od tla koliko mu može i vratiti. Razlaganje ligno-celuloznog dijela organskih ostataka čini većinu humusa. Lignin je u tom kompleksu osnovni nositelj humusa. Da bi se izdvojila celuloza, mora se razbiti lignin. To razlaganje rade mikroorganizmi. Uzalud se gnoji tlo umjetnim gnojivima, ako je njegova vrijednost ispod pH 6,0. Naime, ispod te vrijednosti dolazi do znatnog smanjenja, pa čak i zamiranje mikrobiološke aktivnosti. Nitratni oblik dušika jedini je pristupačan za biljke. Stoga se treba zamisliti nad iskorištenjem amidnih i amonijačnih gnojiva, gnojiva u kojima je dušik u obliku koji je nepristupačan za biljke i koji se, kao takav, dobrim dijelom ispire u podzemne vodotoke ili se vraća u zrak. Bit je pronaći bakterije koje razgrađuju biljkama nepristupačne tvari. Paljenje korova i organskih ostataka nikako se ne preporučuje. Tim je načinom upropaštena ligno-celulozna tvar, uništeni su mikroorganizmi u sloju tla dubine 3–5 cm računajući od površine. Uništenje je najčešće toliko da je taj sloj gotovo sterilan, a sjeme korova, koje se zadržalo nešto niže nije uništeno temperaturom i može ostati klijavo još idućih 5, 25, ali i 40 godina. Jednako tako potrebno je znati kako je i zbog neizbalansirane primjene mineralnih gnojiva došlo do promjene strukture tla, promjene pH vrijednosti, a time i mikrobiološke aktivnosti i vodno-zračnog režima tla. Ako se nastavi s dosadašnjom primjenom mineralnih gnojiva, tla uskoro neće reagirati na njih ma koliko ih dodavali. V till. Najbitnija teorija mikrobioloških gnojiva Mikrobiološko gnojivo bazirano je na bakterijama jer su najzahvalnije, održavaju se u najekstremnijim uvjetima, osim u uvjetima spaljivanja. Postavilja se pitanje: postoje li bakterije koje ne žive u simbiozi s biljkom, ali |