DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 127     <-- 127 -->        PDF

Pro Silva Europa i Brice de Tu r ck he i m , tajnik. Istodobno,
na sjednici u Zagrebu za novoga predsjednika
asocijacije Pro Silva Europa u sljedećem mandatnom
razdoblju izabran je prof. dr. sc. Jean-Phillipe S c h ü t z .


Članovi Upravnoga vijeća asocijacije pohvalno su
ocijenili šume i šumarstvo Hrvatske. Istaknuto je kako
se u Hrvatskoj sa šumama gospodari u skladu s načelima
klasične škole uzgajanja šuma.


Profesor Jean-Phillipe Schütz, predsjednik Pro Silva
Europa i donedavni profesor uzgajanja šuma u
uu Zürichu,
naveo je nakon obilaska prebornih šuma u Gorskom
kotaru te bukovih šuma na Bilogori, kako se “u Hrvatskoj
može osjetiti osebujna povezanost šumara sa
šumom, jer to proizilazi iz njihova izgleda i načina gos-


IZ EKOLOGIJE


podarenja”. Prof. dr. sc. Josef Spörk, predsjednik Pro
Silva Austrija i donedavni profesor uzgajanja šuma u
Beču, zaključio je nakon obilaska nizinskih šuma:
“Stotine hektara raja!” Svi sudionici ekskurzije složili
su se s ocjenom predstavnika Mađarske kako su crnojohove
sastojine u Podravini “apsolutno najljepše,
kakve se ne mogu nigdje vidjeti”.


Također je zaključeno kako je asocijacija Pro Silva
Europa spremna sponzorirati razminiranje prašume
Prašnik. Sljedeća sjednica i ekskurzija održat će se u
Belgiji.


doc. dr. sc. Igor Anić


Zavod za uzgajanje šuma,


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


MIKROBIOLOŠKA GNOJIVA


Program stručno pratećih događanja na Osječkom
proljetnom sajmu 2005. g. ubrojio je i predavanje pod
nazivom “Nove tehnologije gnojenja biljnih vrsta
bakterijskim gnojivom BactoFil A i B”. Predavač je
bio dr. sc. Stevan B o š n ja k , vlasnik i direktor Zavoda
za nove tehnologije u poljoprivredi iz Subotice, predavač
na poljoprivrednom fakultetu u Beču i član Akademije
znanosti Francuske.


Prema riječima dr. sc. Stevana Bošnjaka, mikrobiološka
gnojiva više nisu trend. Ona su potreba. Potreban
je razvoj pri kojemu neće doći do uništavanja prirode, te
je poruka “S prirodom se ne junači!”, jedna od glavnih
poruka predavanja.


U tom duhu, potrebno je zapitati se: “Koju opću razinu
razvoja trebamo dostići kako bi prosječno obrazovan
građanin Republike Hrvatske shvatio prethodnu poruku?”
Jednako tako važno je pitanje: “Koliko smo
spremni vjerovati napretku znanosti, a s tim i ponovo otkrivenih
postulata ekologije i kolika nam je mogućnost
prestrukturiranja u skladu s novo-starim saznanjima, pa
tako i u pitanju gnojenja?”


Nešto malo o gnojenju


Biljka je jedino živo biće koje živi u dvije sredine: pedosferi
i atmosferi. Najčešće vidimo njezin nadzemni
dio, a zaboravljamo kako biljka ima najmanje šezdesetak
posto podzemnog dijela od nadzemnmog dijela, te da u
podzemnom dijelu biljke također postoji ligno-celulozan
kompleks koji je nositelj humusa. Biljka je sastavljena od
72 elementa od kojih je sastavljena i Zemlja. Mi od tih
elemenata forsiramo 16, kojih nazivamo mikro i makro
elementima. Libiegov zakon minimuma kaže kako je rast
i prirast biljke određen onim elementom koji je biljci
pristupačan u najmanjoj količini. Stoga dobar domaćin
uzima onoliko od tla koliko mu može i vratiti.


Razlaganje ligno-celuloznog dijela organskih ostataka
čini većinu humusa. Lignin je u tom kompleksu osnovni
nositelj humusa. Da bi se izdvojila celuloza, mora
se razbiti lignin. To razlaganje rade mikroorganizmi.
Uzalud se gnoji tlo umjetnim gnojivima, ako je njegova
vrijednost ispod pH 6,0. Naime, ispod te vrijednosti
dolazi do znatnog smanjenja, pa čak i zamiranje mikrobiološke
aktivnosti.


Nitratni oblik dušika jedini je pristupačan za biljke.
Stoga se treba zamisliti nad iskorištenjem amidnih i
amonijačnih gnojiva, gnojiva u kojima je dušik u obliku
koji je nepristupačan za biljke i koji se, kao takav, dobrim
dijelom ispire u podzemne vodotoke ili se vraća u
zrak. Bit je pronaći bakterije koje razgrađuju biljkama
nepristupačne tvari.


Paljenje korova i organskih ostataka nikako se ne
preporučuje. Tim je načinom upropaštena ligno-celulozna
tvar, uništeni su mikroorganizmi u sloju tla dubine
3–5 cm računajući od površine. Uništenje je najčešće
toliko da je taj sloj gotovo sterilan, a sjeme korova, koje
se zadržalo nešto niže nije uništeno temperaturom i
može ostati klijavo još idućih 5, 25, ali i 40 godina.


Jednako tako potrebno je znati kako je i zbog neizbalansirane
primjene mineralnih gnojiva došlo do promjene
strukture tla, promjene pH vrijednosti, a time i mikrobiološke
aktivnosti i vodno-zračnog režima tla. Ako
se nastavi s dosadašnjom primjenom mineralnih gnojiva,
tla uskoro neće reagirati na njih ma koliko ih dodavali.


V till.


Najbitnija teorija mikrobioloških gnojiva


Mikrobiološko gnojivo bazirano je na bakterijama jer
su najzahvalnije, održavaju se u najekstremnijim uvjetima,
osim u uvjetima spaljivanja. Postavilja se pitanje:
postoje li bakterije koje ne žive u simbiozi s biljkom, ali