DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 121 <-- 121 --> PDF |
Iz prirodne baštine Istre KAMENJAK Na poluotoku Istri Premantura je najjužnije naselje. Od nje prema jugu u dužinu od 4–5 kilometara proteže se rt Kamenjak, površine oko 5 km2. Obale su mu razvedene i u njihovoj blizini je nekoliko otočića i školjeva. Dugi obalni pojas svojom nam razvedenošću otkriva zanimljive geomorfološke pojave. Izduljenost Kamenjaka i njegova dobra izloženost maritimnim utjecajima sjevernog Jadrana, uvjetovala je i pojačani maritimni utjecaj na njegov živi svijet, u puno većoj mjeri nego na ostalim sličnim okolnim dijelovima Istre i Hrvatskog primorja. Ponegdje je obala stjenovita i strma u obliku ma- Slika 1. Dio južnih predjela Kamenjaka Uz obalnu crtu raspoređena je raznolika vegetacija, često itekako bujna, a na nekim dijelovima obalnog pojasa žive rijetke biljke hrvatske flore (Anthemis tomentosa i dr.) koje tu imaju jedino nalazište u Hrvatskoj. Središnji dio Kamenjaka nalikuje maloj vapnenačkoj visoravni, blago valovitoj i gotovo bez šumske vegetacije. Nju nalazimo najviše uz rubove zapadnih i istočnih dijelova u obliku borovih šumaraka ili guste makije. U tim područjima je i dio obradivih površina na dubljim tlima, tako da je kroz cijelu površinu Kamenjaka prošarana mrežom bijelih putova raspoređenih u svim smjerovima. Najveći dio tala središnjeg dijela Kamenjaka je plitak, dijelom skeletoidan, pa se padaline brzo gube u vapnenačkoj podlozi. Zbog fiziološke suše termofilna i kserofilna vegetacija ne sadrži viših drvenastih vrsta već su uz mršave travnjačke površine najbolje razvijeni garizi, gušći ili rjeđi, raznih vrsta bušina, obične borovice, brnistre i visokog vrijesa, koji u južnom dijelu mjestimično poprimaju izgled niske guste ili prorijeđene makije. Međutim, i u onom središnjem dijelu Kamenjaka u kojemu prevladava niska i mršava travnjačka vegetacija, lih klifova, na nekim mjestima je niska i postupno se spušta do razine mora, drugdje je obalni pojas stjenovit sa stubasto poredanim kamenim vapnenačkim pločama, u kojima je abrazijom nastalo mnogo zanimljivih geomorfoloških tvorevina kao što su potkapine, male poluspilje, stijene s dubokim i oštrim škrapama ili jame rikavice iz kojih odjekuje mlat mora. Na obalnim stijenama tu i tamo je deblji sloj crvenice prekriven slojem vegetacije gdje su nastali sitni erozijski oblici, pa su ti dijelovi obale vrlo slikoviti. Slika 2. Slikovita stjenovita obala Kamenjaka u južnom dijelu mjestimično rastu rijetke sastojine borovice i garig bušina, tako da se nerijetko i ti krajolici ističu znatnom vegetacijskom raznolikošću. Ovakav botanički sastav na Kamenjaku tijekom najvećeg dijela vegetacijskog razdoblja pruža vrlo privlačnu sliku zbog raznolikosti boja, mirisa i oblika koje tu nalazimo. Botanički je na Kamenjaku najznačajnija niska vegetacija travnjaka, koji se u najvećem dijelu nalaze pod snažnim i raznolikim utjecajima čovjeka. Na tim travnatim površinama živi razmjerno velik broj biljnih vrsta, dobro prilagođenih ovim submediteranskim i eumediteranskim uvjetima podneblja. Ponajprije su to razne vrste kaćunovica ili orhideja (Orchidaceae) kojih je do danas poznato na ovim staništima oko 20 vrsta. Među njima se nalazi i nekolicina naših endemičnih oblika, kao što je istarska kukavica (Serapias istriaca), česta ali tek nedavno otkrivena svojta. Njezin pronalazak tek prije koju godinu na svoj način govori ne samo o osebujnosti ovih biotopa, već i znatnoj neistraženosti ovoga dijela naše flore, jer i unatoč tolikog biljnog bogatstva Kamenjaka, napose onog orhidejskog, ta svojta ostala je nepoznata do u najnovije vrijeme. Tim više, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 122 <-- 122 --> PDF |
Slika 3. Dio obalnog pojasa s bogatijom vegetacijom što na Kamenjaku istarska kukavica ima populaciju od tisuća i tisuća primjeraka raspoređenih u većim ili manjim skupinama. Ta česta biljka naraste 20 do 30 cm visoko i u travnatoj vegetaciji ističe se u vrijeme cvatnje krupnim skerletno crvenim jezičastim cvjetovima. Kad je vlage više, u vrijeme vegetacije, tratina se mjestimično crveni od mnoštva primjeraka koji kao da plamte u travnatom pokrivaču, pomiješani s glavicama djetelina sličnih boja i visine. Posebno vlažno i toplo proljeće 2004. godine na ovim staništima očitovalo se u nevjerojatnoj bujnosti travnatog pokrivača, koji je u to doba bio visinom i biomasom barem 5 do 10 puta viši i bogatiji. Neke svojte trava iz rodova Bromus, Festuca i Holcus narasle su i preko 120 cm visine, zakrilivši i mnoge niske grmove obične borovice, a veliko crvenilo cvjetova istarske kukavice prekrilo je svaku slobodnu površinu pri tlu. Dapače, uzevši u obzir stanje vegetacije na ovom istom staništu jednu ili dvije godine ranije, iste godine moglo se zapaziti kako je broj njezinih primjeraka barem trostruko ili peterostruko veći nego prije. Nekadašnji suhi i mršavi travnjak na plitkom vapnenastom tlu sada je postao bujna zelena površina, na kojoj se prizemno bilje zamjećivalo tek kad bi se posve približili ili malo razgrnuli visoke vlati trava. Uz ovu svojtu nazočan je i njezin endemični križanac s jezičastom kukavicom (Serapias lingua), imenovan prema obližnjem gradu Puli (Serapias x pulae) sa znatnim brojem primjeraka i s velikom individualnom varijabilnošću. U nekim dijelovima gaženih tratina živi i mala svilenasta kokica (Ophrys bombyliflora) s nevjerojatno velikim brojem primjeraka, najvećim koliko je do danas poznato, ne samo u Hrvatskoj. Među endemičnim oblicima orhideja na Kamenjaku raste i Uncova kokica (Ophrys untchjii). Već i isticanje samo ovih vrsta pokazuje kako je ovo stanište u odnosu na brojnost i endemičnost te osobitu kombinaciju svojti orhideja pravi orhidejski vrt i veliki cvijetnjak koji bi, makar samo po tome, teško našao premca negdje drugdje u našem pri- Slika 4. Populacija endemične istarske kukavice (Serapias istriaca) na Kamenjaku tijekom mjeseca svibnja morskom pojasu i otocima, a vjerojatno i u drugim dijelovima Sredozemlja. Iako su predstavnici šumske vegetacije na Kamenjaku razmjerno malobrojni, a degradacijski stadiji šumske vegetacije zauzimaju najveće dijelove prostora, upravo ovi posljednji, uz nazočne manje površine suhih i zapuštenih travnjaka, predstavljaju botanički najvrjednije i najbogatije dijelove. Zbog toga neki zastupaju mišljenje kako na ovim prostorima Istre ne bi trebalo provoditi nikakvu zakonsku zaštitu, jer, kako kažu, upravo mnogobrojni utjecaji čovjeka osiguravaju postojeće oblike vegetacije i prebogatu i jedinstvenu floru. U protivnom slučaju progresivne vegetacijske sukcesije, kažu, dovele bi ubrzo do nestanka pogodnih staništa za niske vegetacije travnjaka i prorijeđenih gariga. Ipak smatram, kako je izvjesni oblik zaštite prostora neophodan kako bi se ublažile posljedice nekih nepovoljnih djelatnosti čovjeka. Tako je primjerice, izvan zdravorazumske logike i protivno zakonskoj zaštiti na ovim prostorima održavati vojne vježbe, kao i dopustiti bilo kakve aktivnosti turista kao i ostalih namjernika. Iz svega što je rečeno, postojeću zakonsku zaštitu Kamenjaka kao značajnog krajolika, odnosno botaničkog rezervata najviše vrste što bi trebalo, konačno i provesti, ne bi trebalo shvatiti samo kao formalnu zakonsku odredbu, već bi konkretnim mjerama zaštite sve to trebalo i provoditi. Bez obzira da li mjesne vlasti i odgovarajuće institucije na državnoj razini to shvaćaju ili ne, ili im je potrebno još neko vrijeme da im stranci to predlože, Kamenjak kao mali dio poluotoka Istre i Hrvatske u botaničkom pogledu svakako to zaslužuje. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. |