DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Špela Habič, Janez Konečnik, Hrvoje T. Oršanić i
Stanko Pelc.


Kao nagradu za prošlogodišnji uspjeh, dobitnica
Grand Prix-a Željka Bakran – UŠP Bjelovar priredila
je svoju prvu samostalnu izložbu u sklopu Salona.


Izložbe fotografija već su tradicionalna aktivnost
bjelovarskog Ogranka povodom Dana hrvatskog šumarstva.
Od 1998. – 2003. izložba “Šuma okom šumara“
održavala se u atriju Gradskog muzeja a autori su bili
članovi Ogranka i zaposlenici s područja UŠP Bjelovar.
Ravnatelj Muzeja, gospodin Dubravko Adamović –
akademski slikar, sugerirao nam je i ponudio da izložbu
2004. godine postavimo u galeriju “Nasta Rojc“, priz


natom izložbenom prostoru u Republici Hrvatskoj, najvećem
i najljepšem izložbenom prostoru kojim Muzej
raspolaže, da se imenuje Ocjenjivački sud i dodijeli
naziv 1. bjelovarski salon fotografije “Šuma okom šumara“.
Upravni odbor Ogranka objeručke je prihvatio
sugestiju i pozvao članove HŠD-a iz cijele Hrvatske da
prijave svoje fotografije. Za sudjelovanje na 2. salonu
uz članstvo HŠD-a pozvani su i svi zaposleni i umirovljeni
djelatnici Hrvatskih šuma, a 3. Salon će, nadamo
se, prijeći i granice Hrvatske, te postati Međunarodni
bjelovarski salon fotografije “Šuma okom šumara“.


Željko Gubijan


PRETPRISTUPNI PROGRAMI EUROPSKE UNIJE
I MOGUĆNOSTI NJIHOVE PRIMJENE
Potrebe Republike Hrvatske za stranom pomoći


Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, Republika
Hrvatska obvezala se na koordinaciju aktivnosti
oko projekata financiranih iz stranih izvora. Ta je obveza
izričito sadržana u točki 109. SSP-a koja navodi da
će zbog omogućivanja optimalne uporabe raspoloživih
sredstava stranke osigurati da doprinosi Zajednice budu
ostvareni u uskoj koordinaciji s doprinosima iz drugih
izvora, poput država članica, drugih zemalja i međunarodnih
financijskih institucija, te da će redovito
razmjenjivati informacije o svim izvorima pomoći.


Republika Hrvatska je 18. lipnja 2004. godine dobila
status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, čime joj
se otvara i mogućnost korištenja sredstava pretpristupnih
fondova Europske unije. Pristupni pregovori počet
će bilateralnom međuvladinom konferencijom između
Republike Hrvatske i Europske unije. To je povijesni
događaj za našu zemlju, ali i svojevrstan pozitivan poticaj
cjelokupnom području jugoistočne Europe i ostalim
zemljama u procesu stabilizacije i pridruživanja.


Dokument, pod nazivom Potrebe RH za stranom
pomoći u procesu pristupanja EU od 2004. do 2006.
godine (PSPPP), prva je službena sustavna procjena rezultata
dosadašnje i tekuće inozemne tehničke pomoći,
projekata i programa ulaganja u Republiku Hrvatsku.
PSPPP predstavlja analizu sektorskih potreba i prioriteta
koja bi trebala osigurati temeljne podatke za cjelokupnu
nacionalnu strategiju korištenja inozemne pomoći
u trogodišnjem razdoblju. Cilj je dokumenta osigurati
podlogu za razgovore sa stranim donatorima o
mogućnostima dodjele njihove pomoći.


Djelotvorno tržišno gospodarstvo uvjet je ulaska u
EU, ali istovremeno i cilj tranzicije iz sustava centraliziranog
upravljanja. Stoga se u slučaju većine zemalja
srednje i istočne Europe proces integriranja preklapa s
tranzicijom ili predstavlja njezin nastavak. Povećana
konkurentnost sa zemljama EU usko je povezana s


gospodarskom globalizacijom koja se odražava i na
zemlje srednje i istočne Europe, pa stoga nije uvijek
moguće razdvojiti posljedice tranzicije od učinaka pristupanja
Europskoj uniji i globalizacije. Zemljama srednje
i istočne Europe pristupanje Europskoj uniji donosi
gospodarsku korist, ali i troškove. Najznačajnije koristi
su: povećana liberalizacija tržišta, povećana izravna
strana ulaganja i pristup fondovima EU te stroži standardi
za zaštitu okoliša. Troškovi će uglavnom biti povezani
s dislociranjem radnika iz onih industrijskih grana
koje su nekonkurentne na jedinstvenom tržištu te s
uvođenjem regulative o zaštiti okoliša i slično.


Važno je naglasiti da će Hrvatska morati financijski
doprinijeti proračunu EU za sudjelovanje u svakom
pojedinom programu, pri čemu postoji mogućnost sufinanciranja
sudjelovanja iz pretpristupnog programa
Phare u iznosu od 75 % članarine, s time da ukupan iznos
namijenjen za sufinanciranje u programima Zajednice
iz Phare programa ne može prijeći 10 % iznosa
nacionalne komponente Phare programa (za 2005. godinu,
ne smije prijeći iznos od 6 milijuna eura).


Postoji mogućnost da se u određene programe zajednice
uključe i hrvatske tvrtke kao koordinatori pojedinih
projektnih prijedloga koji su izrađeni u suradnji s
projektnim partnerima. Druga mogućnost kroz koju se
može uključiti poslovni sektor je potpora tvrtkama
kroz financiranje projekata od europskih interesa. Programi
zajednice kroz koje se nude takve mogućnosti su
Marco Polo, Šesti okvirni program, Program zajednice
za potporu malim i srednjim poduzetnicima.


Sve zemlje kandidati trenutno su korisnici pomoći
EU iz pretpristupnih fondova, a po ulasku u EU bit će
korisnici strukturnih fondova. Uz uvjet da se njima primjereno
upravlja, pomoć iz tih fondova može znatno
doprinijeti regionalnom razvoju, kao i gospodarskom
razvoju uopće.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 103     <-- 103 -->        PDF

IZAZOVI ZA EU


Uz izazove s kojima su u procesu integracije suočene
zemlje srednje i istočne Europe, moguće je izdvojiti
i nekoliko pitanja koja predstavljaju izazove za samu
EU u procesu proširenja na istok.


(1)Nedostatnost instrumenata EU (strukturalni fondovi)
u suočavanju s regionalnim nejednakostima
unutar EU nakon priključenja zemalja kandidata. Ti
instrumenti, naime, preferiraju stare u odnosu na
nove članice.
(2)Problem povećane nejednakosti unutar pojedinih
novih članica nakon ulaska zemalja srednje i istočne
Europe. Ove nejednakosti mogu biti izvor društvenih
kriza, a time i smanjene podrške integraciji.
(3)Poljoprivreda, zbog povećanja cijena u zemljama
srednje i istočne Europe.
(4)Ilegalna imigracija u EU, koja će se možda povećati
u proširenoj EU.
(5)Institucionalna prilagodba EU kako bi bila spremna
primiti nove članice.


(6)Problem upravljanja procesom proširenja, gdje će
neke zemlje znatno zaostajati za drugima pri ulasku
u EU.
Primjer: Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija,
Bugarska i Rumunjska


U zadnjih nekoliko godina zemlje srednje i istočne
Europe prošle su kroz socioekonomske promjene, približile
se EU te išle ukorak s globalizacijom. Ovi procesi
odvijali su se istovremeno, tako da nije uvijek moguće
odvojiti troškove i koristi priprema za integraciju
u EU od troškova i koristi transformacije i globalizacije.
Ovi potonji pojavili bi se čak i da integracija u EU
nije bila prioritetni cilj.


Proces pripreme za priključenje zemalja srednje i
istočne Europe Europskoj uniji ušao je u kvalitativno
novu fazu. Politička, gospodarska i društvena transformacija
dosegla je kritičnu točku kad se promijene trebaju
provesti u do tada netaknutim i politički osjetljivim
sferama te stvoriti uvjeti za održivi razvoj. Kako
pregovori napreduju i ulaze u sve više tehničkih detalja,
tako sve vidljivijima postaju razlike u mogućnostima
pojedinih kandidata da se prilagode zahtjevima EU.


Iako su Bugarska i Rumunjska već potpisale sporazum
o priključivanju prema kojem bi EU društvu trebale
pristupiti 2007. njihovo pridruživanje u tom roku
još uvijek nije potpuno sigurno, te bi se u slučaju nepoštivanja
odredbi navedenog sporazuma moglo odgoditi
na godinu dana. Eventualna odgoda bi sa sobom povukla
i znatne financijske gubitke.


Prema procjenama, ta zemlja bi u slučaju nepristupanja
u predviđenom terminu izgubila 800 milijuna
eura. No, unatoč nekim suprotnim tvrdnjama, nije izvjesno
da će se tako nešto ostvariti. U prilog tome govore
i informacije da je Bugarska gotovo u potpunosti
uspjela iskoristiti sredstva iz pretpristupnih fondova
SAPARD i Phare, dok je s ISPA-om nešto teža situacija
jer su se pojavili problemi pri izgradnji cesta zbog
nacionalizacije zemljišta.


Raniji ulazak u EU znači i raniju mogućnost korištenja
fondova i stvaranja pobjednika. Fondovi se trebaju
investirati u one zone koje imaju najveći potencijal,
a one su najčešće razvijenije, ali ne nužno i najrazvijenije
zone. Ovakav pristup može kod stanovnika
manje razvijenih područja dovesti do osjećaja da su relativni
gubitnici, iako će, naravno, i oni imati koristi od
fondova.


Prioriteti prilagodbe EU


Pomoć Europske unije čini većinu pomoći koja stiže
u Hrvatsku. Ona je usmjerena na područja definirana
u Europskom partnerstvu i Mišljenju Europske komisije
te uključuje pomoć u gospodarskom sektoru, jačanju
uprave. U zaključcima Mišljenja utvrđeni su sljedeći
ključni prioriteti u provedbi pravne stečevine Zajednice
te se navode po redu važnosti:
1) okoliš – bit će potrebni znatni napori, uključujući


značajna ulaganja i jačanje upravne sposobnosti za
provedbu zakonodavstva;


2) socijalna politika i zapošljavanje, poljoprivreda, telekomunikacije
i informacijska tehnologija, regionalna
politika, pravosuđe i unutarnji poslovi, tržišno
natjecanje, slobodno kretanje roba, osoba i usluga
– morat će se uložiti prilični napori u cilju usklađenja
zakonodavstva;


3) pravo trgovačkih društava, ribarstvo, promet, energija,
zaštita potrošača i zdravlja, carinska unija i financijska
kontrola – moraju se uložiti određeni na


pori kako bi se osigurala sukladnost s pravnom ste


čevinom Zajednice.


Treba uzeti u obzir da fondovi pomoći EU ne obuhvaćaju
pomoć za unaprjeđenje osnovnog školstva i
socijalnog sektora. Stoga su školstvo, zdravlje i pomoć
socijalno ugroženim skupinama područja u kojima Hrvatska
traži veću pomoć drugih donatora. Sljedeća područja
drže se mogućim strateškim ciljevima inozemne
pomoći:


pomoć u pružanju socijalne zaštite na područjima
posebne državne skrbi;


potpora reformi zdravstva;


jačanje upravnih struktura za koordinaciju programa
socijalne sigurnosti;


jačanje i potpora suradnji između nevladinih udruga
i državnih institucija;


davanje veće pomoći za sudjelovanje u međunarodnoj
istraživačkoj suradnji;


potpora projektu e-Hrvatska.


ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Pretpristupni programi – mogućnosti za poslovnu zajednicu


Pretpristupni programi (PHARE, ISPA i SAPARD)
pokrenuti su od Europske komisije, s ciljem pomoći
državama korisnicama tijekom priprema za članstvo u
Europskoj uniji te njihovu pripremu za korištenje fondova
namijenjenih državama članicama Unije. Slijedom
stjecanja statusa kandidatkinje za članstvo u Europskoj
uniji u lipnju 2004. godine, Republika Hrvatska
nakon donošenja Pretpristupne strategije od Europske
komisije, 6. listopada 2004. godine postaje korisnicom
pretpristupnih programa.


Pretpristupni program PHARE (franc. Pologne –
Hongrie: assistance á la restructuration économiqe) namijenjen
je jačanju institucija kako bi one mogle učinkovito
funkcionirati unutar Europske unije i provoditi
njenu pravnu stečevinu, te jačanje socijalne, ekonomske
kohezije u državi kandidatkinji. Sredstva iz programa
ISPA (eng. Instrument for Structural Policies
ss fo
fofor
rr Pr
PrPre
ee –
Accession) osiguravaju financijsku podršku pri primje


ni zakonodavstva u području zaštite okoliša i ulaganjima
u prometnu infrastrukturu, a program SAPARD
(eng. Special Accession Programme for Agriculture and
Rural Development) namijenjen je za područje poljoprivrede
i poticanje ruralnog razvoja.


Pretpristupni programi predviđeni su za proračunsko
razdoblje Europske unije do kraja 2006. godine,
kada bi trebali biti zamijenjeni jedinstvenim pristupnim
instrumentom IPA (eng. Instrument for Pre – accession
Assistance).


Europska unija je u Hrvatskoj iz pretpristupnih fondova
iz proračunske 2005. godine osigurala 105 milijuna
eura (80 milijuna za PHARE i 25 milijuna za
ISPA-u), a u sklopu proračuna za 2006. godinu 140 milijuna
eura (80 milijuna za PHARE, 35 milijuna za
ISPA-u i 25 milijuna za SAPARD).


PHARE


Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva važan
je element komponente promicanja gospodarske i
socijalne kohezije, ponajprije stoga što se ono smatra
ključnim čimbenikom regionalnog razvoja i važnim elementom
restrukturiranja gospodarstva, smanjenja nezaposlenosti
i jačanja regionalne konkurentnosti. Područja
suradnje na području ekonomske i socijalne kohezije
s naglaskom poduzetničke aktivnosti u PHARE
programu obuhvaćaju sufinanciranje istraživanja tržišta,
promociju proizvoda, studijska putovanja, pomoć
pri izlaganju na sajmovima, edukaciju i obuku, pomoć
pri primjeni novih znanja i tehnologija. Treba naglasiti
da kroz program PHARE nije moguće dobivanje izravnih
financijskih iznosa preko 100 000 eura za pojedine
male i srednje poduzetnike i obrtnike. Naime, pravila
Europske unije o državnim potporama ne dopuštaju narušavanje
slobodne tržišne utakmice i dovođenje jednog


gospodarskog subjekta u prednost nad drugim. Ukupna
sredstva na raspolaganju Hrvatskoj su u iznosu od 80
milijuna eura u 2005. godini i isto toliko u 2006. godini.
Oko 30 % sredstava namijenjeno za tehničku pomoć za
jačanje državne uprave i institucija, a oko 70 % sredstava
namijenjeno poboljšanju regulatornog okvira za provedbu
acquisa te promicanje ekonomske i socijalne kohezije,
te sufinanciranje investicijskih projekata do 75 %.


Krajnji korisnici su tijela državne uprave i javna poduzeća,
te privatni poduzetnici u komponenti gospodarske
i socijalne kohezije kada se ispune uvjeti za njezino
otvaranje. Mogućnosti za poduzeća ostvaruju u
komponenti gospodarske i socijalne kohezije kada se
ispune uvjeti za njezino otvaranje.


Interreg – Inicijativa Zajednice


U inicijativi Europske zajednice (EZ) Interreg, projektni
partneri iz RH aktivno sudjeluju u sve tri linije
A, B, C: 1) linija IIIA Trilaterala Slovenija – Mađarska


– Hrvatska, 2) IIIA Jadranska pogranična suradnja, 3)
IIIB CADES i 4) IIIC linija, dok se privatne tvrtke mogu
pojavljivati isključivo u kategoriji partnera koji u
okviru provedbe projekta ne ostvaruju nikakvu financijsku
dobit, tj. profit. Dakle, u provedbi projekata, privatne
tvrtke provode neprofitne aktivnosti definirane
unutar pojedinog projekta.
Na temelju postojećeg iskustva u radu s Inicijativom
EZ do sada su se u inicijativi Interreg kod nas prijavljivale
privatne tvrtke, jer nije bilo bespovratnih


sredstava za izravno sudjelovanje partnera iz RH, pa
shodno tome niti obveza ili formalnog okvira. Općenito
uzevši, projekti unutar inicijative Interreg usmjerene
su na stvaranje javne dobrobiti prostora na kojemu se
implementira pojedini projekt. Ciljevi inicijative Inter-
reg su teritorijalna integracija putem prekogranične,
transnacionalne i međunarodne suradnje, stvaranje
mreža suradnje, korištenje iskustava europskih regija
za područje RH, izrada zajedničkih razvojnih strategija,
promicanje interesa RH.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 105     <-- 105 -->        PDF

ISPA
(Instrument for Structural Policies for Pre-Accession/l’Instrument
structurel de préadhésion)


Program ISPA (Instrument za strukturne politike u
pretpristupnom razdoblju) službeno je pokrenut 1.
travnja 2000. godine, s ciljem pružanja pomoći Europske
unije državama kandidatima u pripremama za članstvo
u području prometa i zaštite okoliša. Za razdoblje
od 2000. do 2006. godine programu će biti dostupno
1,04 milijarde eura (prema cijenama iz 1999. godine),
a u Europskoj je komisiji za njega zadužena Opća
uprava za regionalnu politiku. Glavni su prioriteti ovog
programa priprema država kandidata u područjima
obrazovanja o politikama i procedurama Europske uni


je, pomoći u dostizanju standarda EU u zaštiti okoliša,
te proširenja i povezivanja s transeuropskim prometnim
mrežama.


Ukupna sredstva na raspolaganju Hrvatskoj su 25 milijuna
eura u 2005. godini te 35 milijuna eura u 2006. godini.
Raspodjela sredstava vrši se na sufinanciranje investicijskih
projekata do 75 % (iznimno 85 %) minimalne
vrijednosti 5 milijuna eura. Krajnji korisnici su tijela
državne uprave i javna poduzeća te lokalne samouprave.


SAPARD
(Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development/Programme
spécial d’adhésion pour l’agriculture et le développement rural)


SAPARD je posebni pristupni program Europske
unije za poljoprivredu i ruralni razvoj namijenjen državama
kandidatima za članstvo u EU. Cilj je ovog programa
pomoći državama kandidatima u rješavanju problema
strukturnih prilagodbi u njihovim poljoprivrednim
sektorima i ruralnim područjima te pružanje pomoći
u provedbi pravne stečevine Zajednice u području
zajedničke poljoprivredne politike te svog relevantnog
zakonodavstva. Program je pokrenut početkom 2000.
godine, a države kandidati imaju ga pravo koristiti sve
do priključenja Uniji. Financijska pomoć iz SAPARD
fonda isplaćuje se projektima usmjerenim na sljedeća
područja: ulaganje u poljoprivredne posjede, razvoj
sela podrška udruženjima poljoprivrednih proizvođača,
poboljšanje kvalitete tla, jačanje prerade i marketinga
poljoprivrednih i ribarskih proizvoda, diversifikacija
ruralnih gospodarskih djelatnosti, razvoj i jačanje ruralne
infrastrukture, tehnička pomoć pri pripremi i praćenju
projekata te kampanji informiranja javnosti, izobrazba,
pomoć udrugama proizvođača, poboljšanje
obradivih površina i parceliranja, poljoprivrednih proizvođača,
ažuriranje zemljišnih upisnika, strukovno
obrazovanje i osposobljavanje, upravljanje vodama u
poljoprivredne svrhe, pošumljavanje, podrška proizvođačima
šumskih proizvoda, ulaganje u sustave kontrole
kvalitete, opskrbljenost vodom, zemljišne knjige, tehnička
pomoć pri pripremi, provedbi i praćenju provedbe
projekata, savjetodavna pomoć itd. Europska unija
može financirati do 75 % ukupne vrijednosti projekta.
Kod financiranja investicijskih projekata koji donose
određenu dobit 50 % sredstava financira se putem javnih
potpora, od čega je udio Europske unije u financiranju
75 %, a preostalih 25 % financira se iz nacionalnog
proračuna (dakle iz proračuna Ministarstva poljoprivrede,
šumarstva i vodnog gospodarstva), dok preostalih


, šu
50 %
%% ukupne vrijednosti projekta financira krajnji ko


risnik. Ukupna sredstva tog fonda na raspolaganju Hrvatskoj
od 2006. godine su 25 milijuna eura.


Kod financiranja mjera razvoja ruralne infrastrukture,
u slučaju Hrvatske, projekti se financiraju isključivo
putem javnih potpora, od čega je udio EU-a 75 %
ukupnih troškova, a preostalih 25 % sredstava ide iz
nacionalnog proračuna.


Što se tiče financiranja mjera tehničke pomoći, informiranja
i promotivnih aktivnosti EU može financirati
do 100 % ukupne vrijednosti projekta.


SAPARD je isključivo namijenjen privatnim poduzetnicima
u području poljoprivredne proizvodnje i prehrambene
industrije, te izvođačima javnih radova za
izgradnju lokalne infrastrukture kojom se unapređuje
ruralni razvoj. Najveće mogućnosti su za poduzeća u
pretpristupnim fondovima, jer su krajnji korisnici, ali i
izvođači projekata.


Iskustva zemalja korisnica SAPARD programa pokazuje
da većina mjera cilja na modernizaciju poljoprivrednih
gospodarstava, kako bi njihovi proizvodi bili
konkurentni te zadovoljavali uvjete stupanja na zajedničko
tržište EU (sigurnost prehrambenih proizvoda,
fitosanitarni standardi, marketing, zaštita potrošača,
kontrola proizvodnih procesa, uvjeti rada). Slovenci su
iskoristili SAPARD za izgradnju staja za krave muzare
i uzgoj svinja te ulaganje u preradu kravljeg mesa. Nadalje
Slovenci su iskoristili SAPARD za pripremu
infrastrukture za razvoj ruralnog turizma.


Mogućnosti za poduzeća u sva tri fonda nalaze se u
osvajanju ugovora, odnosno u mogućnosti da na natječajima
postanu izvođači projekta u smislu nabave opreme
ili izvođenja radova koji su predmet natječaja.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 106     <-- 106 -->        PDF

Prioriteti u korištenju inozemne pomoći


Postoje značajne razlike u razvoju pojedinih regija
u Republici Hrvatskoj. Gospodarski položaj, mogućnosti
za poslovni razvoj, nezaposlenost, obrazovna i
društvena pitanja značajno se razlikuju unutar pojedinih
dijelova Hrvatske. U pripremi je strategija regionalnog
razvoja Hrvatske. U ovom trenutku još nisu jasno
definirani ciljevi, prioriteti i mjere regionalne politike
za područje cijele države, nego samo za neka područja,
primjerice područja posebne državne skrbi, jadranskih
otoka i brdsko-planinskih područja.


Osim toga, administrativne mogućnosti za planiranje
i provedbu regionalnih razvojnih planova nedovoljne
su. To se također odnosi na programe prekogranične
suradnje i programe međuregionalne suradnje, s obzirom
na buduće korištenje sredstava EU.


Uzimajući u obzir značajna ulaganja iz budućih
sredstava EU, očekuje se inozemna pomoć pri izgradnji
održivog sustava regionalnog razvoja, ali isto tako


prijeko je potrebno jačanje institucionalnog okvira i
povećanje ulaganjja
aa z
zza
aa provedbu svih mjera u sektoru
šu arstva.


Vladini strateški ciljevi za srednjoročno razdoblje
mogu se svrstati u četiri glavne kategorije: razvoj gospodarstva
i poslovanja, reforma javne uprave, ulaganja


p
društvo i vladavinu prava te poboljšanje odnosa s


u
međunarodnom zajednicom. Težište Vlade Republike
Hrvatske bit će i uspostava mjera za uspješnu pripremu
mehanizama strukturnih fondova. Prioriteti su sljedeći:


uspostava potrebnih preduvjeta za sudjelovanje na
zajedničkom tržištu;


daljnje jačanje pravosuđa kako bi se smanjio broj
neriješenih slučajeva;


poticanje poduzetništva i razvoja poslovanja;


pripremanje institucija i krajnjih korisnika za učinkovito
korištenje pretpristupnih fondova i za buduće
primanje strukturnih fondova.
Preduvjeti za korištenje sredstava pretpristupnih programa


pisanje projekata u okviru prioriteta iz nacionalnih projekti moraju pridonositi strateškim, razvojnim
strateških, razvojnih dokumenata; smjernicama EU te poboljšanju regulatornog oblika
predpristupno/Europsko partnerstvo, Nacionalni za provedbu zakonodavstva.
program za usvajanje pravne stečevine EU, Nacionalni
razvojni plan;


Natječajna procedura


Prijavljivanje projekata na temelju objavljenih po>
PRAG -praktički vodič kroz procedure ugovaranja
ziva na dostavu prijedloga, natječaja ili natječajne pro-pomoći EZ trećim zemljama.
cedume dodjele bespovratnih sredstava (grant-ova).
> natječaji sadrže natječajnu dokumentaciju, upute


predlagačima, obrasce za dokumente i sve potporne
dokumente;


Preporuke za RH na temelju iskustva zemalja bivših kandidata:


Č Pravno urediti sustav korištenja programa pomoći
Europske unije


Č Osigurati dovoljan broj stručnih djelatnika unutar
jedinica za provođenje projekata za rad na pripremi
i provedbi programa EU


Č Kontinuirano obrazovati djelatnike jedinica za provedbu
projekata o projektnom ciklusu EK


Č Osigurati horizontalnu koordinaciju medu državnim
tijelima, i s nevladinim sektorom, tijekom pripreme
i provedbe projekata


Pravovremeno osigurati sufinanciranje investicijskih
komponenti projekata (iz nacionalnog proračuna
ili putem zajmova međunarodnih financijskih
institucija)
Pravovremeno ispuniti preduvjete za početak projekata
(ustrojavanje institucija, usvajanje zakona, ishođenje
građevinskih dozvola ili rješavanje pravnoimovinskih
pitanja prije sklapanja ugovora za izvođenje
radova).


CILJEVI RAZVOJA I PRILAGODBE HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Opći je cilj razvoja šumarstva predviđen Nacionalsrpnja
2003. godine, kojom se želi povećati doprinos
nom šumarskom politikom i strategijom i usvojen 17. nacionalnom gospodarstvu održivim gospodarenjem,




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 107     <-- 107 -->        PDF

korištenjem i sveobuhvatnom zaštitom šumskih resursa
i bioraznolikosti, primjenjujući rezultate istraživanja,
poštivanje međunarodnih norma i rezolucija, uvažavajući
prava i potrebe lokalne zajednice.


Cilju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti, kao i
održivog gospodarenja šumskim resursima i njihovo
održivo korištenje, smatra se korištenje na način i u
obimu koji ne vodi do njihova propadanja, nego se održava
njihov potencijal, kao bi se udovoljilo potrebama
i težnjama sadašnjih i budućih generacija.


Prihvaćajući usvojene propisane zakonske akte i
poštujući smjernice održivog gospodarenja šumskim


Prilagodba Nacionalnom


Strategija šumarstva EU prepoznata je kao jedan od
bitnih elemenata za međunarodnu zajednicu, načelima
i preporukama koje će biti implementirane kroz nacionalne
šumarske programe i prilagođene razvoju svake
zemlje članice.


Smisao Nacionalnog šumarskog programa je usklađivanje
nazivlja (termina) članica kao proces zadnjih
20 godina. Danas su termini postali važni u širem smislu
za postizanje održivog gospodarenja šumama.


ekosustavima, Hrvatske šume d.o.o. kao poduzeće od
općeg državnog značenja, imaju pozitivan doprinos ne
samo regionalnom razvoju, već i društvenoj dobrobiti
svih građana u tranzicijskom okruženju koje nalaže pripremu
i prilagodbu prije ulaska u Europsku zajednicu.


Na temelju prihvaćene Nacionalne šumarske politike
i strategije pristupilo se i usklađivanju zakonodavstva
iz područja šumarstva i lovstva sa smjernicama i
direktivama EU te potpisanim međunarodnim konvencijama
i rezolucijama. Usklađivanje šumarskoga i lovnoga
zakonodavstva nalazi se u početnoj fazi, te su potrebni
daljnji napori kako bi se ono intenziviralo.


šumarskom programu EU
Na međunarodnoj razini, postoji sporazum oko generalnih
načela Nacionalnog šumarskog programa EU
kojemu su prilagođeni Nacionalni šumarski programi
svake pojedine zemlje članice i zemlje kandidatkinje, s
ciljem razvoja i integracije u međunarodnu mrežu razmjene
podataka. Predviđena mreža objedinila bi sve
podatke o šumskim ekosustavima i implementirala ih u
ruralni razvoj, uvažavajući socijalne, ekološke i ekonomske
momente.


Strategija prilagodbe šumarskog sektora


>
Jačanje upravnih struktura z
zza
aa planiranje
planiranjeplaniranje, provođe


,
nje i praćenje mjera politike šumarstva;
> uspostava slobodnog (otvorenog) tržišta drvnim i
nedrvnim proizvodima;
> j edinstver


uspostav
uspostavuspostava
aa jedinstvene i ažurirane mreže podataka u
šumarskom sektoru;
> razvoj ljudskih resursa šumarskog sektora u skladu
s eiffopskim kriterijima;


Strategija prilagodbe


> Razvoj cjelovitoga pravnog okvira -usklađenoga s
regionalnom politikom EU -za provedbu regionalne
politike;


> razvoj učinkovitoga institucionalnog okvira za planiranje,
programiranje, provođenje, financiranje,
nadzor i evaluaciju regionalnog razvoja;


> pripremanje Nacionalnoga razvojnog plana kao
preteče budućega Jedinstvenog programskog doku


e b
menta z
zza
aa strukturne fondove EU;


> jačanje razine svijesti i edukacija lokalnog stanovništva
0 potrebama provođenja mjera protupožarne
zaštite;


> izrada metodologije izbora vrsta i načina pošumljavanja
opožarenih područja;
> nastavak usklađivanja zakonodavstva sa zakonodavstvom
EU.


regionalnog razvoja


>
pripremanje strategije i uspostava institucija za buduća
usmjeravanja strukturnih fondova EU namijenjenih
regionalnom razvoju;


>
osiguranje daljnje financijske potpore za projekte
na osnovi ROP-ova (Regionalnih operativnih programa);


>
razvoj ljudskih resursa u sklopu regionalne politike.


Horizontalne aktivnosti za integraciju u EU


> Jačanje sposobnosti i dodatno obrazovanje na području
izrade analize učinaka integriranja RH u EU
i učinaka donošenja i provedbe zakonskih i drugih
propisa usklađenih s pravnom stečevinom EU na
pravni i gospodarski sustav RH;
organiziranje
ee program
programprograma
aa z
zza
aa podizanje javne svijesti;


>
organizirani podizanieiavne sviiesti;


> razvoj sustava prevođenja u skladu s potrebama integracije
u EU;


> jačanje sposobnosti radne skupine za pregovore s
EU;


> jačanje sposobnosti koordinacije programa financijske
pomoći EU.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 108     <-- 108 -->        PDF

Mogućnosti za “Hrvatske šume” d.o.o.


U.U.
> pošumljavanje šumskih
> zaštita šuma
> podizanje višegodišnjih nasada
> korištenje sporednih šumskih proizvoda (plodova,


ljekovitog bilja, proizvodnja meda, korištenje bio


mase...)
> utjecaj na kvalitetu zraka
> korištenje općekorisnih funkcija šuma
> izgradnja šumskih komunikacija


> uzgoj i zaštita divljači
> tiffizam
> ruralni razvoj
> priprema ljudskih potencijala u poduzeću, uključu


jući jačanje kadrovske popunjenosti i tehničke
opremljenosti
> provedba programa zapošljavanja osoba s umanjenim
tjelesnim sposobnostima.


Temeljna načela prilagodbe EU


poštivati ciljeve Nacionalne šumarske politike i
strategije koja uvažava međunarodne kriterije gospodarenja
i korištenje šumarskih resursa, uvažavajući
načela održivog gospodarenja;


definirati kratkoročne i srednjoročne prioritete u šumarstvu
koji omogućuju prilagodbu;


strateškom prilagodbom približiti se odrednicama i
smjernicama EU;


predvidjeti promjene koje bi poboljšale upravljanje
šumskim resursima.
Prioriteti prilagodbe


jačanje kapaciteta za provedbu strategija u šumarstvu
čime bi se stvorili potrebni uvjeti za prilagodbu
odrednicama EU;


stručna edukacija djelatnika i njihovo sudjelovanje
na međunarodnim skupovima, čiji je cilj prilagodba
i uključivanje RH u globalne procese;


strukovno udruživanje sektora šumarstva;


priprema strategije poduzeća za konkuriranje pretpristupnim
i struktiunim fondovima;


priprema ljudskih potencijala u poduzeću, uključujući
jačanje kadrovske popunjenosti i tehničke
opremljenosti;


formiranje i edidcacija stručnog odjela kompetentnih
stručnjaka za provedbu programa u projektnom
ciklusu EK;


obuka stručnjaka za predavače o pretpristupnim
fondovima.


Organizacijska shema Odjela za praćenje
pretpristupnih i strukturnih fondova


Informativna funkcija Odjela
oglašava ažurne podatke o natječajima, grantovima


web - portal prati sve aktivnosti i informacije o koni
pozivima na dostavu prijedloga unutar poduzeća;
kretnim projektima u okviru korištenja pretpristup- call centar, brošure, izravno kontaktiranje sa zaponih
fondova vezanih za djelatnost poduzeća; slenicima u poduzeću;


ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 109     <-- 109 -->        PDF


interna platforma novih znanja i informacija.
Praćenje međunarodno-pravnih legislativa


h le


informiranje o pravnoj stečevini EUte te ju ju učiniti dostupnom
i razumljivom u poduzeću;
identifikacija potreba poduzeća usmjerena na us


pješnu prilagodbu i usklađivanja s acqiu-em;


tumačenje i rješavanje mogućih nejasnoća u surad





nji s nadležnim institucijama.


Identifikacija i stručna suradnja


Savjetodavna i stručna pomoć za izradu projekata:





odabir idejnih prijedloga projekata


koordinacija izrade projekata


izrada aplikacija
praćenje u svim fazama razvoja projekta
Primjenjivanje europske prakse i usklađenje s vlastitim
prijedlogom.
Praćenje i provođenje edukacije


obrazovanje zaposlenika u poduzeću;


o europskoj praksi i pravnoj stečevini EU


Izbor osoblja za radna mjesta


To je posebno važno pitanje za trgovačko društvo, a
ujedno je i glavni čimbenik koji utječe na uspjeh sveukupnog
programa praćenja pretpristupnih i strukturnih
fondova. Svrha tog procesa je izbor najprikladnijih
osoba u trgovačkom društvu s obzirom na njihova umijeća,
kompetentnosti i relevantne kvalifikacije. Proces
izbora treba biti objektivan i transparentan. Primijenjena
edukacija o Europskoj uniji i mogućnostima natjecanja
i izrade projekata za pretpristupne i strukturne
fondove (u budućnosti) potrebna je od nadležnih institucija,
kako bi se osigurala dovoljna kompetentnost.


Svrha Odjela za praćenje pretpristupnih i strukturnih
fondova je koordinacija i organizacija svih zaposlenika
unutar Društva za što bolju realizaciju predviđenih
i odobrenih programa za maksimalnu korist “Hrvatskim
šumama” u potpunoj suglasnosti sa socijalnim,
ekološkim i financijskim politikama Društva.


Ključne odgovornosti zaposlenika


Osobe postavljene na ova mjesta moraju biti stručno
kvalificirane za uspješnu realizaciju svih zadataka koji


načinu korištenj a pretpristupnih fondova


modalitetu pisanj a proj ekata


suradnja s nadležnim institucijama;


sudjelovanje na međunarodnim seminarima s ciljem
usavršavanja i specijalizacije za izradu projekata.
Razvoj i priprema kadrova


U skladu sa predloženim, projekt je organiziran u
šest ključnih zadaća:


1.
Pregled operativnog okruženja HŠ,
2.
Interni pregled HS,
3.
Identifikacija mogućih opcija za pretpristupne i
strukturne fondove,
4.
Razvoj buduće strategije, djelokruga i strukture HŠ
vezanih za pretpristupne i strukturne fondove,


5.
Razvoj Strateškog akcijskog plana za praćenje pretpristupnih
i strukturnih fondova,
6.
Plan razvoja i edukacija ljudskih resursa.
u organizacijskoj strukturi
Potrebne osobine zaposlenika:
odlične organizacijske kvalitete



jasno razumijevanje poslovnih potreba


poznavanje komunikacijskih i prezentacijskih
tehnika


poznavanje rada na računalu i engleskog jezika


predanost promjenama i stalnom unapređivanju
kvalitete


dokazane vještine donošenja odluka


izvrsne vještine pregovaranja


razvijanje međuljudskih odnosa
Programiranje i pravna podloga


Uz sve navedeno važno je prikazati način koordiniranja,
pripreme i izradu projekata za navedene pretpristupne
programe SAPARD, ISPAi PHARE koja je utvrđena
potpisanim obvezama od Vlade RH.


su predviđeni programom ovog dinamičnog odjela.


SAPARD


Programiranje Nacionalni plan za ruralni
voj (u pripremi).
Pravna podloga – Višegodišnji financijski sporazum


i godišnji sporazumi o financiranju (potrebno potpisati).
Vrsta provedbe
Decentralizirana provedba programa (ex-post kon


trola) – kontrola, ali i plaćanje nakon uspješne provedbe
projekta.


Sudionici pri provedbi programa:


Nacionalni dužnosnik zadužen za ovjeravanje programa
na čelu Nacionalnog fonda (imenovan).


Akreditirana SAPARD agencija (treba je ustrojiti).