DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Špela Habič, Janez Konečnik, Hrvoje T. Oršanić i Stanko Pelc. Kao nagradu za prošlogodišnji uspjeh, dobitnica Grand Prix-a Željka Bakran – UŠP Bjelovar priredila je svoju prvu samostalnu izložbu u sklopu Salona. Izložbe fotografija već su tradicionalna aktivnost bjelovarskog Ogranka povodom Dana hrvatskog šumarstva. Od 1998. – 2003. izložba “Šuma okom šumara“ održavala se u atriju Gradskog muzeja a autori su bili članovi Ogranka i zaposlenici s područja UŠP Bjelovar. Ravnatelj Muzeja, gospodin Dubravko Adamović – akademski slikar, sugerirao nam je i ponudio da izložbu 2004. godine postavimo u galeriju “Nasta Rojc“, priz natom izložbenom prostoru u Republici Hrvatskoj, najvećem i najljepšem izložbenom prostoru kojim Muzej raspolaže, da se imenuje Ocjenjivački sud i dodijeli naziv 1. bjelovarski salon fotografije “Šuma okom šumara“. Upravni odbor Ogranka objeručke je prihvatio sugestiju i pozvao članove HŠD-a iz cijele Hrvatske da prijave svoje fotografije. Za sudjelovanje na 2. salonu uz članstvo HŠD-a pozvani su i svi zaposleni i umirovljeni djelatnici Hrvatskih šuma, a 3. Salon će, nadamo se, prijeći i granice Hrvatske, te postati Međunarodni bjelovarski salon fotografije “Šuma okom šumara“. Željko Gubijan PRETPRISTUPNI PROGRAMI EUROPSKE UNIJE I MOGUĆNOSTI NJIHOVE PRIMJENE Potrebe Republike Hrvatske za stranom pomoći Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, Republika Hrvatska obvezala se na koordinaciju aktivnosti oko projekata financiranih iz stranih izvora. Ta je obveza izričito sadržana u točki 109. SSP-a koja navodi da će zbog omogućivanja optimalne uporabe raspoloživih sredstava stranke osigurati da doprinosi Zajednice budu ostvareni u uskoj koordinaciji s doprinosima iz drugih izvora, poput država članica, drugih zemalja i međunarodnih financijskih institucija, te da će redovito razmjenjivati informacije o svim izvorima pomoći. Republika Hrvatska je 18. lipnja 2004. godine dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, čime joj se otvara i mogućnost korištenja sredstava pretpristupnih fondova Europske unije. Pristupni pregovori počet će bilateralnom međuvladinom konferencijom između Republike Hrvatske i Europske unije. To je povijesni događaj za našu zemlju, ali i svojevrstan pozitivan poticaj cjelokupnom području jugoistočne Europe i ostalim zemljama u procesu stabilizacije i pridruživanja. Dokument, pod nazivom Potrebe RH za stranom pomoći u procesu pristupanja EU od 2004. do 2006. godine (PSPPP), prva je službena sustavna procjena rezultata dosadašnje i tekuće inozemne tehničke pomoći, projekata i programa ulaganja u Republiku Hrvatsku. PSPPP predstavlja analizu sektorskih potreba i prioriteta koja bi trebala osigurati temeljne podatke za cjelokupnu nacionalnu strategiju korištenja inozemne pomoći u trogodišnjem razdoblju. Cilj je dokumenta osigurati podlogu za razgovore sa stranim donatorima o mogućnostima dodjele njihove pomoći. Djelotvorno tržišno gospodarstvo uvjet je ulaska u EU, ali istovremeno i cilj tranzicije iz sustava centraliziranog upravljanja. Stoga se u slučaju većine zemalja srednje i istočne Europe proces integriranja preklapa s tranzicijom ili predstavlja njezin nastavak. Povećana konkurentnost sa zemljama EU usko je povezana s gospodarskom globalizacijom koja se odražava i na zemlje srednje i istočne Europe, pa stoga nije uvijek moguće razdvojiti posljedice tranzicije od učinaka pristupanja Europskoj uniji i globalizacije. Zemljama srednje i istočne Europe pristupanje Europskoj uniji donosi gospodarsku korist, ali i troškove. Najznačajnije koristi su: povećana liberalizacija tržišta, povećana izravna strana ulaganja i pristup fondovima EU te stroži standardi za zaštitu okoliša. Troškovi će uglavnom biti povezani s dislociranjem radnika iz onih industrijskih grana koje su nekonkurentne na jedinstvenom tržištu te s uvođenjem regulative o zaštiti okoliša i slično. Važno je naglasiti da će Hrvatska morati financijski doprinijeti proračunu EU za sudjelovanje u svakom pojedinom programu, pri čemu postoji mogućnost sufinanciranja sudjelovanja iz pretpristupnog programa Phare u iznosu od 75 % članarine, s time da ukupan iznos namijenjen za sufinanciranje u programima Zajednice iz Phare programa ne može prijeći 10 % iznosa nacionalne komponente Phare programa (za 2005. godinu, ne smije prijeći iznos od 6 milijuna eura). Postoji mogućnost da se u određene programe zajednice uključe i hrvatske tvrtke kao koordinatori pojedinih projektnih prijedloga koji su izrađeni u suradnji s projektnim partnerima. Druga mogućnost kroz koju se može uključiti poslovni sektor je potpora tvrtkama kroz financiranje projekata od europskih interesa. Programi zajednice kroz koje se nude takve mogućnosti su Marco Polo, Šesti okvirni program, Program zajednice za potporu malim i srednjim poduzetnicima. Sve zemlje kandidati trenutno su korisnici pomoći EU iz pretpristupnih fondova, a po ulasku u EU bit će korisnici strukturnih fondova. Uz uvjet da se njima primjereno upravlja, pomoć iz tih fondova može znatno doprinijeti regionalnom razvoju, kao i gospodarskom razvoju uopće. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 103 <-- 103 --> PDF |
IZAZOVI ZA EU Uz izazove s kojima su u procesu integracije suočene zemlje srednje i istočne Europe, moguće je izdvojiti i nekoliko pitanja koja predstavljaju izazove za samu EU u procesu proširenja na istok. (1)Nedostatnost instrumenata EU (strukturalni fondovi) u suočavanju s regionalnim nejednakostima unutar EU nakon priključenja zemalja kandidata. Ti instrumenti, naime, preferiraju stare u odnosu na nove članice. (2)Problem povećane nejednakosti unutar pojedinih novih članica nakon ulaska zemalja srednje i istočne Europe. Ove nejednakosti mogu biti izvor društvenih kriza, a time i smanjene podrške integraciji. (3)Poljoprivreda, zbog povećanja cijena u zemljama srednje i istočne Europe. (4)Ilegalna imigracija u EU, koja će se možda povećati u proširenoj EU. (5)Institucionalna prilagodba EU kako bi bila spremna primiti nove članice. (6)Problem upravljanja procesom proširenja, gdje će neke zemlje znatno zaostajati za drugima pri ulasku u EU. Primjer: Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija, Bugarska i Rumunjska U zadnjih nekoliko godina zemlje srednje i istočne Europe prošle su kroz socioekonomske promjene, približile se EU te išle ukorak s globalizacijom. Ovi procesi odvijali su se istovremeno, tako da nije uvijek moguće odvojiti troškove i koristi priprema za integraciju u EU od troškova i koristi transformacije i globalizacije. Ovi potonji pojavili bi se čak i da integracija u EU nije bila prioritetni cilj. Proces pripreme za priključenje zemalja srednje i istočne Europe Europskoj uniji ušao je u kvalitativno novu fazu. Politička, gospodarska i društvena transformacija dosegla je kritičnu točku kad se promijene trebaju provesti u do tada netaknutim i politički osjetljivim sferama te stvoriti uvjeti za održivi razvoj. Kako pregovori napreduju i ulaze u sve više tehničkih detalja, tako sve vidljivijima postaju razlike u mogućnostima pojedinih kandidata da se prilagode zahtjevima EU. Iako su Bugarska i Rumunjska već potpisale sporazum o priključivanju prema kojem bi EU društvu trebale pristupiti 2007. njihovo pridruživanje u tom roku još uvijek nije potpuno sigurno, te bi se u slučaju nepoštivanja odredbi navedenog sporazuma moglo odgoditi na godinu dana. Eventualna odgoda bi sa sobom povukla i znatne financijske gubitke. Prema procjenama, ta zemlja bi u slučaju nepristupanja u predviđenom terminu izgubila 800 milijuna eura. No, unatoč nekim suprotnim tvrdnjama, nije izvjesno da će se tako nešto ostvariti. U prilog tome govore i informacije da je Bugarska gotovo u potpunosti uspjela iskoristiti sredstva iz pretpristupnih fondova SAPARD i Phare, dok je s ISPA-om nešto teža situacija jer su se pojavili problemi pri izgradnji cesta zbog nacionalizacije zemljišta. Raniji ulazak u EU znači i raniju mogućnost korištenja fondova i stvaranja pobjednika. Fondovi se trebaju investirati u one zone koje imaju najveći potencijal, a one su najčešće razvijenije, ali ne nužno i najrazvijenije zone. Ovakav pristup može kod stanovnika manje razvijenih područja dovesti do osjećaja da su relativni gubitnici, iako će, naravno, i oni imati koristi od fondova. Prioriteti prilagodbe EU Pomoć Europske unije čini većinu pomoći koja stiže u Hrvatsku. Ona je usmjerena na područja definirana u Europskom partnerstvu i Mišljenju Europske komisije te uključuje pomoć u gospodarskom sektoru, jačanju uprave. U zaključcima Mišljenja utvrđeni su sljedeći ključni prioriteti u provedbi pravne stečevine Zajednice te se navode po redu važnosti: 1) okoliš – bit će potrebni znatni napori, uključujući značajna ulaganja i jačanje upravne sposobnosti za provedbu zakonodavstva; 2) socijalna politika i zapošljavanje, poljoprivreda, telekomunikacije i informacijska tehnologija, regionalna politika, pravosuđe i unutarnji poslovi, tržišno natjecanje, slobodno kretanje roba, osoba i usluga – morat će se uložiti prilični napori u cilju usklađenja zakonodavstva; 3) pravo trgovačkih društava, ribarstvo, promet, energija, zaštita potrošača i zdravlja, carinska unija i financijska kontrola – moraju se uložiti određeni na pori kako bi se osigurala sukladnost s pravnom ste čevinom Zajednice. Treba uzeti u obzir da fondovi pomoći EU ne obuhvaćaju pomoć za unaprjeđenje osnovnog školstva i socijalnog sektora. Stoga su školstvo, zdravlje i pomoć socijalno ugroženim skupinama područja u kojima Hrvatska traži veću pomoć drugih donatora. Sljedeća područja drže se mogućim strateškim ciljevima inozemne pomoći: pomoć u pružanju socijalne zaštite na područjima posebne državne skrbi; potpora reformi zdravstva; jačanje upravnih struktura za koordinaciju programa socijalne sigurnosti; jačanje i potpora suradnji između nevladinih udruga i državnih institucija; davanje veće pomoći za sudjelovanje u međunarodnoj istraživačkoj suradnji; potpora projektu e-Hrvatska. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Pretpristupni programi – mogućnosti za poslovnu zajednicu Pretpristupni programi (PHARE, ISPA i SAPARD) pokrenuti su od Europske komisije, s ciljem pomoći državama korisnicama tijekom priprema za članstvo u Europskoj uniji te njihovu pripremu za korištenje fondova namijenjenih državama članicama Unije. Slijedom stjecanja statusa kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji u lipnju 2004. godine, Republika Hrvatska nakon donošenja Pretpristupne strategije od Europske komisije, 6. listopada 2004. godine postaje korisnicom pretpristupnih programa. Pretpristupni program PHARE (franc. Pologne – Hongrie: assistance á la restructuration économiqe) namijenjen je jačanju institucija kako bi one mogle učinkovito funkcionirati unutar Europske unije i provoditi njenu pravnu stečevinu, te jačanje socijalne, ekonomske kohezije u državi kandidatkinji. Sredstva iz programa ISPA (eng. Instrument for Structural Policies ss fo fofor rr Pr PrPre ee – Accession) osiguravaju financijsku podršku pri primje ni zakonodavstva u području zaštite okoliša i ulaganjima u prometnu infrastrukturu, a program SAPARD (eng. Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development) namijenjen je za područje poljoprivrede i poticanje ruralnog razvoja. Pretpristupni programi predviđeni su za proračunsko razdoblje Europske unije do kraja 2006. godine, kada bi trebali biti zamijenjeni jedinstvenim pristupnim instrumentom IPA (eng. Instrument for Pre – accession Assistance). Europska unija je u Hrvatskoj iz pretpristupnih fondova iz proračunske 2005. godine osigurala 105 milijuna eura (80 milijuna za PHARE i 25 milijuna za ISPA-u), a u sklopu proračuna za 2006. godinu 140 milijuna eura (80 milijuna za PHARE, 35 milijuna za ISPA-u i 25 milijuna za SAPARD). PHARE Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva važan je element komponente promicanja gospodarske i socijalne kohezije, ponajprije stoga što se ono smatra ključnim čimbenikom regionalnog razvoja i važnim elementom restrukturiranja gospodarstva, smanjenja nezaposlenosti i jačanja regionalne konkurentnosti. Područja suradnje na području ekonomske i socijalne kohezije s naglaskom poduzetničke aktivnosti u PHARE programu obuhvaćaju sufinanciranje istraživanja tržišta, promociju proizvoda, studijska putovanja, pomoć pri izlaganju na sajmovima, edukaciju i obuku, pomoć pri primjeni novih znanja i tehnologija. Treba naglasiti da kroz program PHARE nije moguće dobivanje izravnih financijskih iznosa preko 100 000 eura za pojedine male i srednje poduzetnike i obrtnike. Naime, pravila Europske unije o državnim potporama ne dopuštaju narušavanje slobodne tržišne utakmice i dovođenje jednog gospodarskog subjekta u prednost nad drugim. Ukupna sredstva na raspolaganju Hrvatskoj su u iznosu od 80 milijuna eura u 2005. godini i isto toliko u 2006. godini. Oko 30 % sredstava namijenjeno za tehničku pomoć za jačanje državne uprave i institucija, a oko 70 % sredstava namijenjeno poboljšanju regulatornog okvira za provedbu acquisa te promicanje ekonomske i socijalne kohezije, te sufinanciranje investicijskih projekata do 75 %. Krajnji korisnici su tijela državne uprave i javna poduzeća, te privatni poduzetnici u komponenti gospodarske i socijalne kohezije kada se ispune uvjeti za njezino otvaranje. Mogućnosti za poduzeća ostvaruju u komponenti gospodarske i socijalne kohezije kada se ispune uvjeti za njezino otvaranje. Interreg – Inicijativa Zajednice U inicijativi Europske zajednice (EZ) Interreg, projektni partneri iz RH aktivno sudjeluju u sve tri linije A, B, C: 1) linija IIIA Trilaterala Slovenija – Mađarska – Hrvatska, 2) IIIA Jadranska pogranična suradnja, 3) IIIB CADES i 4) IIIC linija, dok se privatne tvrtke mogu pojavljivati isključivo u kategoriji partnera koji u okviru provedbe projekta ne ostvaruju nikakvu financijsku dobit, tj. profit. Dakle, u provedbi projekata, privatne tvrtke provode neprofitne aktivnosti definirane unutar pojedinog projekta. Na temelju postojećeg iskustva u radu s Inicijativom EZ do sada su se u inicijativi Interreg kod nas prijavljivale privatne tvrtke, jer nije bilo bespovratnih sredstava za izravno sudjelovanje partnera iz RH, pa shodno tome niti obveza ili formalnog okvira. Općenito uzevši, projekti unutar inicijative Interreg usmjerene su na stvaranje javne dobrobiti prostora na kojemu se implementira pojedini projekt. Ciljevi inicijative Inter- reg su teritorijalna integracija putem prekogranične, transnacionalne i međunarodne suradnje, stvaranje mreža suradnje, korištenje iskustava europskih regija za područje RH, izrada zajedničkih razvojnih strategija, promicanje interesa RH. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 105 <-- 105 --> PDF |
ISPA (Instrument for Structural Policies for Pre-Accession/l’Instrument structurel de préadhésion) Program ISPA (Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju) službeno je pokrenut 1. travnja 2000. godine, s ciljem pružanja pomoći Europske unije državama kandidatima u pripremama za članstvo u području prometa i zaštite okoliša. Za razdoblje od 2000. do 2006. godine programu će biti dostupno 1,04 milijarde eura (prema cijenama iz 1999. godine), a u Europskoj je komisiji za njega zadužena Opća uprava za regionalnu politiku. Glavni su prioriteti ovog programa priprema država kandidata u područjima obrazovanja o politikama i procedurama Europske uni je, pomoći u dostizanju standarda EU u zaštiti okoliša, te proširenja i povezivanja s transeuropskim prometnim mrežama. Ukupna sredstva na raspolaganju Hrvatskoj su 25 milijuna eura u 2005. godini te 35 milijuna eura u 2006. godini. Raspodjela sredstava vrši se na sufinanciranje investicijskih projekata do 75 % (iznimno 85 %) minimalne vrijednosti 5 milijuna eura. Krajnji korisnici su tijela državne uprave i javna poduzeća te lokalne samouprave. SAPARD (Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development/Programme spécial d’adhésion pour l’agriculture et le développement rural) SAPARD je posebni pristupni program Europske unije za poljoprivredu i ruralni razvoj namijenjen državama kandidatima za članstvo u EU. Cilj je ovog programa pomoći državama kandidatima u rješavanju problema strukturnih prilagodbi u njihovim poljoprivrednim sektorima i ruralnim područjima te pružanje pomoći u provedbi pravne stečevine Zajednice u području zajedničke poljoprivredne politike te svog relevantnog zakonodavstva. Program je pokrenut početkom 2000. godine, a države kandidati imaju ga pravo koristiti sve do priključenja Uniji. Financijska pomoć iz SAPARD fonda isplaćuje se projektima usmjerenim na sljedeća područja: ulaganje u poljoprivredne posjede, razvoj sela podrška udruženjima poljoprivrednih proizvođača, poboljšanje kvalitete tla, jačanje prerade i marketinga poljoprivrednih i ribarskih proizvoda, diversifikacija ruralnih gospodarskih djelatnosti, razvoj i jačanje ruralne infrastrukture, tehnička pomoć pri pripremi i praćenju projekata te kampanji informiranja javnosti, izobrazba, pomoć udrugama proizvođača, poboljšanje obradivih površina i parceliranja, poljoprivrednih proizvođača, ažuriranje zemljišnih upisnika, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, upravljanje vodama u poljoprivredne svrhe, pošumljavanje, podrška proizvođačima šumskih proizvoda, ulaganje u sustave kontrole kvalitete, opskrbljenost vodom, zemljišne knjige, tehnička pomoć pri pripremi, provedbi i praćenju provedbe projekata, savjetodavna pomoć itd. Europska unija može financirati do 75 % ukupne vrijednosti projekta. Kod financiranja investicijskih projekata koji donose određenu dobit 50 % sredstava financira se putem javnih potpora, od čega je udio Europske unije u financiranju 75 %, a preostalih 25 % financira se iz nacionalnog proračuna (dakle iz proračuna Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva), dok preostalih , šu 50 % %% ukupne vrijednosti projekta financira krajnji ko risnik. Ukupna sredstva tog fonda na raspolaganju Hrvatskoj od 2006. godine su 25 milijuna eura. Kod financiranja mjera razvoja ruralne infrastrukture, u slučaju Hrvatske, projekti se financiraju isključivo putem javnih potpora, od čega je udio EU-a 75 % ukupnih troškova, a preostalih 25 % sredstava ide iz nacionalnog proračuna. Što se tiče financiranja mjera tehničke pomoći, informiranja i promotivnih aktivnosti EU može financirati do 100 % ukupne vrijednosti projekta. SAPARD je isključivo namijenjen privatnim poduzetnicima u području poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, te izvođačima javnih radova za izgradnju lokalne infrastrukture kojom se unapređuje ruralni razvoj. Najveće mogućnosti su za poduzeća u pretpristupnim fondovima, jer su krajnji korisnici, ali i izvođači projekata. Iskustva zemalja korisnica SAPARD programa pokazuje da većina mjera cilja na modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava, kako bi njihovi proizvodi bili konkurentni te zadovoljavali uvjete stupanja na zajedničko tržište EU (sigurnost prehrambenih proizvoda, fitosanitarni standardi, marketing, zaštita potrošača, kontrola proizvodnih procesa, uvjeti rada). Slovenci su iskoristili SAPARD za izgradnju staja za krave muzare i uzgoj svinja te ulaganje u preradu kravljeg mesa. Nadalje Slovenci su iskoristili SAPARD za pripremu infrastrukture za razvoj ruralnog turizma. Mogućnosti za poduzeća u sva tri fonda nalaze se u osvajanju ugovora, odnosno u mogućnosti da na natječajima postanu izvođači projekta u smislu nabave opreme ili izvođenja radova koji su predmet natječaja. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Prioriteti u korištenju inozemne pomoći Postoje značajne razlike u razvoju pojedinih regija u Republici Hrvatskoj. Gospodarski položaj, mogućnosti za poslovni razvoj, nezaposlenost, obrazovna i društvena pitanja značajno se razlikuju unutar pojedinih dijelova Hrvatske. U pripremi je strategija regionalnog razvoja Hrvatske. U ovom trenutku još nisu jasno definirani ciljevi, prioriteti i mjere regionalne politike za područje cijele države, nego samo za neka područja, primjerice područja posebne državne skrbi, jadranskih otoka i brdsko-planinskih područja. Osim toga, administrativne mogućnosti za planiranje i provedbu regionalnih razvojnih planova nedovoljne su. To se također odnosi na programe prekogranične suradnje i programe međuregionalne suradnje, s obzirom na buduće korištenje sredstava EU. Uzimajući u obzir značajna ulaganja iz budućih sredstava EU, očekuje se inozemna pomoć pri izgradnji održivog sustava regionalnog razvoja, ali isto tako prijeko je potrebno jačanje institucionalnog okvira i povećanje ulaganjja aa z zza aa provedbu svih mjera u sektoru šu arstva. Vladini strateški ciljevi za srednjoročno razdoblje mogu se svrstati u četiri glavne kategorije: razvoj gospodarstva i poslovanja, reforma javne uprave, ulaganja p društvo i vladavinu prava te poboljšanje odnosa s u međunarodnom zajednicom. Težište Vlade Republike Hrvatske bit će i uspostava mjera za uspješnu pripremu mehanizama strukturnih fondova. Prioriteti su sljedeći: uspostava potrebnih preduvjeta za sudjelovanje na zajedničkom tržištu; daljnje jačanje pravosuđa kako bi se smanjio broj neriješenih slučajeva; poticanje poduzetništva i razvoja poslovanja; pripremanje institucija i krajnjih korisnika za učinkovito korištenje pretpristupnih fondova i za buduće primanje strukturnih fondova. Preduvjeti za korištenje sredstava pretpristupnih programa pisanje projekata u okviru prioriteta iz nacionalnih projekti moraju pridonositi strateškim, razvojnim strateških, razvojnih dokumenata; smjernicama EU te poboljšanju regulatornog oblika predpristupno/Europsko partnerstvo, Nacionalni za provedbu zakonodavstva. program za usvajanje pravne stečevine EU, Nacionalni razvojni plan; Natječajna procedura Prijavljivanje projekata na temelju objavljenih po> PRAG -praktički vodič kroz procedure ugovaranja ziva na dostavu prijedloga, natječaja ili natječajne pro-pomoći EZ trećim zemljama. cedume dodjele bespovratnih sredstava (grant-ova). > natječaji sadrže natječajnu dokumentaciju, upute predlagačima, obrasce za dokumente i sve potporne dokumente; Preporuke za RH na temelju iskustva zemalja bivših kandidata: Č Pravno urediti sustav korištenja programa pomoći Europske unije Č Osigurati dovoljan broj stručnih djelatnika unutar jedinica za provođenje projekata za rad na pripremi i provedbi programa EU Č Kontinuirano obrazovati djelatnike jedinica za provedbu projekata o projektnom ciklusu EK Č Osigurati horizontalnu koordinaciju medu državnim tijelima, i s nevladinim sektorom, tijekom pripreme i provedbe projekata Pravovremeno osigurati sufinanciranje investicijskih komponenti projekata (iz nacionalnog proračuna ili putem zajmova međunarodnih financijskih institucija) Pravovremeno ispuniti preduvjete za početak projekata (ustrojavanje institucija, usvajanje zakona, ishođenje građevinskih dozvola ili rješavanje pravnoimovinskih pitanja prije sklapanja ugovora za izvođenje radova). CILJEVI RAZVOJA I PRILAGODBE HRVATSKOG ŠUMARSTVA Opći je cilj razvoja šumarstva predviđen Nacionalsrpnja 2003. godine, kojom se želi povećati doprinos nom šumarskom politikom i strategijom i usvojen 17. nacionalnom gospodarstvu održivim gospodarenjem, |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 107 <-- 107 --> PDF |
korištenjem i sveobuhvatnom zaštitom šumskih resursa i bioraznolikosti, primjenjujući rezultate istraživanja, poštivanje međunarodnih norma i rezolucija, uvažavajući prava i potrebe lokalne zajednice. Cilju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti, kao i održivog gospodarenja šumskim resursima i njihovo održivo korištenje, smatra se korištenje na način i u obimu koji ne vodi do njihova propadanja, nego se održava njihov potencijal, kao bi se udovoljilo potrebama i težnjama sadašnjih i budućih generacija. Prihvaćajući usvojene propisane zakonske akte i poštujući smjernice održivog gospodarenja šumskim Prilagodba Nacionalnom Strategija šumarstva EU prepoznata je kao jedan od bitnih elemenata za međunarodnu zajednicu, načelima i preporukama koje će biti implementirane kroz nacionalne šumarske programe i prilagođene razvoju svake zemlje članice. Smisao Nacionalnog šumarskog programa je usklađivanje nazivlja (termina) članica kao proces zadnjih 20 godina. Danas su termini postali važni u širem smislu za postizanje održivog gospodarenja šumama. ekosustavima, Hrvatske šume d.o.o. kao poduzeće od općeg državnog značenja, imaju pozitivan doprinos ne samo regionalnom razvoju, već i društvenoj dobrobiti svih građana u tranzicijskom okruženju koje nalaže pripremu i prilagodbu prije ulaska u Europsku zajednicu. Na temelju prihvaćene Nacionalne šumarske politike i strategije pristupilo se i usklađivanju zakonodavstva iz područja šumarstva i lovstva sa smjernicama i direktivama EU te potpisanim međunarodnim konvencijama i rezolucijama. Usklađivanje šumarskoga i lovnoga zakonodavstva nalazi se u početnoj fazi, te su potrebni daljnji napori kako bi se ono intenziviralo. šumarskom programu EU Na međunarodnoj razini, postoji sporazum oko generalnih načela Nacionalnog šumarskog programa EU kojemu su prilagođeni Nacionalni šumarski programi svake pojedine zemlje članice i zemlje kandidatkinje, s ciljem razvoja i integracije u međunarodnu mrežu razmjene podataka. Predviđena mreža objedinila bi sve podatke o šumskim ekosustavima i implementirala ih u ruralni razvoj, uvažavajući socijalne, ekološke i ekonomske momente. Strategija prilagodbe šumarskog sektora > Jačanje upravnih struktura z zza aa planiranje planiranjeplaniranje, provođe , nje i praćenje mjera politike šumarstva; > uspostava slobodnog (otvorenog) tržišta drvnim i nedrvnim proizvodima; > j edinstver uspostav uspostavuspostava aa jedinstvene i ažurirane mreže podataka u šumarskom sektoru; > razvoj ljudskih resursa šumarskog sektora u skladu s eiffopskim kriterijima; Strategija prilagodbe > Razvoj cjelovitoga pravnog okvira -usklađenoga s regionalnom politikom EU -za provedbu regionalne politike; > razvoj učinkovitoga institucionalnog okvira za planiranje, programiranje, provođenje, financiranje, nadzor i evaluaciju regionalnog razvoja; > pripremanje Nacionalnoga razvojnog plana kao preteče budućega Jedinstvenog programskog doku e b menta z zza aa strukturne fondove EU; > jačanje razine svijesti i edukacija lokalnog stanovništva 0 potrebama provođenja mjera protupožarne zaštite; > izrada metodologije izbora vrsta i načina pošumljavanja opožarenih područja; > nastavak usklađivanja zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. regionalnog razvoja > pripremanje strategije i uspostava institucija za buduća usmjeravanja strukturnih fondova EU namijenjenih regionalnom razvoju; > osiguranje daljnje financijske potpore za projekte na osnovi ROP-ova (Regionalnih operativnih programa); > razvoj ljudskih resursa u sklopu regionalne politike. Horizontalne aktivnosti za integraciju u EU > Jačanje sposobnosti i dodatno obrazovanje na području izrade analize učinaka integriranja RH u EU i učinaka donošenja i provedbe zakonskih i drugih propisa usklađenih s pravnom stečevinom EU na pravni i gospodarski sustav RH; organiziranje ee program programprograma aa z zza aa podizanje javne svijesti; > organizirani podizanieiavne sviiesti; > razvoj sustava prevođenja u skladu s potrebama integracije u EU; > jačanje sposobnosti radne skupine za pregovore s EU; > jačanje sposobnosti koordinacije programa financijske pomoći EU. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 108 <-- 108 --> PDF |
Mogućnosti za “Hrvatske šume” d.o.o. U.U. > pošumljavanje šumskih > zaštita šuma > podizanje višegodišnjih nasada > korištenje sporednih šumskih proizvoda (plodova, ljekovitog bilja, proizvodnja meda, korištenje bio mase...) > utjecaj na kvalitetu zraka > korištenje općekorisnih funkcija šuma > izgradnja šumskih komunikacija > uzgoj i zaštita divljači > tiffizam > ruralni razvoj > priprema ljudskih potencijala u poduzeću, uključu jući jačanje kadrovske popunjenosti i tehničke opremljenosti > provedba programa zapošljavanja osoba s umanjenim tjelesnim sposobnostima. Temeljna načela prilagodbe EU poštivati ciljeve Nacionalne šumarske politike i strategije koja uvažava međunarodne kriterije gospodarenja i korištenje šumarskih resursa, uvažavajući načela održivog gospodarenja; definirati kratkoročne i srednjoročne prioritete u šumarstvu koji omogućuju prilagodbu; strateškom prilagodbom približiti se odrednicama i smjernicama EU; predvidjeti promjene koje bi poboljšale upravljanje šumskim resursima. Prioriteti prilagodbe jačanje kapaciteta za provedbu strategija u šumarstvu čime bi se stvorili potrebni uvjeti za prilagodbu odrednicama EU; stručna edukacija djelatnika i njihovo sudjelovanje na međunarodnim skupovima, čiji je cilj prilagodba i uključivanje RH u globalne procese; strukovno udruživanje sektora šumarstva; priprema strategije poduzeća za konkuriranje pretpristupnim i struktiunim fondovima; priprema ljudskih potencijala u poduzeću, uključujući jačanje kadrovske popunjenosti i tehničke opremljenosti; formiranje i edidcacija stručnog odjela kompetentnih stručnjaka za provedbu programa u projektnom ciklusu EK; obuka stručnjaka za predavače o pretpristupnim fondovima. Organizacijska shema Odjela za praćenje pretpristupnih i strukturnih fondova Informativna funkcija Odjela oglašava ažurne podatke o natječajima, grantovima web - portal prati sve aktivnosti i informacije o koni pozivima na dostavu prijedloga unutar poduzeća; kretnim projektima u okviru korištenja pretpristup- call centar, brošure, izravno kontaktiranje sa zaponih fondova vezanih za djelatnost poduzeća; slenicima u poduzeću; |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2005 str. 109 <-- 109 --> PDF |
interna platforma novih znanja i informacija. Praćenje međunarodno-pravnih legislativa h le informiranje o pravnoj stečevini EUte te ju ju učiniti dostupnom i razumljivom u poduzeću; identifikacija potreba poduzeća usmjerena na us pješnu prilagodbu i usklađivanja s acqiu-em; tumačenje i rješavanje mogućih nejasnoća u surad nji s nadležnim institucijama. Identifikacija i stručna suradnja Savjetodavna i stručna pomoć za izradu projekata: odabir idejnih prijedloga projekata koordinacija izrade projekata izrada aplikacija praćenje u svim fazama razvoja projekta Primjenjivanje europske prakse i usklađenje s vlastitim prijedlogom. Praćenje i provođenje edukacije obrazovanje zaposlenika u poduzeću; o europskoj praksi i pravnoj stečevini EU Izbor osoblja za radna mjesta To je posebno važno pitanje za trgovačko društvo, a ujedno je i glavni čimbenik koji utječe na uspjeh sveukupnog programa praćenja pretpristupnih i strukturnih fondova. Svrha tog procesa je izbor najprikladnijih osoba u trgovačkom društvu s obzirom na njihova umijeća, kompetentnosti i relevantne kvalifikacije. Proces izbora treba biti objektivan i transparentan. Primijenjena edukacija o Europskoj uniji i mogućnostima natjecanja i izrade projekata za pretpristupne i strukturne fondove (u budućnosti) potrebna je od nadležnih institucija, kako bi se osigurala dovoljna kompetentnost. Svrha Odjela za praćenje pretpristupnih i strukturnih fondova je koordinacija i organizacija svih zaposlenika unutar Društva za što bolju realizaciju predviđenih i odobrenih programa za maksimalnu korist “Hrvatskim šumama” u potpunoj suglasnosti sa socijalnim, ekološkim i financijskim politikama Društva. Ključne odgovornosti zaposlenika Osobe postavljene na ova mjesta moraju biti stručno kvalificirane za uspješnu realizaciju svih zadataka koji načinu korištenj a pretpristupnih fondova modalitetu pisanj a proj ekata suradnja s nadležnim institucijama; sudjelovanje na međunarodnim seminarima s ciljem usavršavanja i specijalizacije za izradu projekata. Razvoj i priprema kadrova U skladu sa predloženim, projekt je organiziran u šest ključnih zadaća: 1. Pregled operativnog okruženja HŠ, 2. Interni pregled HS, 3. Identifikacija mogućih opcija za pretpristupne i strukturne fondove, 4. Razvoj buduće strategije, djelokruga i strukture HŠ vezanih za pretpristupne i strukturne fondove, 5. Razvoj Strateškog akcijskog plana za praćenje pretpristupnih i strukturnih fondova, 6. Plan razvoja i edukacija ljudskih resursa. u organizacijskoj strukturi Potrebne osobine zaposlenika: odlične organizacijske kvalitete jasno razumijevanje poslovnih potreba poznavanje komunikacijskih i prezentacijskih tehnika poznavanje rada na računalu i engleskog jezika predanost promjenama i stalnom unapređivanju kvalitete dokazane vještine donošenja odluka izvrsne vještine pregovaranja razvijanje međuljudskih odnosa Programiranje i pravna podloga Uz sve navedeno važno je prikazati način koordiniranja, pripreme i izradu projekata za navedene pretpristupne programe SAPARD, ISPAi PHARE koja je utvrđena potpisanim obvezama od Vlade RH. su predviđeni programom ovog dinamičnog odjela. SAPARD Programiranje Nacionalni plan za ruralni voj (u pripremi). Pravna podloga – Višegodišnji financijski sporazum i godišnji sporazumi o financiranju (potrebno potpisati). Vrsta provedbe Decentralizirana provedba programa (ex-post kon trola) – kontrola, ali i plaćanje nakon uspješne provedbe projekta. Sudionici pri provedbi programa: Nacionalni dužnosnik zadužen za ovjeravanje programa na čelu Nacionalnog fonda (imenovan). Akreditirana SAPARD agencija (treba je ustrojiti). |