DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 97 <-- 97 --> PDF |
plastikom. Biljke pod plastikom ne mogu disati, a za osunčanih dana biljke se pod plastikom može ugrijati i skuhati. Biljku treba zaliti za zimskih dana kada tlo nije smrznuto. 7.3. Smije li se prihraniti travnjak u listopadu? Listopad je odlično vrijeme za aplikaciju kasne prihrane. Rast je polaganiji u jesen nego u proljeće i više vrijednosti gnojiva ostaje u biljci i korijenu, a manje se gubi u košnji. Ustvari, ovo je jedino doba u godini kada trave dobivaju na težini. Baciti treba 0,5 kg/ha dušika. Nedavna istraživanja pokazuju kako se, zbog upotrebljavanja u zadnjem jesenskom prihranjivanju gnojiva koja imaju više kalija, može povećati dobra priprema trava za zimu (Gough, 1997). 7.4. Smije li se zimi zalijevati travnjak? Trave su također biljke i zimi gube vodu poput javora, smreke ili drugih vrsta drveća i grmlja. Travnjak se ne zalijeva zimi sustavom za zalijevanje jer se u njemu voda može smrznuti. Ako je vrijeme doista toplo i tlo nije zamrznuto, travnjak se može zaliti. Većina trava ima plitak korijenski sustav, pa treba prvih petnaes tak centimetara tla gledano od površine, održavati vlažnim sve dok se tlo u kasnu jesen ili zimu ne smrzne. Ako u zimi tlo niti biljke nisu smrznute, zalijeva se tijekom jutra do ranog popodneva kako bi se lišću omogućilo osušiti prije pada temperature. 7.5. Kako se štite ruže penjačice tijekom zime Ruže se nježno otkače od podloge za penjačice. Jednako nježno se polože na zemlju i komadima žice oblikovane u “U” oblik pričvrste u tom položaju za tlo. Prekriju se lišćem ili grančicama četinjača. Lišće od javora, brijesta ili kakve druge listače smanjit će dotok zraka ili vode, pa je dobro promiješati ga s orezanim izbojcima drugih vrsta ili s grančicama smreke. Prije no što se tlo smrzne, nagrne se stelja oko korijena penjačice do visine tridesetak centimetara debalaca. Kad se smrzne, humke treba prekriti još s 15-tak centimetara lišća. U proljeće treba humak razgrniti i vratiti ružu na vodilicu (G o u g h ). Mr. sc. Jasenka Vizentaner, dipl. ing. šum. IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA 37. EFNS – EUROPSKO ŠUMARSKO NORDIJSKO SKIJAŠKO NATJECANJE RAUBIČI, Bjelorusija od 20. do 26. veljače 2005. godine EUROPAiS€ME FORSTEfCHE KiWETTKAMPFE , rr fEBRVAR 2O0S Domaćin ovogodišnjeg 37. po redu susreta i natjecanja europskih šumara bila je Bjelorusija. Hrvatski šumari sudjeluju na ovom natjecanj po deveti puta. Glavni dio programa odvijao se u sportskom centru Raubiči, udaljenom 35 km od Minska, glavnog grada Bjelorusuje, gdje je upriličeno svečano otvaranje i na kraju završna večer s proglašenjem rezultata natjecanja i zajedničkim druženjem. Na svakom koraku moglo se vidjeti da domaćin ovom 37. EFNS i sustretu europskih šumara, pridaje veliku pozornost, što je i razumljivo, jer ugostili su oko 1500 europskih šumara iz 21 države. Program se odvijao redoslijedom: 21. veljače stručno- turističke ekskurzije (ponuđeno je bilo 7 ekskurzija); 22. veljače pregled i upoznavanje sa skijaškombiatlonskom stazom te probno gađanje na strelištu; 23. veljače u prijepodnevnim satima pojedinačno natjecanje klasičnim stilom trčanja, a poslije podne slobodnim stilom; 24. veljače ponovno stručno-turističke ekskurzije; 25. veljače prije podne natjecanje štafeta, poslije podne sjednica Komiteta EFNS i na večer proglašnje rezultata natjecanja, svečanao zatvaranje 37. EFNS, te zajedničko druženje sudionika susreta. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Dio ekipe za vrijeme otvaranja 37. EFENS-a Deveteročlanu hrvatsku ekipu na putu dugom oko 1800 km (u jednom smjeru), ovaj puta predvodio je predsjednik HŠD-a akademik Slavko Matić. Uz njega u ekipi su bili Hranislav Jakovac, dipl. ing., tajnik HŠD-a, Robert Abramović, dipl. ing., predsjednik ogranka Delnice i upravitelj šumarije Skrad, Josip Žagar, šum. teh., šumarija Skrad, Alen Abramović, šum. teh., šumarija Skrad, Andrija Crnković, dipl. ing. Direkcija HŠ d.o.o., Tomislav Kranjčević, dipl. ing., rukovoditelj Komercijalne službe UŠP Karlovac, Franjo Jakovac, šum. teh., šumarija Mrkopalj i Klaudio Lisac, Štafeta Hrvatska I, čuče slijeva: F. Jakovac, A. Abramović, K. Lisac; štafeta Hrvatska II, stoje slijeva: R. Abramović, T. Kranjčević, H. Jakovac, J. Žagar dipl. ing. Služba za uređivanje šuma UŠP Delnice. Kao i uvijek do sada, ekipa je postigla dobre rezultate, a za neke članove možemo reći i odlične. To se ponajprije odnosi na Alena Abramovića koji je u svojoj starosnoj kategoriji (21–30 god.) na 10 km (biatlon) slobodnim stilom trčanja osvojio brončanu medalju, a u klasičnom stilu bio je peti. Odličan kao i uvijek, Franjo Jakovac osvojio je klasičnim stilom sedmo mjesto, a slobodnim stilom osmo mjesto u svojoj starosnoj kategoriji (41–50 god.). U starosnoj kategoriji 31–40 god. Andrija Crnković klasičnim stilom trčanja bio je 33., Robert Abramović 62., a slobodnim stilom Klaudio Lisac 25. i Tomislav Kranjčević 29. Klasičnim stilom u kategoriji 41–50 god. Josip Žagar osvojio je 54. mjesto, a Hranislav Jakovac u kategoriji 61–70. god. 47. mjesto. U natjecanju štafeta, na startu se našlo 69 ženskih (3 x 5 km) i 155 muških (4 x 10 km) štafeta. Štafeta Hrvatska I u sastavu: Alen Abramović, Andrija Crnković, Klaudio Lisac i Franjo Jakovac, osvojila je 17., a Hrvatska II u sastavu: Josip Žagar, Hranislav Jakovac, Robert Abramović i Tomislav Kranjčević 100. mjesto. Na sastanku Komiteta EFNS sudjelovali su Hranislav Jakovac, predstavnik Hrvatske u Komitetu EFNS i Robert Abramović. Osim organizacijskih pitanja, godišnjih izvješća i analize proteklog natjecanja i susreta europskih šumara, domaćini 38. EFNS kolege iz BiH i 39. EFNS kolege iz Italije (Aosta), referirali su o obavljenim pripremama sljedećih susreta. Na kraju završne večeri sljedili su pozdravi uz doviđenja 2006. u BiH. H. Jakovac |