DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 97     <-- 97 -->        PDF

plastikom. Biljke pod plastikom ne mogu disati, a za
osunčanih dana biljke se pod plastikom može ugrijati i
skuhati. Biljku treba zaliti za zimskih dana kada tlo
nije smrznuto.


7.3. Smije li se prihraniti travnjak u listopadu?
Listopad je odlično vrijeme za aplikaciju kasne prihrane.
Rast je polaganiji u jesen nego u proljeće i više
vrijednosti gnojiva ostaje u biljci i korijenu, a manje se
gubi u košnji. Ustvari, ovo je jedino doba u godini kada
trave dobivaju na težini. Baciti treba 0,5 kg/ha dušika.
Nedavna istraživanja pokazuju kako se, zbog upotrebljavanja
u zadnjem jesenskom prihranjivanju gnojiva
koja imaju više kalija, može povećati dobra priprema
trava za zimu (Gough, 1997).


7.4. Smije li se zimi zalijevati travnjak?
Trave su također biljke i zimi gube vodu poput javora,
smreke ili drugih vrsta drveća i grmlja. Travnjak
se ne zalijeva zimi sustavom za zalijevanje jer se u njemu
voda može smrznuti. Ako je vrijeme doista toplo i
tlo nije zamrznuto, travnjak se može zaliti. Većina trava
ima plitak korijenski sustav, pa treba prvih petnaes


tak centimetara tla gledano od površine, održavati
vlažnim sve dok se tlo u kasnu jesen ili zimu ne smrzne.
Ako u zimi tlo niti biljke nisu smrznute, zalijeva se
tijekom jutra do ranog popodneva kako bi se lišću
omogućilo osušiti prije pada temperature.


7.5. Kako se štite ruže penjačice tijekom zime
Ruže se nježno otkače od podloge za penjačice.
Jednako nježno se polože na zemlju i komadima žice
oblikovane u “U” oblik pričvrste u tom položaju za tlo.
Prekriju se lišćem ili grančicama četinjača. Lišće od javora,
brijesta ili kakve druge listače smanjit će dotok
zraka ili vode, pa je dobro promiješati ga s orezanim izbojcima
drugih vrsta ili s grančicama smreke. Prije no
što se tlo smrzne, nagrne se stelja oko korijena penjačice
do visine tridesetak centimetara debalaca. Kad se
smrzne, humke treba prekriti još s 15-tak centimetara
lišća. U proljeće treba humak razgrniti i vratiti ružu na
vodilicu (G o u g h ).


Mr. sc. Jasenka Vizentaner, dipl. ing. šum.


IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA


37. EFNS – EUROPSKO ŠUMARSKO NORDIJSKO
SKIJAŠKO NATJECANJE RAUBIČI,
Bjelorusija od 20. do 26. veljače 2005. godine


EUROPAiS€ME


FORSTEfCHE


KiWETTKAMPFE ,


rr


fEBRVAR 2O0S


Domaćin ovogodišnjeg 37. po redu susreta i natjecanja
europskih šumara bila je Bjelorusija. Hrvatski šumari
sudjeluju na ovom natjecanj po deveti puta. Glavni
dio programa odvijao se u sportskom centru Raubiči,
udaljenom 35 km od Minska, glavnog grada Bjelorusuje,
gdje je upriličeno svečano otvaranje i na kraju
završna večer s proglašenjem rezultata natjecanja i
zajedničkim druženjem. Na svakom koraku moglo se
vidjeti da domaćin ovom 37. EFNS i sustretu europskih
šumara, pridaje veliku pozornost, što je i razumljivo, jer
ugostili su oko 1500 europskih šumara iz 21 države.


Program se odvijao redoslijedom: 21. veljače stručno-
turističke ekskurzije (ponuđeno je bilo 7 ekskurzija);
22. veljače pregled i upoznavanje sa skijaškombiatlonskom
stazom te probno gađanje na strelištu; 23.
veljače u prijepodnevnim satima pojedinačno natjecanje
klasičnim stilom trčanja, a poslije podne slobodnim
stilom; 24. veljače ponovno stručno-turističke ekskurzije;
25. veljače prije podne natjecanje štafeta, poslije
podne sjednica Komiteta EFNS i na večer proglašnje
rezultata natjecanja, svečanao zatvaranje 37. EFNS, te
zajedničko druženje sudionika susreta.