DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Debla se mogu omotati specijalnim svijetlo koloriranim papirom ili se mogu obojati i bijelom bojom, ali se ne smije upotrijebiti uljana boja jer oštećuje kambij. Voćari često bijele debla voćaka kako bi reflektirali zimsko sunce. Sami prave bjelilo od gašenog vapna (5 kg), soli (0,5 kg) i sumpora (0,5 kg), te vode. I dok je to učinkovito u voćnjaku kako bi se spriječile ožegotine, u urbanom šumarstvu je puno ljepše izbjeći bijeljenje. Traka i tkanina skidaju se u proljeće. Neskinuta traka mogla bi urasti u deblo, a traka i tkanina bi, ako ostanu, pružile zaštitu kukcima. 6.3. Zaštita biljaka od šteta uzrokovanih mrazom Iskustva pokazuju kako treba biti na oprezu čak i od sredine svibnja ako je pun mjesec. Adekvatno zalijevanje biljaka može pomoći jer vlažno tlo zadržava više topline od suhog tla. Kod osjetljivih biljaka božićna svjetla ispod pokrivača na krošnji mogu pomoći, omogućujući da noćna temperatura ne padne prenisko. 6.4. Ograđivanje biljaka kao zaštita od vjetra Prema G o u g h (1997) ako je biljka mala, biljku se može ograditi. No, uvijek se mora paziti vrh ostaviti slobodnim. Četiri stupca zabijena oko biljke pravilno će držati zaštitu oko biljke ne dopuštajući da se ona spusti na biljku. Najbolje je razvući tvrdo platno. Biljka se ne smije prekriti plastikom jer se za toplih dana zrak ispod plastike zagrijava i biljka se kuha. Može se dogoditi da se unutar plastike zrak samo ugrije, ali se zato preko noći može brzo i jako ohladiti. To uzrokuje pojavu leda u tkivima i dodatna isušenja tkiva zbog ozljeda uzrokovanih ledom. 6.5. Orezivanje drveće i grmlje pred ili u zimu? Otvorene rane od orezivanja ne mogu zacijeliti prije no što nestane jako hladno, i za biljke suho vrijeme (iako ima padalina, za biljke je razdoblje smrznutosti tla suho razdoblje). Takvo vrijeme može oštetiti otvoreno kambijalno tkivo. Ako kambij ugine, rana ne zacjeljuje pravilno. Orezivati treba nakon žestokih hladnoća, ali prije no što pupovi nabubre. 6.6. Saniranje slomljenih grana koje su bile otrgnute zbog snjegoloma i zimskog vjetroloma Prava preporuka ovisi o individualnim okolnostima poput veličine stabla, veličine grane i sposobnosti obavljanja posla. U slučaju da su se velike grane potpuno odvojile od drveta, a ostao je batrljak, radovima treba pristupiti u vremenu podesnom za orezivanje. Orezuje se rana koja je ostala režući do zdravog tkiva ne ostavljajući suvišne »vješalice«. Ne treba nanositi premaz voćarskog voska. Velike grane znači sve grane veće od 7,5 do 8 centimetara u promjeru. Ako su se veće grane polomile, ali su još ostale zakvačene za deblo, radovima se mora pristupiti odmah, kako bi se uklonile opasne grane iz krošnje. Odmah se orezuju i veliki komadi kore koja se odvojila. Ako se radi o vrlo hladnim uvjetima, ranu treba »obući« u komad smotanog kartona, uključujući i zdravo tkivo sa svih strana. 7. Pitanja 7.1. Smije li se drveće i grmlje prihraniti u studenom? Prihraniti se smije nakon opadanja lista toliko dugo dok tlo nije smrznuto. Kako je drveće i grmlje dormantno, gnojiva ne mogu stimulirati kasni rast koji vodi do zimskih oštećenja. Korijen ne ulazi u prvo zimsko dormantno razdoblje i još može apsorbirati hranjiva iz tla. Dio hranjiva, ako su odmah pristupačna biljci, se skladište u biljci onoliko koliko ih biljka može unijeti u sebe i spremna su za uporabu u prvom vegetacijskom rastu. Koliko se gnojiva treba upotrijebiti ovisi o biljci. Ako je biljka dobro rasla prošlog vegetacijskog razdoblja i ako se ne primjećuju nikakvi znakovi nedostatka hranjiva, ne treba prihranjivati. Ako su biljke pokazivale nedostatke, primjerice smanjeni rast, treba ih, uopćeno govoreći, prihraniti s 0,5 kg 10 %-tnog dušičnog gnojiva na 2,5 cm promjera debla na prsnoj visini. (Gnojivo N:P:K 10:10:10). Ako se upotrebljava gnojivo N:P:K 5:10:10, stavite dva puta više). Ako su drveća u travi, naprave se rupe duboke 25 cm, u rupe se sta vi gnojivo do visine 5 cm od površine tla, pa se zatvori zemljom i do tadašnjim prekrivačem tla. Biljke ne treba pregnojiti (G o u g h , 1997). 7.2. Koji je najbolji način za prezimljavanje borova u cvjetnoj posudi? Prema G o u g h (1999), svaka biljka na izdignutoj gredici ili u cvjetnoj posudi predmet je intenzivne hladnoće i isušivanja tijekom zime. Korjenje je posebno napadnuto. Najbolje je biljku premjestiti u garažu ili u zaštićeni dio vrta od vjetra i izravnog sunca. Ako je biljka smještena u garažu, tlo je potrebno održavati vlažnim tijekom zime, te je potrebno paziti da se tlo ne smrzne. Biljke se ne smiju unositi u grijani podrum. Ako se cvjetna posuda ostavlja van, potrebno je postaviti stelju od usitnjene kore ili slame oko nje u debljini od desetak centimetara. Također je potrebno prije smrzavanja dobro zalijevati. Ako biljka nije zaštićena od zimskog sunca, potrebno je zaštititi debalce izolirajući ga reflektirajućim materijalima. Nikako se ne smije pokriti vrh biljke i biljka se nikada ne smije štititi |