DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Stabla koja su tijekom zime oštećena, ne smiju se i pažljivo orežite. Jako orezana stabla obično ne uspiju jako orezati nakon zime. Jakim rezom smanjilo bi se preživjeti, dok ona uopće nedirnuta uspiju. stvaranje ugljikohidrata u dovoljnim količinama. Pričekajte godinu dana da se biljka pokaže i tada slabo 5. Uočavanje oštećenja Prema G o u g h (1999), za utvrđivanje većine oštećenja potrebno je pričekati proljeće. No, cvjetni pupovise mogu pregledati za trajanja drugog zimskog dormantnog razdoblja. Potrebno je odrezati nekoliko izbojaka koji nose cvjetne pupove i unijeti ih u kuću. Izbojci se uzimaju s različitih strana biljke, ali i s više biljaka ako ih ima. Umotajte ih u toplu, ali ne pretoplu, tkaninu i uronite u vazu. Tako ćete zagrijati smrznuto staničje kako bi postalo aktivno. Zatim nadodajte temperiranu vodu. Nakon nekoliko dana pupovi će se otvori ti. Ako je cvijet s unutrašnje strane smeđ ili crn, cvjetovi su uginuli ili su teško oštećeni i biljka neće moći stvoriti zdrave cvjetove. Ako je tkivo unutar cvjetova bijelozeleno ili odgovara boji cvjeta određene vrste koju testirate, pupovi su zdravi. Može se čak izraziti i postotak zdravih pupova. Ovo je samo grubi test moguće štete. Naime, do kraja drugog zimskog dormantnog razdoblja moguća je još pojava šteta uslijed hladnoće, a i kasnije zbog kasnih proljetnih mrazeva, ako je biljka u to vrijeme u cvatnji. 6. Zaštita biljaka od zimskih oštećenja i sanacija zimskih oštećenja Zaštita biljaka obuhvaća konkretnu zaštitu malčiranjem tla ili cvjetne posude, stavljanje barijera protiv vjetra, kao i zalijevanje biljaka pred terminom smrzavanja tla u jesen, ali i zimi kada je tlo odmrznuto. Bitno je jesenjsko punjenje vodenih rezervi biljke vodom do maksimuma. 6.1. Zaštitu biljaka za zimu u kasnu jesen? U listopadu je zalijevanje dobra ideja posebice za uvijek zelene biljke, ali u pravo vrijeme. Naime, biljke moraju odrvenjeti za zimu. Sve što forsira rast u biljaka kao kasno ljetno ili rano jesenje zalijevanje i prihrana, spriječit će odrvenjavanje te može uzrokovati zimsko smrzavanje i ugibanje. Ne treba zalijevati biljke od kasnog kolovoza pa sve dok lišće ne promijeni boju i počne otpadati, osim ako se radi o jako mladim biljama ili svim biljkama u slučaju jake suše. Biljkama se mora dozvoliti i da se same nose s uvjetima u kojima žive. U studenom je moguće tlo opskrbiti dovoljnom količinom vlage. Jednako tako se mlade biljke i biljke plitkog korijena mogu zaštititi steljom, kako ne bi doš- lo do golomrazice. Jake vjetrove je potrebno kontrolirati barijerama. U studenom treba zaliti biljke dobro. To daje sigurnost kako tlo ima dovoljno vlage u sebi. Sposobnost biljaka da opstanu dugo pod konstantnim smrzavanjem (fiziološka suša) i dugim isušivanjem vjetrom (atmosferska suša) ovisi o opskrbi tkiva dostupnom vlagom. Zato je potrebno zaliti biljke nakon što lišće otpadne, ali prije no što se tlo smrzne (G o u g h , 1997). Kada lišće otpadne, postoji prilična sigurnost kako se dodatnim zalijevanjem neće stimulirati bilo kakav kasni rast. Ako se radi o uvijek zelenim biljkama, tajming zalijevanja treba odrediti prema listopadnim vrstama. To za lijevanje osigurat će dovoljne količine vode za biljku tijekom zime. Puno zimskih šteta ne događa se zbog smrzavanja tla, već zbog smrzavanja i topljenja. To često izaziva golomrazicu. Kako bi spriječili golomrazicu, nakon što se tlo smrzne, postavite stelju od usitnjene kore ili drvene sječke. Stelja također pomaže pri izolaciji tla od jače hladnoće. Točna temperatura pri kojoj stradava korijenski sustav ovisi o vrsti biljke, ali i o nizu drugih čimbenika. Uopćeno napisano, korijenje većine biljaka stradava onda kada temperatura tla dosegne –10 do –11 °C. Problem koji stelja može donijeti su miševi. Miševi se zavlače u stelju i grizu koru od korijenskog vrata do nižih dijelova debla. Ako prstenuju deblo, drvo ili grm će uginuti. Kako bi se smanjile štete od miševa, deblo do visine tridesetak centimetara može se obložiti urolanom tvrdom tkaninom i tkaninu treba pričvrstiti žicom. Kraj tkanine se ukopa barem tri centimetra u tlo. Nešto viša zaštita debla tkaninom smanjit će i štete od zečeva. Na mjestima puhanja jačih vjetrova uvijek zelene biljke potrebno je zaštititi postavljanjem barijere. 6.2. Zaštita biljaka zimi Zimi se zaštita biljaka svodi na zaštitu kore od ožegotina koje stvara zimsko sunce. Kako bi se izbjegle zimske ožegotine, biljke je potrebno zasjeniti ili prije oštećenja upotrijebiti reflektirajuće materijale koji bi tkivo ispod njih održavali hladnijim. Početkom studenog, debla se do prvih grana krošnje mogu zamotati tvrdom svijetlom tkaninom. Komercijalne trake za stabla napravljene su od krep papira. Prilikom omatanja radi se preklop po trećini širine trake. Trake se osiguravaju vrpcama, ali se vrpce prilikom vezanja ne smiju toliko stegnuti da budu utisnute u koru. |