DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Pokrivač od snijega je odličan, ako ga imate. Visinu snježnog pokrivača možete povećati naguravanjem oko biljke. Samo neka ostane bijel i pahuljast. 3.6. Mraz Mraz može uništiti biljke na nekoliko načina. No, ne oštećuje jako biljke sam mraz po sebi, koliko niske temperature koje se javljaju zajedno s njim. Mraz oštećuje tkiva dehidracijom, a ponekad jednostavno mehaničkim oštećenjem. Ako se mraz pojavi ne znači da će biljke biti odmah oštećene, ali i ako se ne pojavi ne znači da neće biti oštećene. Sve ovisi o temperaturi. Stupanj oštećenja biljke ovisi o vrsti biljke i njezinoj sposobnosti aklimatizacije za hladno doba. Dok su biljke dormantne, mraz im može puno slabije naštetiti. U proljeće je problem oko cvjetova. Tkivo cvjetova slabije podnosi hladne temperature, što je cvijet bliže središtu biljke. Prema Gough (1998), većina biljka koje od prirode rastu u Montani (SAD) kada su u punoj cvatnji mogu tolerirati –1°C. Padne li temperatura u doba cvatnje na –3 do –1°C, štete na cvjetovima su znatne na ženskim tkivima cvijeta, ali ostali dio ostaje neoštećen. Pregledom cvijeta uočavaju se ženski organi koji su promijenili boju. To znači kako će se cvatnja vizualno normalno odvijati, ali neće biti zametanja plodova ili će plodova biti jako malo. Od –6 do –3 °C stradava cijeli cvijet. Jako smrzavanje može ubiti i lisno tkivo. Ako se to dogodi, biljka ne može početi fotosintetizirati na vrijeme i znatno je oslabljena. Kasniji mraz tijekom vegetacijskog razdoblja može ubiti biljku. Rani mraz može oštetiti vrhove izbojaka koji nisu odrvenjeli mnogih vrsta drveća. Oštećenja se tada pokazuju u proljeće. 3.7. Biljni organi i tkiva Tkiva iznad tla nisu jednako odrvenjela. Kada je biljka u aktivnom rastu, kambij je jedan od najmanje otpornih tkiva na hladnoću te naginje šteti od hladnoće. Štete na kambiju mogu nastati kada u proljeće odjed nom dođe do velike hladnoće, nakon što su izbojci počeli rasti. Ta oštećenja će se sudariti s novim floemom i ksilemom i poremetiti transport vode i hranjiva. Ali, kambij je među najotpornijim tkivima u prvom zimskom dormantnom razdoblju. Najmanje vjerojatno je oštećenje kambija u to doba. Cvjetni pupovi su među najmekšim dijelovima nadzemnog dijela biljke. Unutar cvjetnih pupova, tučci su najosjetljiviji. U jesen, cvjetni pupovi su više otporni od lisnih pupova, ali u zimi su lisni pupovi otporniji od cvjetnih. Ozljede cvjetnih pupova najčešće se događaju kada biljka uđe nezrela u jesen ili kada se vrlo brzo u jesen događaju nagla zahladnjenja. Potpuno zreli cvjetni pupovi mogu također biti oštećeni tijekom ekstremnih hladnih uvjeta ili kada tople temperature nakon 1. siječnja slijede brza i izuzetno hladna razdoblja. Tolerancija cvjetnih pupova također ovisi i o njihovom spolu. Stupanj tolerancije, osim u slučajevima ekstremno niske hladnoće kada su i najbolje pripremljeni pupovi uginuli, ovisi o stupnju napredovanja u proljeće. Što su više napredovali, pupovi su osjetljiviji na oštećenja. Najosjetljiviji organi i tkiva za aktivnog rasta su kambij, mlada kora i provodni sustav. Najosjetljiviji organi i tkiva u zimskom dormantnom razdoblju su cvjetni pupovi, stara kora, srčika grančica i provodna tkiva. Korijenski sustav Kao što je prije spomenuto, korijenski sustav ne ulazi u prvo zimsko dormantno razdoblje, već je cijelo vrijeme u drugom zimskom dormantnom razdoblju. Može rasti toliko dugo dok je temperatura tla pogodna za rast, a ona ovisi o vrsti i iznosi između 0 i 5,5 °C. Zbog toga što ne ulazi u prvo zimsko dormantno razdoblje, korijen ne odrvenjava kao ostali dio biljke. Srećom, prava potreba za tim je rijetka, jer iznad sebe ima sloj zemlje, a ako ima sreće i sloj snijega ili stelje. Različita tkiva korijena pokazuju različitu odrvenjelost. Kambij i nezreo ksilem su najosjetljiviji. 4. Klasifikacija zimskih ozljeda i oštećenja od hladnoće Oštećenja od hladnoće vrlo su širok pojam i nisu jednostavan fenomen. Zbog jasnoće, možemo kategorizirati oštećenja od hladnoće u šest širokih klasa prema razlogu koji ih uzrokuje: pomanjkanje zrelog tkiva, manjak sposobnosti preživljavanja zimske suše, previše spremno reagiranje na kratka razdoblja toplog vremena, apsolutna hladnoća, nepoznati uzroci i mehaničke ozljede (Gough 12/2004). Pomanjkanje zrelog tkiva Kako bi se reducirala ova oštećenja, mora se poticati odrvenjavanje tkiva u kasno ljeto i treba se biljka zaštititi od ljetne defolijacije. 4.1.1. Uginuće vrhova grana Od kasnog ljeta izbojci većine vrsta mogu izdržati temperaturu od –6,7 do –9,4 °C. Ako temperatura padne niže, posebice u ranu jesen i ako je bilo stimulacije kasnog rasta, vrhovi grančica će uginuti. U proljeće treba orezati uginule vrhove grančica. 4.1.2. Kružne ozljede i ozljede na rašljama Najmekanija tkiva na granama i deblu su blizu baze. Ova tkiva su ona koja se najkasnije pripreme za zimu. Zbog tih razloga često su izložena ozljedama uzrokovana ranom hladnoćom i proporcionalna su stupnju pripreme za zimu (slika 1). |