DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 89     <-- 89 -->        PDF

temperature ispod –2,8 °C. Što su dulja toplija razdoblja
i što su temperature više, ekstremna hladnoćamože napraviti veću štetu.


1.4. Vrste
Prema G o u g h (11/2004), neke vrste su prilagođenije
hladnoći od drugih. Primjerice Fraxinus pennsylvanica
Marshall je visoko tolerantan na hladnoću. Rodmagnolija, Magnolia L., nije. Jabuke, Malus Mill. i ribizli,
Ribes L., su tolerantniji od kajsjine prunike, Prunus
armeniaca L., i većine sorti grejpa, Citrus ´paradisi
Macfad. Mnoge vrste drveća koje rastu u Montani,


SAD, poput Pinus jeffreyi Grev. et Bolf., Pinus monti


cola Douglas ex D. Don, Pinus contorta Douglas ex
Loudon, Picea pungens Engelm. i Abies lasiocarpa
(Hook.) Nutt, preživjele su temperature smrzavanja u
laboratoriju od –60 do –80 °C. Zbog usporedbe, neke
jugoistočne obalne vrste poput Pinus elliottii Engelm.
Quercus virginiana Mill, uginu kada se temperatura
spusti blago ispod –15 °C. Ulmus americana L. tolerira
temperaturu od –40 °C, Betula papyrifera Marshall,
Salix nigra Marshall i Populus L. toleriraju temperature
do –73 °C. Liquidambar L., tolerira temperaturu
od –26,1 °C.


Unutar vrsta, neki kultivari su otporniji od drugih.


2. Štete koje uzrokuje niska temperatura
Prema G o u g h (9/2004), niska temperatura utječena promjenu bjelančevina, taloženje protoplazme, uzrokuje
gubitak vode, posljedično stvara mehaničkih
ozljeda na i u staničoj stijenci, a uzrokuje izravtna ošte


ćenja i neizravne štete.


2.1. Promijenjene bjelančevine
Biljne bjelančevine, a među njima i enzimi, osjetljivisu na temperaturu i moraju ostati nepromijenjeni. Da biuobičajeno funkcionirali, mora biti prisutna i voda u tekućini.
Hladnoća inaktivira bjelančevine, čineći vodu utekućini nedostupnom u obavljanju njezinih funkcija.


2.2. Taloženje protoplazme
Zimske hladnoće mogu uzrokovati mijenjanje protoplazme,
tako da se njezin sadržaj izbaci i na taj način


zaustavi funkcioniranje stanice.


2.3. Gubitak vode
Kako se oblikuje led, voda se izvlači iz staničnog soka
i dolazi do snižavanja točke ledišta. To je način nakoji se biljka štiti od smrzavanja, koje na kraju može dovesti
i do uginuća. Ako se previše vode izbaci, tkivo seisušuje. Tako je procijenjeno da zrelo stablo jabuke iz


gubi oko 300 g vode u zimskom danu. Za blagog zimskog
vremena tijek vode i provođenje vode izmjereno jena borovima čak i na –1,1 °C Ako sokovi kolaju, mogubiti izgubljeni kroz evaporaciju. Ako je voda u provodnim
cijevima smrznuta, nova voda ne može doći do malih
izbojaka, a čija je voda evaporirala i tkivo biva isušeno.
Ako je voda u tlu smrznuta, biljka ne može zamijeniti
vodu izgubljenu evaporacijom i događa se jednakastvar. Začepljenje provodnih cijevi ledom ili smolastomizlučevinom uzrokuje stvaranje nove barijere vodi koja


treba dosegnuti više dijelove biljke. Vjetar i jače sunce
(insolacija) samo pogoršava situaciju.


2.4. Uzrokovanje mehaničkih ozljeda na i u
staničoj stijenci
Kristali leda mogu se oblikovati intracelularno, u


stanici i intercelularno, izvan stanice. U uobičajenim
uvjetima hladnoće stvaraju se izvanstanični kristali, ali
ako jako brzo temperature padnu, mogu se stvoriti kristali
leda u samoj stanici. Oštri rubovi kristala leda
mogu probušiti staničnu stjenku i uzrokovati curenje
staničnog sadržaja. Oštećenje vodi do začepljenja provodnih
cijevi drva smolastom izlučevinom. Ako 50 ili


više posto provodnih cijevi u grani ili deblu bude začepljeno,
grana ili stablo odumire.


2.5. Izravna oštećenja
Izravna oštećenja su uginuće pupova, smeđenje
uvijek zelenog lišća (ponekad se radi i o opekotinama
od hladnoće), uginuće mladih izbojaka i grančica, prsten
od mraza na bazi debla, i pucanje kore (često uz
prasak). Oštećenja u zimi znaju rezultirati tjeranjem
puno mladih izbojaka u proljeće.


2.6. Neizravna šteta (oštećenja)
Biljka ne mora biti izravno ubijena hladnoćom ili
smrzavanjem. Biljka može patiti od stresa, čak do točke
u kojoj je otvorena za napad bolesti i štetnika koji ju
mogu ubiti. Ustvari neizravni utjecaji hladnoće češće
se događaju od izravnih, a očituju se kroz rak, prstenasto
truljenje i ugibanje biljke zbog napada gljivica i
bakterija. Ponekad je bolest jedini vanjski znak oštećivanja
biljke uzrokovanog smrzavanjem.


3. Čimbenici sklonosti k zimskim oštećenjima
Čimbenici sklonosti štetama od hladnog razdoblja izloženost zrakama sunca i vjetru, vlaga zraka, snijeg.
su: kvaliteta pripreme biljke za preživljavanje hladnog Različiti biljni organi i različita tkiva različito su osjetrazdoblja,
vrijeme pojave i trajanje hladnog razdoblja, ljivi na niske temperature.