DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 88 <-- 88 --> PDF |
nastije, a rezerve hrane ugrađuju se u korijen i deblo. Pupovi se zaštićuju tvrdim ljuskama, ponekad prekrivenim voskom ili smolom, materijalima koji smanjuju isušivanje. Hranjiva se izvlače iz lišća i premještaju u krošnju, deblo i korijen prije no što lišće otpadne u čudesnom naporu konzervacije života. Prvi vanjski znak da biljka ulazi u dormantno razdoblje je mijenjanje boje lišća te otpadanje. Od kasnog ljeta sve do razdoblja u kojemu je biljka manje prijemčiva za utjecaje okoline, biljka malo pomalo napušta sposobnost rasta u zamjenu za zaštitu od zime. Krivo primijenjeni stimulansi, poput kasnog, učestalog i obilnog navodnjavanja, kasnog prignojavanja i jakog reza, mogu poremetiti polagano uplovljavanje u fazu mirovanja i uzrokovati reakciju biljke poput cvjetanja proljetnih pupova u jesen, ili pak uzrokovati tjeranje novih izbojaka, koji dakako neće stići odrvenjeti. Siguran rezultat je ugibanje izbojaka. Od kasnog ljeta pa nadalje, najbolje je pustiti biljke na miru. Osim u slučajevima suše, ne treba pretjerano zalijevati, prihranjivati i jače orezivati. Ukratko, biljkama ne treba činiti ništa drastično jer to izaziva novi rast. 1.2. Prvo zimsko dormantno razdoblje Kada je lišće otpalo, biljka je zasigurno u fazi mirovanja. Ne može odgovoriti uvjetima izvan sebe bez obzira koliko ti uvjeti privlačili biljku prema rastu. Uzmite grančicu jabuke, Malus Mill., tjedan dana nakon što joj je svo lišće otpalo, unesite ju u staklenik te promatrajte što se događa. Održavajte temperaturu na stalnih 21 °C, omogućite 16 sati dnevnog svjetla, puno vode i gnojiva. Ništa se ne događa. Možete čekati mjesecima i dalje se ništa neće dogoditi. Biljka će i dalje ostati u zimskom dormantnom razdoblju, praktično zauvijek. Ušla je u stanje iz kojeg ne može pobjeći prije no što prođe kroz hladno razdoblje. Prvo zimsko dormantno razdoblje je vrijeme u kojem je biljka najjača i može tolerirati veliku hladnoću i zasušujuće uvjete. Hladno razdoblje koje mora biti zadovoljeno prije no što biljka uđe u novo razdoblje rasta izraženo je brojem sati ispod 7,2 °C. Počinje se računati kada lišće otpadne. Postoji evidencija iz 60-tih i 70-tih godina proš- log stoljeća da je temperatura iznad 7,2 °C uspjela negirati nižu temperaturu, ali je taj koncept teško objasniti i ne djeluje u svim slučajevima. Različite vrste traže i različit broj hladnih dana kako bi izašle iz zimskog razdoblja mirovanja. Unutar vrste, različiti kultivari mogu trebati različit broj hladnih sati. Većina dostupnih radova bazira se na voćkama: Jabuke 250 (50)-1700 sati Šljive 900-1700 sati Orah 400-1500 sati Višnja 600-1400 sati Kajsja 300-900 sati Malina 800-1700 sati Borovnica 150-1200 sati Grejp 100-1500 sati Kruška 200-1500 sati Breskva 800-1200 sati Trešnja 500-1300 sati Ribizi 800-1500 sati Kupina 200-400 sati Jagoda 200-300 sati Iris 700-1400 sati Tulipan 2200 sati Sunovrat 1000-1500 sati Zumbul 700-900 sati Grejp traži vrlo malo hladnih sati, ali u proljeće bolje starta s rastom ako je prošao kroz nešto hladnog razdoblja. Većina lukovičarki zapada u zimsko razdoblje mirovanja pri temperaturi od 10 °C. Što hladno razdoblje duže potraje, biljka će brže reagirati na više temperature. Ako je čitav tjedan hladno razdoblje, za 1000 hladnih sati potrebno je 6 tjedana. Pri uobičajenim temperaturama, većina biljaka zadovolji potrebu za hladnim razdobljem oko Božića. Kada je potreba za hladnim razdobljem zadovoljena, ako nastupi zatopljenje dovoljno visokim temperaturama biljke ne ostaju predugo u razdoblju mirovanja. Unesite granu jabuke u kuću u veljači i ona će cvjetati. Unesite ju u ožujku i trebat će joj puno manje vremena za ulazak u razdoblje cvatnje. 1.3. Drugo zimsko dormantno razdoblje Tijekom hladnog razdoblja u siječnju i veljači, nije vidljiv rast biljaka. Njihov mehanizam kontrole identificira da bi mogle rasti pri povremenim zatopljenjima, ali one to ne žele jer su naučene na drukčije uvjete u to doba. Stoga tada biljke ulaze u drugo zimsko dormantno razdoblje (razdoblje mirovanja). Korijenski sustav nema odmora poput ostalog dijela biljke. On je uvijek u ovom drugom zimskom dormantnom razdoblju u kojega ulazi kada se temperature tla spuste, općenito govoreći, ispod 7,2 °C. To znači kako je korijen nekih vrsta biljaka aktivan i na nižim temperaturama. No, uvijek se radi o temperaturama iznad točke smrzavanja. Rast pri tim temperaturama je prilično spor. Drugo zimsko razdoblje mirovanja štiti biljku od loših vremenskih uvjeta u kasnijem razdoblju zime. Toplije vrijeme u tom razdoblju može imati za posljedicu da biljka izgubi sposobnost biti otporna na ekstremne hladnoće. Tako malina, primjerice, u prvom zimskom dormantnom razdoblju može podnijeti temperaturu od –34 °C. No, u drugom zimskom dormant- nom razdoblju biljka gubi sposobnost tolerancije na |