DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 84 <-- 84 --> PDF |
vih mrazova postaju smeđi, mekani, ukusni i slatki. kim i plodnim tlima. Dobro podnosi sušu (slično kao Dozrijevaju u rujnu i listopadu, sadrže 5–6 sjemenki. medunac), a osjetljiva je na kasne proljetne mrazove Sjemenke su do 7 mm dugačke, široko jajaste, spljošte-(nešto manje nego kitnjak). Zimi izdrži temperaturu do ne, ušiljenog vrha, smeđe, više ili manje sjajne (slika –30 oC. Osjetljiva je na kompeticiju drugih vrsta. Pio5). Sjeme raznosi divljač, ptice i glodavci. nirska je vrsta sa širokom ekološkom valencijom. Jav Oskoruša raste sporo (osim u mladosti), a doživi lja se pojedinačno ili u manjim grupama na nadmor starost 200–300 (–500) godina. Heliofilna je i kalcifil-skoj visini do 1400 m (u mediteranskom području), a u na vrsta koja samo u ranoj mladosti podnosi djelomi-srednjoj Europi do 650 m. B a r i t e a u (2001) za Frančnu zasjenu. Preferira toplu i blagu klimu. Nema pocusku navodi najveću gustoću populacije od oko 10 sebne zahtjeve za tlom, ali najbolje uspjeva na dubo-odraslih stabala po hektaru. RASPROSTRANJENOST Oskoruša je rasprostranjena u južnoj i srednjoj Eu- njenosti, budući da je od davnina sađena i subspontano ropi, sjevernoj Africi, na Krimu i u Maloj Aziji (slika proširena. Težište areala je na Balkanskom poluotoku, 6). Teško je odrediti točne granice prirodne rasprostra- Apeninskom poluotoku i u južnoj Francuskoj. Za Švi Slika 6. Areal (Rotach 2003). carsku je procijenjeno da ima oko 500 stabala oskoruše promjera iznad 10 cm, te je jedna od najrjeđih švicarskih autohtonih vrsta (B e r e n g o et al. 2001). U Hrvatskoj je, prema M a t i ć u & Vu k e l i ć u (2001) središte rasprostranjenosti u eumediteranskoj zoni u zajednicama hrasta crnike i u submediteranskoj zoni u zajednici hrasta medunca i bijelog graba (slika 7). U kontinentalnom dijelu je rijetka, i to na suhim, izloženim položajima u zajednici hrasta medunca i crnog graba. Također dolazi kultivirana, u voćnjacima, uz vinograde, putove i sl. Slika 7. Areal u Hrvatskoj (Matić & Vukelić 2001). |