DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Postotno umanjenje zvučnog pritiska u odnosu na tip šumske vegetacije iznosi: Tip vegetacije pašnjak zrela bukova sastojina mlada šuma jele gusta šuma jele Postotno umanjenje zvučnog pritiska na 100 m od izvora zvuka 13 15 17 25 Radi procjene utjecaja šumskog okružja na širenje buke motornih pila i sličnih motornih sredstava obavljena su istraživanja u cilju utvrđenja udaljenosti iznad koje nije obvezna uporaba individualnih zaštitnih sredstava. Odabrano je 6 tipova šuma različite gustoće, nagiba terena i različitog uzgojnog oblika. Za obaranje stabala upotrijebljena je motorna pila Husqvarna 362xP snage 3,4 KW. Mjerenje jakosti buke obavljeno je fonometrom Bruel & Kjaer 2236A s mikrofonom iste firme, a za obradu podataka upotrijebljen je software specijaliziran za analizu intenziteta zvuka. Logično je da je rukovatelj motornom pilom najviše izložen štetnom učinku buke, jer se ostali radnici nalaze na različitim distancama (5–50 m) od izvora zvuka. Za motoristu je opasnije raditi u gustim panjačama u odnosu na visoku šumu, gdje vrijeme premiještanja od stabla do stabla traje duže. Isto tako jačina zvuka ovisi o tvrdoći drveta, pa je ona na primjer jača u bukovoj nego u jelovoj šumi. Motorista, dakle zbog razine zvuka, koja uglavnom prelazi 90 decibela u većini faza rada, mora nositi štitnike za uši. Što se tiče pomoćnih radnika, smatra se da je za sve vrste šume sigurna zona rada udaljenost veća od 12 m. Ispod udaljenosti od 5 m u panjačama i 3 m u visokoj šumi od izvora zvuka, potrebno je upotrebljavati individualna zaštitna sredstva. Preporuča se da poslovođe radilišta organiziraju posao tako da ostali radnici najveći dio radnog vremena provedu na većoj udaljenosti od 12 m od izvora zvuka. ALBERI E TERRITORIO (novo izdanje časopisa Monti e boschi) iz broja 1–2, 2005. izdvajamo: Aktualnosti: 90 m2 zelenila za smanjenje smoga Studije o odnosu zelenila i emitiranih plinova autora Giuseppea Campus Venutia iz Nacionalnog urbanističkog instituta i Andreasa K i p a r a s Fakulteta arhitekture iz Genove, obrazlažu optimalno učešće gradskog zelenila u odnosu na broj automobila i stambene površine. Uobičajeni drvoredi uz autocestu mogu apsorbirati do 20 % ugljičnog dioksida iz ispušnih cijevi automobila, a za kompletnu apsorpciju potrebne su dodatne zelene površine u blizini autoceste. Iz tih razloga predviđene su obvezne zelene površine za sve nove konstrukcije. Studija iznosi da jedan hektar srednjeg poljoprivrednog terena godišnje veže preko dvije tone ugljičnog dioksida, proizvodi preko tone kisika i ispari gotovo sedam tona vode. Jedan hektar gradskog travnjaka sa 150 stabala srednje veličine, apsorbira oko 30 tona ugljičnog dioksida godišnje, a ako je na istoj površini 400 stabala, ta se količina povisi na 69 tona ugljičnog dioksida. Zbog toga autori smatraju obveznim prilikom gradnje svakog stambenog prostora predvidjeti realizaciju gradskog zelenila i to 90 m2 za svaku osobu i 3,5 stabala po stanu, to jest 1,4 stabla po osobi ili sobi. Tako na primjer ako jedan srednje velik grad predviđa 6000 novih stanova u deset godina sa 15000 novih stanovnika i 8000 novih automobila (dakle 2700 tona godišnje više potrebnog kisika za stanovnike i 4080 tona više emitiranog ugljičnog dioksida proizvedenog od automobila) treba predvidjeti 200 ha zelenila (od čega 140 ha sa stablima) za normalno življenje. Osim toga naselja ne bi trebala prelaziti gustoću od 30 stanova, odnosno 75 soba po ha. Cristiano Brandone : Takmičenje drvosječa – športski javni uspjeh Predstavnici 10 nacija, pun stadion navijača i gledatelja te popunjeni svi smještajni kapaciteti, obilježili su 26. Svjetsko takmičenje drvosječa, koje je održano od 13 do 20. rujna prošle godine u Val di Lanzo. Takmičenje se održavalo u 5 disciplina s motornim pilama: obaranje stabala, precizni prerez trupca, promjena lanca motorne pile, kombinirani prerez s rezanjem grana te presijecanje trupca sjekirom izvan konkurencije. Postignuti su sljedeći rezultati: titulu svjetskog šampiona osvojio je Rus Ilya Shvetsov, drugi je Talijan Massimiliano Biemmi ispred Nijemca Herwig Erharda. Juniorski prvak (do 21 g.) je Austrijanac Martin Moosbrugger, ispred Nijemca Thomasa Bodea, Armina Tannera iz Liechtensteina i talijanskog predstavnika Marca Gabellia. Pobjednička ekipa je iz Austrije, ispred Njemačke i Rumunjske. Prva dva kvalificirana pobijedili su upotrebljavajući motornu pilu Husqvarna 372xP. Italija je imala ekipu A i B (izvan konkurencije). Službena ekipa A sve je do posljednje discipline zauzimala visoko |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 77 <-- 77 --> PDF |
mjesto, a onda je zbog nezgode jednog takmičara pala na 10. mjesto. Ekipa B zauzela je 2. mjesto ali nažalost bez medalje jer se takmičila izvan konkurencije. Takmičenju su bile nazočne i ekipe iz dalekih zemalja: SAD i JAR. Najviše navijača bilo je iz Francuske, Austrije i Nizozemske. Takmičenje drvosječa pratile su mnogobrojne manifestacije: folklor, radovi u drvetu, enogastronomija te organizirani izleti. Za Val di Lanzo to je bila idealna prilika da se predstave kao područje čiste prirode, koja još nije obuhvaćena masovnim turizmom. Vijetnam News Agency: Vijetnamski prah protiv požara Vijetnamski znanstvenik proizveo je jedan tip praha koji se može vrlo uspješno upotrijebiti za obuzdavanje šumskih požara velikih razmjera. Izumitelj iznosi da prah pri temperaturi većoj od 100 oC prelazi u tekuće stanje i da pri kontaktu sa zapaljenim stvarima tekućina vrije i oslobađa ugljični dioksid koji gasi plamen. Jedan sloj praha formira se na površini zapaljenih objekata i sprječava ponovno zapaljenje. Poslije požara kiše rastvaraju ostatak praha koji postaje korisno gnojivo, ne uzrokujući nikakve štete za okoliš. Trošak proizvodnje jednog kilograma praha iznosi 0,20–0,25 Eura. Znanstvenik je zatražio odobrenje za svoj pronalazak te pravo na njegovo korištenje. Nicoletta Va l : Evidencija platana napadnutih “obojenim rakom” Borba protiv “obojenog raka” započela je još 1987. g., no on je još i danas najopasnija zaraza koja napada platane, osobito one u gradskim i izvangradskim drvoredima. U središnjim i sjevernim regijama (Veneto, Lombardija, Emilia Romagna, Marche i Toskana) ta bolest zadaje ozbiljne probleme zaduženim operativcima i javnoj administraciji, prouzrokujući ozbiljne troškove u održavanju parkovnih resursa. Uz agresivnosti patogena i višestruke mogućnosti širenja, posebni problem čine teškoće vezane za kontrolu zaraze. Ministarskim dekretom od 17. 4. 1998.g. borba protiv “obojenog raka” obvezna je na cijelom području Italije. Dekret je popraćen cirkularnim pismom sa naputkom o obaveznoj primjeni normi oko obaranja stabala i uništavanja drvne mase oboljelih stabala, s ciljem uništavanja žarišta bolesti i sprječavanja njenog širenja. Fitosanitarna služba regije Emilia Romagna već duže vremena poduzima mjere zaštite gradskog zelenila i primjenjuje metode gospodarenja koje pogoduju kvaliteti okoliša. Inspektori te službe sa svojim suradnicima kontroliraju područje i evidentiraju sve slučajeve oboljenja uz primjenu monitoringa. U ovoj regiji, a osobito u provinciji Ferrara, ustanovljena su od 1993. g. mnoga žarišta bolesti, što je uzrokovalo uklanjanje velikog broja stabala. Plavkasta kora platane zaražene s Ceratocystis fimbriata Oštećenja na drvetu platane Uzročnik ove bolesti je Certocystis fimbriata sp platani, gljiva koja prodire u drvo isključivo kroz oštećenja i širi se provodnim sustavom stabla. Osim toga, patogen se širi od stabla do stabla preko korijenja susjednih stabala. Za vrijeme vegetacijskog razdoblja na stablima se vidi sušenje pojedinih grana ili cijele krošnje, a najsigurniju dijagnozu potvrđuju oštećenja na kori stabla te raspucala glatka kora s promjenom tipič |