DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Od 1990. g. u Toskani postoji kontrolni program gospodarenja dvopapkarima, koji se zasniva na preciznim planovima uzgoja i selektivnog odstrela. Ovaj način lovnog gospodarenja, koji se već dugo primjenjuje u srednjeeuropskim zemljama, već je dao povoljne rezultate u Alpama. Kada prekobrojni individui iste vrste (pogotovo Cervidi) žive na određenoj površini, dolazi do negativnih učinaka i nepopravljive štete na biljnim vrstama koje ta divljač preferira. Istraživanja su obavljana na uzvisinama iznad rijeke Senio, na nadmorskoj visini od 600–850 metara. Vegetacija je tipična za Castanetum, koji u vršnim dijelovima prelazi u Fagetum. Prateće vrste su cer, crni grab, medunac, klen, jarebika, lijeska i druge, a napuštene poljoprivredne površine su u fazi kolonizacije raznim grmovima. Ova vegetacija pogoduje dobroj prehrani srneće divljači, a kako je uzgojni oblik panjača, nakon sječe, velike količine svijetlosti pogoduju rastu novih izbojaka i travnatih vrsta. Jedini ograničavajući čimbenik za srneću divljač su predatori, koji se ovdje sastoje od pasa lutalica i divljih svinja koje napadaju mladunčad. Istraživanja su imala za cilj provjeriti postojanje uzajamnog odnosa kvalitete staništa i bioloških parametara srneće divljači (razvoj rogovlja, tjelesna građa, omjer spolova, razmnožavanje i dr.). Istovremeno je promatrano ponašanje dominantnih mužjaka u odnosu na kontrolu svog područja od slabijih suparnika, stanje nakon nestanka dominantnog srnjaka te struktura i ponašanje populacije. Procjenjivan je utjecaj sljedećih čimbenika: – ekspozicija terena, – količina i kvaliteta raspoložive vode, – srednja kvaliteta staništa (biljni sastav šume i kvaliteta prizemnog rašća), – kvaliteta pašnjaka, – utjecaj predatora i – prisutnost konkurentnih vrsta (domaća stoka i ostala divljač). Kao zaključke ovih istraživanja autori su naveli sljedeće: – razvoj populacije srneće divljači je u čvrstoj korelaciji s komponentama ekosustava okružja (šume s limitrofnim čistinama i pašnjacima), – poboljšanjem stanišnih uvjeta i smanjenjem čimbenika stresa (predatori i konkurencija u prehrani), populacija s kojom se gospodari može nadmašiti prosječne biološke parametre (težina, vrijednost trofeja, reproduktivna sposobnost, prezimljavanje i dr.), – količina zahvata u odstrelu predstavlja primarnu važnost, zbog regulacije gustoće populacije i zadržava povoljan odnos brojnog stanja divljači i kapaciteta okružja za tu vrstu, – kvalitetni izbor primjeraka za odstrel je od izuzetne važnosti zbog poboljšanja nasljednih osobina, ali i zbog smanjenja morfoloških defekata (šubarasti i gumbasti rogovi, deformacije papaka i dr.). Selekcijski odstrel ne treba bazirati isključivo na fenotipu, jer to ne pridonosi obveznom poboljšanju genetskih osobina. Osim kvalitete rogovlja treba gledati ukupnost čimbenika kao što su razvoj tijela, težina, dimenzije i oblik parožaka, te socijalne momente, to jest strukturu spolova i starosnu dob populacije, – poboljšanje ili održavanje kvalitete populacije ne postiže se samo odstrelom loših fenotipova, već otklanjanjem negativnih čimbenika koji utječu na njihovo formiranje, – samo kontinuirani monitoring stanja i razvoja individualnih karakteristika može dati prave indikacije za izbor primjeraka za odstrel, – važno je gospodariti staništem po planovima gospodarenja koji osiguravaju poboljšanje prehrambenih resursa, a to je favoriziranje mješovitih raznodobnih formacija s povoljnim vegetacijskim sastavom i – kontrola brojnog stanja predatora, a to su u Apeninima psi skitnice, lisice, divlje svinje i u manjem opsegu vuk, predstavlja dio obaveznih uzgojnih mjera. Uvažavanje svih ovih čimbenika doprinosi uspješnom uzgoju srneće divljači, što će se očitovati u kvaliteti populacije i smanjenim gubicima, a što je najvažnije, u ravnoteži okružja i ove divljači. Raffaele C a v a l l i , Pierangelo M i o l a , Luigi S a r tori : Širenje buke od motornih pila u šumama različitog oblika gospodarenja U aktivnostima oko iskorištavanja šuma prilikom uporabe motornih sredstava buka predstavlja važan uzrok rizika za radnika. Učinak produženog izlaganja određenoj razini buke uzrokuje progresivno povećanje smetnji, koje se u početku očituju u uznemirenju i mentalnom stresu, a zatim često nepovratno redukcijom slušnog kapaciteta. Mjere zaštite na radu predviđaju primjenu niza zaštitnih mjera protiv buke. Poslodavci su dužni identificirati radilišta i izvršitelje rada koji su izloženi tom riziku te primjenjivati adekvatna zaštitna sredstva za sve radnike, koji su tijekom 8-satnog radnog vremena izloženi buci većoj 80 decibela. Radnici dobivaju individualna zaštitna sredstva uz obveznu primjenu ako buka prelazi 90 dB. Poznato je da širenje buke proizvedene od motornih sredstava ovisi o udaljenosti izvora zvuka, gustoći šume i nagibu terena. Maksimalno širenje je na otvorenim područjima bez vegetacije, a najmanje je u gustom mladiku, gdje se na udaljenosti od 100 m intenzitet zvuka smanji za 30 %. Prilikom rasta stabala dolazi do smanjenja lisnate mase u donjim slojevima, što umanjuje mogućnost zadržavanja zvuka. To se posebice odnosi na četinjače koje prirodno više gube grane i iglice u donjim slojevima. |