DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Njemačkoj dugu tradiciju. Pokretač mu je još prije dva tovog savijača (Tortrix viridiana). Za usporedbu, tijestoljeća šumarnik iz Thuringena dr. sc. Johann Matthaus kom jedne najezde hrastovog savijača uočeno je da je B e c h s t e i n , u čiju je čast još 1857. g. jedna novootkri- kolonija od 800 velikih šišmiša svake noći konzumivena vrsta šišmiša dobila njegovo ime. Tekst njemačkog rala približno 55.000 noćnih leptira”. Važno je međuizdanja knjižice autorice Angelike M e s c h e d e u hr- tim istaći da šišmiši u prirodnoj šumi i uz to što koriste vatskom izdanju nadopunili su i uredili Andrea Š t e f a n sve slojeve i sve strukture za traženje hrane ne mogu, i dr. sc. Nikola T v r t k o v i ć iz Hrvatskog prirodoslov- kao ni ptice, suzbiti nastali kalamitet. No, njihovom nog muzeja, a preveli Ivana B o š n j a k , Petra Ž v o r c i prirodnom zastupljenošću u šumi zasigurno teže dolazi Nikola Tvrtković. do kalamiteta štetnih kukaca. Uz kraći prikaz biologije, značajki i potreba za sta- Kako su prebivališta i hrana najvažniji resursi za priništem i prehrambenom bazom 13 od ukupno 33 vrste sutnost šišmiša u šumi, u publikaciji se navodi cijeli niz šišmiša koje dolaze u Hrvatskoj, u brošuri se potanko “uputa za upravljanje šumama” iz kojih izdvajamo: osigovori o šumi kao životnom prostoru šišmiša, uvjetima guranje određenog broja starih stabala s dupljima, čiji skrovišta (stanovanju i spavanju), potencijalnim skro- razmak ne bi smio biti veći od 1000 m; unutar suvislih vištima šišmiša na i u drveću/drvetu, gdje i što šišmiši sastojina osigurati čistine i plješine od 0,5 do 1,0 ha kroz love u šumi te o potencijalnim lovnim područjima unu- prirodnu obnovu ili načine gospodarenja (sječa i obnova tar šumskih sastojina i značajkama posebnih tipova u “krugove”); unašanje listopadnih vrsta drveća, posebšuma (za šišmiše). Na kraju pod naslovom “Što čini- no hrasta, bukve i graba s bogatom entomofaunom; spriti?”, date su preporuke za mjere koje će poboljšati šu- ječiti kemijske metode suzbijanja kukaca, posebno komu kao stanište za šišmiše s naznakom kontakt-adrese rištenje insekticida koji su otrovni za šišmiše i dr. o nalazu prstenovanih šišmiša. Uz sve pohvale autorima, priređivačima i izdavači- Iz poglavlja Izlazak na večeru – gdje i što šišmiši ma ove simpatične knjižice o šišmišima (u šumama) love u šumi?, o čemu smo do sada malo ili ništa znali, ostaje činjenica da su naše šume pretežito prirodne i da za ovaj prikaz izdvojit ćemo podatak da sve vrste šiš- u pravilu, dosadašnjim gospodarenjem, nismo narušili miša s našeg područja “love isključivo člankonošce, toliko isticanu biološku raznolikost, a ni zaprijetili “glopoput kukaca, paukova, kosaca i sl. Tijekom noći balno najviše ugroženoj skupini šumskih životinja – šišmogu pojesti količinu plijena i do jedne trećine svoje mišima”. Istaknute specifičnosti uvjeta staništa za šištjelesne mase. Rani večernjak (Nyctalus noctula) ili ve- miše zajedno s preporukama za gospodarenje šumama u liki šišmiš (Myotis myotis) (mase oko 30 g) konzumira- svrhu njihova očuvanja, u svakom su slučaju dobro ju oko 10 g kukaca, dok vrste roda Pipistrellus (mase došle, jer kako je to istaknuto na samom kraju brošure oko 5 g) pojedu 1,5 do 2 g. Kroz ljetno razdoblje to iz- “očuvati samo jedno stablo ili proširiti granicu šume – nosi poprilično velik broj kukaca. Kolonija od 300 ve- mali je korak u pravom smjeru”. A taj smjer zacrtao je likih šišmiša konzumira 550 kg kukaca u jednom ljetu i još krajem 18. st. već spomenuti tirinški šumarnik J. M. to većinom u šumi. Važnost i značenje šišmiša u bio- Bechstein, istaknuvši da “šišmiši kao korisne životinje u loškoj kontroli štetnih kukaca postaje očita, uzima- šumama moraju uživati neograničenu zaštitu”. jući u obzir da ta golema količina biomase također uključuje nedvojbeno šumske štetnike, poput hras- Alojzije Frković L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 5. rujan-listopad 2004. izdvajamo: (Capreolus capreolus), zbog svoje selektivne prehrane koja se sastoji u odgrizanju vrhova mladih biljaka, Paolo C asanova, Anna Memoli, Lorenzo Pini: može ozbiljno ugroziti obnovu mladih sastojina i naru- Utjecaj šumskog okružja na populaciju srneće div šiti floristički sastav šume. ljači Posljednjih desetljeća u Apeninima je potrebno kon Fauna predstavlja osnovnu komponentu šumskih trolirati brojno stanje srneće divljači zbog njihove sve ekosustava, kao i uostalom i poljoprivredno-pašnjač veće brojnosti nakon unošenja primjeraka iz Alpa u kih, jer ima primarnu ulogu u pozitivnom ili negativ-državne šume i većeg širenja divljači iz lokalnog fonda, nom razvoju ravnoteže ekosustava. Na šumske ekosus- koja je našla veću mogućnost širenja na područja naputave posebno utječu dvopapkari, od kojih srneća divljač štene poljoprivrede. |