DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 73 <-- 73 --> PDF |
te često nije lako naći razumijevanje za njihovo prihvaćanje. Taj teret svakako ne bi trebao snositi samo oštećenik. Obeštećenje bi trebali dobiti i lovozakupnici kroz plaćanje lovozakupa, bez obzira na to što je divljač prirodna hrana vuka, a to bi doprinijelo njegovoj zaštiti. Plaćanje šteta stočarima ne bi trebalo niti u jednom momentu doći u pitanje ni u punoj vrijednosti ni u roku isplate. Nakon monografije o medvjedu (2002. g.) i risu (2003. g.) s monografijom o vuku autor je obuhvatio sva naša tri velika predatora te obogatio našu lovačku stručnu literaturu vrijednim dijelom. Mi u Hrvatskoj još imamo vuka, ali moramo naći razumijevanja za njegov opstanak, kako nam se ne bi dogodilo kao drugima, pa da nam se ostvari ona “poželjeti će šume vuka, a vuka više biti neće”. Frane Grospić ŠIŠMIŠI U ŠUMAMA Podaci i preporuke za gospodarenje šumama Poučeni lošim iskustvima ranijih korištenja kemijskih metoda suzbijanja štetnih kukaca, danas se sve veća pozornost posvećuje biološkom suzbijanju štetnika, što će reći skrbi i zaštiti prirodnih neprijatelja štetnih kukaca koji žive u pojedinim životnim zajednicama. Živih organizama, koji su neprijatelji tih štetnika, ima u prirodnoj šumi mnogo. Još iz kolegija Zaštita šuma, znamo za koristi od ježa, krtice, rovčica, lisice, divlje svinje, a u korisne insektivore uvrštene su i žabe, gušteri, zmije ... Posebno veliko značenje pridaje se pticama, od kojih ne mali broj pretežito i u značajnim količinama uzima za hranu štetne kukce. Šumske vrste ptica s pravom se smatraju značajnim redukcijskim čimbenicima štetočina i čuvarima stabilnosti šumskih biocenoza. No, ono što zacijelo nismo znali u sklopu biološkog suzbijanja šumskih štetnika (jer nas nisu poučili!) je korist i značenje zaštite šišmiša. “Od 33 vrste šišmiša koji su zabilježeni u Hrvatskoj, čak 30 je vezano za šume. Uz vrste šišmiša kojima šuma pruža trajno sklonište, gotovo sve preostale vrste koje skrovište nalaze izvan šume, u špiljama i potkrovljima kuća, love kukce u šumskim staništima. U hrvatskim šumama opstale su i one vrste koje su u Europi najugroženije, a to su upravo šišmiši koji ovise isključivo o stanju šume. U našim šumama se pare i zimuju šišmiši selci, koji u sjevernom dijelu Europe kote i odgajaju mlade. Dostupni podaci ukazuju na to da su šišmiši ugroženi i kod nas, zbog čega sve vrste šišmiša u Hrvatskoj uživaju zaštitu. Republika Hrvatska stranka je Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979) i njemu pripadajućim sporazumima o zaštiti europskih šišmiša (UNEP/EUROBATS) od 2000. godine.” To su riječi dr. sc. Marine M l a k a r, pomoćnice ministra Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu prirode, iz predgovora (hrvatskog izdanja) male i lijepo oblikovane brošure “Šišmiši u šumama” s podnaslovom “Podaci i preporuke za gospodarenje šumama”, koja je početkom ove godine tiskana u nakladi spomenutog ministarstva. Radi se zapravo o njemačkoj publikaciji kao sažetku istraživanja projekta “Ekologija šišmiša u šu- mama Njemačke, s posebnim osvrtom na migratorne vrste i preporukama za očuvanje”. Istraživanja su proveli stručnjaci i znanstvenici članovi njemačkog udruženja Deutscher Verband für Landschaftspflage (DVL) u razdoblju od 1996. do 1998. g. “Ovom knjižicom željeli bismo podržati gospodarenje šumama koje podupire zaštitu šišmiša”, napisao je u predgovoru njemačkom izdanju knjižice ravnatelj DVL-a Josef G o p p e l , dipl. ing. šum., naglasivši da ovaj oblik šumarstva ima u |