DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 72 <-- 72 --> PDF |
hrane iz ova dva izvora, smanjivala se i nazočnost vuka na ovome području, ali je nastavljeno njegovo istrebljenje u svakoj prilici. Zabrane uništavanja vukova u većini europskih zemalja te proglašenje vuka trajno zaštićenom vrstom u Sloveniji 1993. g., ukidanje novčanih nagrada za uništenje vukova u BiH, pomalo su zaustavile organizirane akcije uništavanja vuka u Hrvatskoj. Proglašenje vuka posebno zaštićenom životinjskom vrstom u svibnju 1995. g. dogodilo se očekivano. Umjesto novčanih nagrada za uništenje vukova, uvedene su stroge sankcije i kazne za uništenog vuka. No ipak, proglašenje vuka zaštićenom vrstom uzrokovalo je u glavama mnogih lovaca i nelovaca veliku konfuziju i nedoumicu, a suprotstavljanja mišljenja postala su u određenim krugovima vrlo česta. O vuku se dosta pisalo, ali uglavnom u kontekstu vuka kao štetočine i načina njegovog uništavanja. Knjiga Vuk u Hrvatskoj autora Alojzija Frkovića ima sasvim drugi pristup. “Svrha je ove male monografije o vuku da ovu prorjeđenju zvijer, koja je uživala zao glas, prikažem u jednom drugom, ljepšem svijetlu, kako to i zaslužuje”, napisao je sam autor u proslovu knjige. Mislim, da je u tom svom nastojanju autor u potpunosti uspio. Puni naslov knjige je “Vuk u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Gorski kotar i Hrvatsko primorje”. Tiskana je u tisuću primjeraka u nakladi Primorsko-goranske županije, tisak TKD d.o.o. Delnice. Ima 109 stranica, obiluje fotodokumentacijom starijih crnobijelih i novijih kolor fotografija, mnogim crtežima, tablicama i grafikonima, koji prate već poznati profinjen, lako čitljiv tekst autora i daju mu argumentiranu uvjerljivost. Knjiga je podijeljena na 16 poglavlja: – proslov – vuk u vjerovanju, običajima i poslovicama, – načini uništavanja vukova kroz povijest, – gospodarenje vukom u Hrvatskoj i Gorskom kotaru – zakonska zaštita i budućnost vuka u Hrvatskoj, – sistematska pripadnost i podrijetlo, – rasprostranjenost vuka u Europi i Hrvatskoj, brojnost i kretanje populacije, – izgled i građa tijela, – životni prostor (stanište), – prehrana i štete, – način života i ponašanje, – razmnožavanje, životni vijek i utvrđivanje starosti, – prirodni neprijatelji i bolesti, – trofeje vuka – priprema, ocjenjivanje i vrjednovanje, – vuk u karikaturi, – korištena literatura. Ovaj sadržaj pokazuje sveobuhvatnost dijela koje postupno, nenametljivo vodi čitatelja od vremena borbe protiv vuka do saznanja o njegovom mjestu i ulozi u ekosustavu. Morfologija vuka, način razmnožavanja, kretanje čopora, utjecaj staništa na brojno stanje i drugo, opisano je detaljno i potkrijepljeno sveobuhvatnim istraživanjima koja su u posljednje vrijeme obavljali naši znanstvenici prof. dr. sc. Đuro H u b e r i dr. sc. Josip Kusak. Posebna pozornost posvećena je kretanju brojnog stanja vuka u Europi i kod nas. Tu se autor oslonio na dostupne izvore, koji očito nisu uvijek sasvim vjerodostojni, jer su se bazirali na broju odstrijeljenih primjeraka te sumnjivih lokalnih izvješća. Tako je na primjer logično da se poslije Prvog svjetskog rata odstrijelilo više vukova, kada se velik dio vojnika vratio s istočnog i talijanskog fronta (mnogi su sa sobom donijeli oružje), što ne mora značiti da ga je bilo osjetno više. Promatranje vuka zbog njegovog stalnog kretanja ne daje također dobre podatke jer kako kaže narod u Lici “vuka se nemo’š nagledati”, a “bodul” će reći: “vidija san čovika što pozna čovika, koji je vidija vuka”. O tome da li je procijenjeno brojno stanje (na temelju više neovisnih metoda) od 130–170 jedinki na površini Hrvatske podcijenjeno ili precijenjeno, teško je reći. Na području Like koja je oduvijek bila glavno stanište vuka sigurno danas boravi relativno malen broj vukova, ali ga radi boljeg izvora hrane sjeverna Dalmacija ima znatno više nego nekada. Jedan lički lovac kaže: “ako se EU boji za nestanak vuka, neka pusti svake godine na ličku Plješevicu 100 ovaca, pa će vidjeti da će vuka ponovo biti”. Straha o skorom nestanku vuka s ovih područja ne bi trebalo biti, pogotovo ako se pogleda na podatke o brojnom stanju vuka u zemljama bližeg i daljeg okruženja (BiH 800, SiCG 500, Slovenija od 50–100, Makedonija više od 1000, Albanija 250, Bugarska 1000, Rumunjska 2500), ali ipak treba se sjetiti da je vuk nestao iz većine srednjeeuropskih zemalja u relativno kratkom vremenu, pa se i danas poduzimaju skupi zahvati za njegovu reintrodukciju. Čitatelji raznih kategorija naći će u monografiji o vuku praktički sve što se danas zna o vuku, a ona je istovremeno poučna i zanimljiva lovačka literatura. Šteta što autor nije imao dovoljno podataka da s istim opsegom obradi i tradicionalna staništa vuka u Lici i sjevernoj Dalmaciji i prilike koje tamo vladaju, ali ga na to ni naslov knjige ne obvezuje. Sigurno se s osnovnim motom knjige, da vuk ima pravo na postojanje u prirodi, koje proizlazi iz prava svih živih bića na međusobni suživot, svi ne slažu, ali će ih čitanje ove knjige zasigurno potaknuti na razmišljanje. O štetama koje vukovi čine na domaćoj stoci i divljači u knjizi je pisano mnogo. One postoje i nisu male, |