DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 69 <-- 69 --> PDF |
dručja unutar EU, u svrhu očuvanja bioraznolikosti budućim generacijama. Pravnu osnovu za navedeno čineDirektive EU o: zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta, zaštiti divljih ptica, zaštiti Posebnih zaštitnih područja. Slovenski prijedlog obuhvaća 296 područja koja pokrivaju 38 % površine Slovenije. Veći dio te površine je pod šumama, a 9 % na granici šuma, a ostale su travnate površine. Jedna od direktiva obuhvaća zaštitu 13 vrsta kornjaša: krasnici, jelenak, alpska strizibuba i dr. Od toga ih 12 živi na šumskim staništima. M. O g r i s : Sanitarne sječe u Sloveniji i trendovi pojavljivanja Evidencija o sanitarnoj sječi u Sloveniji uzrokovanoj abiotskim (vremenske nepogode, vjetar, led, sni- KNJIGE I ČASOPISI Mirko Vi d ako vi ć, Josip Franjić jeg, požari, imisije, odroni) i biotskim čimbenicima vodi se od 1985. U zadnjih 18 godina najviše sanitarnih sječa učinjeno je zbog vremenskih nepogoda (5.069.307 m3 ili 42 %), zbog drugih uzroka (2.863.105 m3 ili 24 %), bolesti (1.833.237 m3 ili 15 %) te požara (58.394 m3 ili 0.48 %). Veće sanitarne sječe uzrokovane potkornjacima obavljene su 86–87. i 93–94., a one zbog vremenskih nepogoda 1986., 95., 96., 97. g. Od 1999. povećale su se sječe zbog napada potkornjaka: 1999. – 102.000 m3., 2000. – 118.000 m3., 2001. – 132.000 m3., 2002. – 170.000 m3. U 2001. i 2002. jaki su napadi jelovih potkornjaka, posebice na južnom i jugozapadnom dijelu Slovenije. Dr. sc. Miroslav Harapin GOLOSJEMENJAČE Općenito je poznato da je nedostatak stručne literature, a posebice udžbenika na hrvatskome jeziku velikiproblem u lirvatskome šumarstvu, ali i u drugim područjima znanosti. U zadnjih nekoliko godina došlo je dopoboljšanja, ali to niti približno nije dovoljno. KnjigaČetinjače — morfologija i varijabilnost akademika Mirka Vidakovića izašala je iz tiska još 1982. godine, te u međuvremenu doživjela još dva izdanja (englesko/1991/ i hrvatsko /1993/). Ova vrijedna knjiga dobro jepoznata generacijama studenata Šumarskoga fakultetaSveučilišta u Zagrebu, ali zahvaljujući engleskome izdanju i šumarskim i botaničkim stručnjacima diljemsvijeta. Kako su sva izdanja već odavno rasprodana izbog potrebe da se knjiga osuvremeni i nadopuni novijim znanstvenim spoznajama, akademik Mirko Vidaković zajedno je s prof. dr. se. Josipom Franjićem pri stupio izradi novoga izdanja. Kako se u knjizi prikazuje i nekoliko biljnih rodova koji nisu četinjače šCycas, Ginkgo, Gnetum, Ephedra) došlo je do promjene naslova knjige u GOLOSJEMENJAČE, te sada naslov upotpunosti odgovara sadržaju. Akademik Mirko Vidaković rođen je u SvetozarMiletiću (Vojvodina) 29. listopada 1924. godine. Diplomirao je 1949. godine na Poljoprivredno-šumarskomefakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i zaposlen svedo umirovljenja 1990. godine. Godine 1971. izabran je za redovitoga profesora iz šumarske genetike i dendrologije. U domaćim i inozemnim časopisima objavio je oko 100 radova iz genetike, oplemenjivanja šumskoga drveća i dendrologije. Akademik Mirko Vidaković je 1969. godine izabran za izvanrednoga, a 1981. godine za redovitoga člana HAZU, a iz bogate znanstvene karijere potrebno je još izdvojiti da je kao ekspert FAO — organizacije Ujedinjenih nacija boravio i radio u Pakistanu, Vijetnamu i Mađarskoj. Nažalost tijekom intenzivnoga rada na izradi ove knjige došlo je do nagloga pogoršanja njegovoga zdravstvenog stanja, nakon čega je 15. kolovoza 2002. godine umro. Akademik Mirko Vidaković dao je trajan doprinos šumarskoj znanosti u Hrvatskoj i u svijetu, a ova knjiga je njegova znanstvena ostavština mladim generacijama kojima je posvetio velik dio radnoga vijeka. oČigi autor knjige je dr. se. Josip F r anj i ć, izvanj- edni profesor Šumarske botanike, Parkovnoga perengČog i jednogodišnjeg bilja i Zaštićenih prirodnih vrijednosti na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Rođen je 7. siječnja 1966. godine u Musiću kod Đakova. Diplomirao je 1990. godine na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao je 1993. godine, a doktorirao 1996. godine na Prirodoslovnomatematičkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom svoje 14-godišnje znanstveno-istraživačke karije |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 70 <-- 70 --> PDF |
re vodio je i sada vodi 21 projekt, od kojih su dva međunarodna. U domaćim i inozemnim časopisima objavio oko 100 različitih radova od kojih su 54 znanstvena rada iz područja biljne taksonomije, populacijske genetike šumskoga drveća i fitocenologije. Bio je pročelnik Zavoda za istraživanja u šumarstvu u razdoblju 2003–2004, a trenutno obnaša dužnost Predstojnika Zavoda za Šumarsku genetiku i dendrologiju i Prodekana Šumarskoga odsjeka Šumarskoga fakulteta. Udžbenik “GOLOSJEMENJAČE” izašao je iz tiska krajem 2004. godine u izdanju Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Suizdavači su Hrvatske šume d.o.o. i Akademija šumarskih znanosti. Opsega je 824 stranice i sastoji se od općega i posebnoga dijela. U općem dijelu objašnjeni su osnovni botanički pojmovi koji su potrebni za razumijevanje klasifikacije i opisa vrsta i nižih taksona. Osim toga, prikazane su opće značajke golosjemenjača s kratkim sustavnim opisom redova, porodica i rodova. Ovaj dio knjige znatno je revidiran u odnosu na prošla izdanja, te su definicije sistematskih, taksonomskih i dendroloških termina usklađeni prema najnovijim svjetskim literaturnim spoznajama. U posebnom dijelu prikazani su detaljni opisi 60 rodova, 325 vrsta, 265 podvrsta, varijeteta i formi i 1037 kultivara. Rodovi i vrste, kao i unutar njih niži taksoni prikazani su abecednim redom, što znatno olakšava korištenje knjige. Osim toga, pri opisu pojedinih rodova i vrsta prikazan je i sustavni pregled prema botaničkoj klasifikaciji. Nomenklatura opisanih taksona (znanstvena imena, hrvatska imena, kratice autora i sl.) usklađena su s najnovijom literaturom. Uz detaljan opis morfoloških, ekoloških i drugih značajki, za većinu vrsta prikazane su i geografske karte s arealima. U odnosu na prošlo izdanje opisano je više novih rodova i vrsta, a najveća razlika u odnosu na prošlo izdanje je u količini i kvaliteti slikovnih prikaza kojih u knjizi ima preko 700. Većina od ukupno 492 fotografije su nove i po prvi puta objavljene. Fotografije su vrlo kvalitetne i atraktivne i plod su rada velikoga broja autora. Snimane su na velikom broju lokaliteta u svim krajevima Hrvatske, ali i diljem svijeta (Bosna i Hercegovina, Čile, Japan, Slovenija, Španjolska, Velika Britanija i dr.). U zadnjem dijelu knjige je na 50 stranica prikazano vrlo iscrpno kazalo latinskih i narodnih imena rodova, vrsta i nižih taksona koji se spominju u ovoj knjizi. To je vrlo korisno i u velikoj mjeri olakšava korištenje knjigom te snalaženje u mnoštvu imena različitih taksona. Ova knjiga predstavlja nezaobilaznu literaturu za studente šumarstva, agronomije, biologije i drugih srodnih fakulteta, ali i za učenike srednjih šumarskih i drugih škola. Osim toga Golosjemenjače su vrlo vrijedan priručnik za praktičare šumarske i drugih biloških struka. Kako je u knjizi opisan velik broj kultivara, bit će koristan priručnik i stručnjacima iz područja hortikulture i urbanoga šumarstva, kao i svim ljubiteljima ukrasnoga bilja. Uz pomoć ove knjige vrlo se brzo može doći do točne determinacije pojedinih vrsta i nižih taksona, utvrđivanja sistematske pripadnosti taksona, saznanja o rasprostranjenosti, morfološkim značajkama, ekološkim zahtjevima, biološkim značajkama, varijabilnosti vrsta i mogućnostima njihova uzgoja. Za razliku od prijevoda strane stručne i popularne literature koji se u posljednje vrijeme pojavljuju na tržištu, posebna je vrijednost ove knjige što je djelo domaćih autora. To je omogućilo da se u knjizi da naglasak našim autohtonim vrstama, ali i stranim vrstama koje su česte u uzgoju bilo radi dobivanja drve mase ili kao ukrasne biljke. Ove vrste su posebno iscrpno opisane s velikim brojem crteža i fotografija – od habitusa stabala do izgleda izbojaka, iglica, “cvatova”, češera, kore i sl. Velika vrijednost ove knjige je što su vrste i drugi taksoni u skladu s suvremenim znanstvenim spoznajama prikazani dinamički, sa stajališta evolucije i stalne promijenjivosti, a s obzirom na njihovu često puta ogromnu i teško shvatljivu varijabilnost. Ta varijabilnost je uvjetovana nasljeđem i okolinom i omogućuje stalnu i neprekidnu promijenjivost vrsta u procesima |