DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 69 <-- 69 --> PDF |
dručja unutar EU, u svrhu očuvanja bioraznolikosti budućim generacijama. Pravnu osnovu za navedeno čineDirektive EU o: zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta, zaštiti divljih ptica, zaštiti Posebnih zaštitnih područja. Slovenski prijedlog obuhvaća 296 područja koja pokrivaju 38 % površine Slovenije. Veći dio te površine je pod šumama, a 9 % na granici šuma, a ostale su travnate površine. Jedna od direktiva obuhvaća zaštitu 13 vrsta kornjaša: krasnici, jelenak, alpska strizibuba i dr. Od toga ih 12 živi na šumskim staništima. M. O g r i s : Sanitarne sječe u Sloveniji i trendovi pojavljivanja Evidencija o sanitarnoj sječi u Sloveniji uzrokovanoj abiotskim (vremenske nepogode, vjetar, led, sni- KNJIGE I ČASOPISI Mirko Vi d ako vi ć, Josip Franjić jeg, požari, imisije, odroni) i biotskim čimbenicima vodi se od 1985. U zadnjih 18 godina najviše sanitarnih sječa učinjeno je zbog vremenskih nepogoda (5.069.307 m3 ili 42 %), zbog drugih uzroka (2.863.105 m3 ili 24 %), bolesti (1.833.237 m3 ili 15 %) te požara (58.394 m3 ili 0.48 %). Veće sanitarne sječe uzrokovane potkornjacima obavljene su 86–87. i 93–94., a one zbog vremenskih nepogoda 1986., 95., 96., 97. g. Od 1999. povećale su se sječe zbog napada potkornjaka: 1999. – 102.000 m3., 2000. – 118.000 m3., 2001. – 132.000 m3., 2002. – 170.000 m3. U 2001. i 2002. jaki su napadi jelovih potkornjaka, posebice na južnom i jugozapadnom dijelu Slovenije. Dr. sc. Miroslav Harapin GOLOSJEMENJAČE Općenito je poznato da je nedostatak stručne literature, a posebice udžbenika na hrvatskome jeziku velikiproblem u lirvatskome šumarstvu, ali i u drugim područjima znanosti. U zadnjih nekoliko godina došlo je dopoboljšanja, ali to niti približno nije dovoljno. KnjigaČetinjače — morfologija i varijabilnost akademika Mirka Vidakovića izašala je iz tiska još 1982. godine, te u međuvremenu doživjela još dva izdanja (englesko/1991/ i hrvatsko /1993/). Ova vrijedna knjiga dobro jepoznata generacijama studenata Šumarskoga fakultetaSveučilišta u Zagrebu, ali zahvaljujući engleskome izdanju i šumarskim i botaničkim stručnjacima diljemsvijeta. Kako su sva izdanja već odavno rasprodana izbog potrebe da se knjiga osuvremeni i nadopuni novijim znanstvenim spoznajama, akademik Mirko Vidaković zajedno je s prof. dr. se. Josipom Franjićem pri stupio izradi novoga izdanja. Kako se u knjizi prikazuje i nekoliko biljnih rodova koji nisu četinjače šCycas, Ginkgo, Gnetum, Ephedra) došlo je do promjene naslova knjige u GOLOSJEMENJAČE, te sada naslov upotpunosti odgovara sadržaju. Akademik Mirko Vidaković rođen je u SvetozarMiletiću (Vojvodina) 29. listopada 1924. godine. Diplomirao je 1949. godine na Poljoprivredno-šumarskomefakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i zaposlen svedo umirovljenja 1990. godine. Godine 1971. izabran je za redovitoga profesora iz šumarske genetike i dendrologije. U domaćim i inozemnim časopisima objavio je oko 100 radova iz genetike, oplemenjivanja šumskoga drveća i dendrologije. Akademik Mirko Vidaković je 1969. godine izabran za izvanrednoga, a 1981. godine za redovitoga člana HAZU, a iz bogate znanstvene karijere potrebno je još izdvojiti da je kao ekspert FAO — organizacije Ujedinjenih nacija boravio i radio u Pakistanu, Vijetnamu i Mađarskoj. Nažalost tijekom intenzivnoga rada na izradi ove knjige došlo je do nagloga pogoršanja njegovoga zdravstvenog stanja, nakon čega je 15. kolovoza 2002. godine umro. Akademik Mirko Vidaković dao je trajan doprinos šumarskoj znanosti u Hrvatskoj i u svijetu, a ova knjiga je njegova znanstvena ostavština mladim generacijama kojima je posvetio velik dio radnoga vijeka. oČigi autor knjige je dr. se. Josip F r anj i ć, izvanj- edni profesor Šumarske botanike, Parkovnoga perengČog i jednogodišnjeg bilja i Zaštićenih prirodnih vrijednosti na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Rođen je 7. siječnja 1966. godine u Musiću kod Đakova. Diplomirao je 1990. godine na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao je 1993. godine, a doktorirao 1996. godine na Prirodoslovnomatematičkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom svoje 14-godišnje znanstveno-istraživačke karije |