DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 68 <-- 68 --> PDF |
tetnog sjemenskog materijala. Ovaj protokol služi kao podloga za međunarodnu akreditaciju Sjemenskog laboratorija koji je sastavni dio laboratorija za šumsku fiziologiju i genetiku Šumarskog instituta slovenije u Ljubljani. D. Avtzis : Suzbijanje borovog četnjaka (Thaumetopoea pityocampa Schiff., Lepidoptera, Thaumetopoeidae) u Grčkoj Najčešći borovi u Grčkoj su Pinus halepensis, P . brutia, P. nigra, P. silvestris koji zauzimaju 880.378 ha ili 60,9 % od svih četinjača. Borovi osim ekonomske imaju zaštitnu i turističku funkciju. Najčešći štetnik na borovima je borov četnjak. Defolijacije ima svake godine različitig intenziteta od mora do 1800 m n.v. Njegova pojava utječe na: zdravlje (alargijeske reakcije), estetski izgled krajolika i gubitak na prirastu. Suzbija se svake godine. Primjenjuju se pripravci na bazi baketerije Bacilus Thuringiensis i biotehnički inhibitor hitina (Dimilin). Za monitoring se koristi seksualni feromon za hvatanje mužjaka. D. J u r c : Uloga gljiva Sphaeropsis sapinea i Cenangium ferruginosum u procesu sušenja grana crnog bora na području Krasa, Slovenija Iz višegodišnjih terenskih proučavanja i izolacije gljiva iz 525 odumrlih i 192 zdravih grana crnog bora može se zaključiti da je sušenju grana uzoročnik gljiva S. Sapinea. Gljiva C. ferruginosum spada u grupu fakultativnih (neobaveznih) parazita koji napadaju fiziološki oslabljena stabla. Gljiva C. ferruginosum u tkivu bora stalno je prisutna kao endofit. Ako se ostvare predviđanja o promjeni klime crni bor bi mogao biti eliminiran iz svog staništa u Sloveniji. D. D i m i n i ć : Utjecaj staništa na predispoziciju borova na napad gljive Sphaeropsis sapinea Od 1992. u Hrvatskoj se provodi istraživanje zdravstvenog stanja borova i uloga patogene gljive S. sapinea. Zbog napada tog patogena dolazi do sušenja dijelova krošanja i cijelih stabala dvaju borova P. nigra i P . leucodermis. U Istri na flišnim tlima nije utvrđena kao uzročnik sušenja, dok na vapnenačko-dolomitnim izaziva sušenja različitog intenziteta. M. P e r n e k , D. M a t o š e v i ć , B. L i o v i ć : Gradacije gubara glavonje (Lymantria dispar) u Hrvatskoj od 1970. godine Gubar je jedan od nepovoljnih biotskih čimbenika u hrastovim šumama. Dominirao je od 1945. do 60-tih godina prošlog stoljeća. Jače gradacije zabilježene su 1948–1950., 1962–1966., 1970–1975., 1982–1984., te 1992–1994. Primjenom softverskog paketa Statsoft Statistica 5.5 pomoću Fast Furier analize izračunat je periodizam, a kliznom sredinom trend pojedinih klasa. Rezultati pokazuju da se u 2005. može očekivati gra dacija gubara nešto slabijeg intenziteta nego ona prije 10 godina. Broj jajnih legala je iznimno visok, a gradacija je u tijeku. M. Županić, S. Novak-Agbaba: Collibya fusipes uzročnik truleži korjena na hrastu lužnjaku. Gljiva C. Fusipes je poznata pod nazivima hrastovača ili plosnatica vretenastonoga. Pripada u Basidiomycete. Plodna tijela pojavljuju se, ljeti i u jesen uz žilište stabala ili na korijenju. Izaziva bijelu trulež, a znatno oštećuje korijenov sustav. Najčešče napada hrast lužnjak, ostale hrastove i bukvu. U nas je utvrđena s malom učestalošću. Trebalo bi istražiti njen utjecaj na korijenov sustav te njenu ulogu u procesu propadanja hrastova. M. G l a v a š : Mjere zaštite šumskog sjemena od patogenih gljiva u 2003. godini Na plodovima i sjemenu nalazi se mnogobrojna i raznovrsna flora gljiva. Gljive na sjemenu smanjuju životne funkcije i klijavost ili potpunu destrukciju. Mogu biti na površini ili na unutrašnjosti sjemena. Tipovi bolesti šumskih plodova i sjemena: mumifikacija, deformacija, pjegavost i pljesnivost. Sjeme može biti napadnuto od zametanja do klijanja i sve do početka razvoja biljke. Zaštita sjemena i klijanaca je neophodna. U Hrvatskoj se je od 1995. do 2003. prosječno godišnje skupilo 1.148.337 kg sjemena hrasta lužnjaka, kitnjaka, medunca i crnike (96%), drugih listača 26.957 kg i četinjača 1615 kg (4 %). Posebna briga posvećuje se hrastovu žiru. Za njegovu zaštitu u 2003. (oko 2000 t) utrošeno je 1800 kg Vitavaksa 200 FF, Chromotirama 480 ST oko 400 kg, Cuprablau Z oko 200 kg, Cuprocaffaro 50 WP 32 kg, Dithane S-60 5kg i dr. fungicida. Sjeme četinjača tretirano je pripravcima: Mensurol FS 500, Mensurol WP 50 i Dithane. J. M a rg a l e t i ć , M. B o ž i ć , A. J a z b e c : Utjecaj oštećenja od sitnih glodavaca na visinski i debljinski prirast poljskog jasena. Utjecaj sitnih glodavaca na proces sanacije i obnove sastojina hrasta lužnjaka sadnicama poljskog jasena istraživan je u g.j. Turopoljski lug 1996. na uzorku od 2580 sadnica starosti 2 godine, kod kojih 430 (16.67 % uzoraka) zabilježena su oštećenja od sitnih glodavaca u vidu grizotina različitog intenziteta u donjim dijelovima stabljika. Kod jako oštećenih stabala zabilježeno je smanjenje radijalnog prirasta za 70–90 %, što pokazuje ulogu sitnih glodavaca kao dijela fitocenoze u nizinskim šumama. M. Jurc : Očuvanje biološke raznolikosti šuma NATURA 2000: na primjeru kornjaša S pristupom Europskoj uniji Slovenija se na području očuvanja prirode uključila u projekt NATURA 2000, koji predstavlja mrežu posebno zaštićenih po |