DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 67 <-- 67 --> PDF |
UŠP Senj u dvije šumarije 31333 m3 i u UŠP Ogulin u 5 šumarija 18555 m3. Fiziološki oslabljena stabla napali su potkornjaci i gljiva mednjača. M. Uščupljić, M. Dautbašić, T. Treštić: Umiranje jele (Abies alba Mill.) u šumama BiH Obična jela je najznačanija vrsta četinjača u BiH s oko 560.000 ha ili 50 % svih visokih šuma. Njeno zdravstveno stanje se pogoršava. Ima više uzročnika sušenja abiotske i biotske prirode, a proces završava napadom štetnih kukaca. Poseban značaj imaju imela (Vi s cum album ssp. abietis) i gljiva mednjača (Armillaria spp.) te potkornjaci. Potkornjaci su u prenamnoženju. Način gospodarenja je jedan od uzroka sušenja jele. B. Hrašovec : Potkornjaci “primarni” ili “sekundarni” štetnici, važni ili sporedni čimbenici pri pojavama masovnog sušenja jele u Gorskom kotaru i Lici Potkornjaci su razvili složen sustav detekcije stabala koje napadaju i na kojima se razvijaju. U stabilnim šumskim sustavima djeluju kao “sanitarci” jer nalaze fiziološki oslabljena stabla (ovdje su “sekundarni” štetnici). U uvjetima povećane “ponude” fiziološki oslabljenih stabala zbog suše, visoke temperature, obilje neokoranih stabala i grana, oni postaju “primarni” štetnici i ne biraju hranu po načelima fiziološke oslabljenosti, već napadaju i zdrava stabla kao što to čine defolijatori. To znači kad bi eleminirali potkornjake iz šume zasigurno ne bi imali tako masovna sušenja. Sekundarnost ne znači da su to štetnici drugoga reda. Šumsko-higijenskim mjerama može se sprječiti i smanjiti masovna sušenje u jelovim šumama. Kod obične smreke i običnog bora imamo na raspolaganju i biotehničke metode zaštite šuma, kao što su to npr. feromoni. Mogu se sprječiti i smanjiti masovna sušenja u jelovim šumama održavanjem šumske higijene. M. Pernek, B. Liović, Ž. Kauzlarić, M. Pleše : Prva iskustva primejne feromona za jelovog potkornjaka (Pityokteines curvidens L.) Testirani su feromoski pripravci u dva tipa klopki u svrhu lovljenja jelovih potkornjaka. Ukupno je postavljeno dvadeset klopki: 10 Theyson i 10 IMP na tri lokaliteta. Ispitan je feromonski dispezer “Curviwit” deklariran za jelina potkornjaka. Ispitivala se učinkovitost i selektivnost na ciljanu vrstu, na predatore i parazitoide. Ukupno je u IPM klopkama uhvaćeno 234, a u Thyson 117 jedinki različitih vrsta kornjaša, od kojih su neki predatori. J. J o š t : Gradacija potkornjaka na smreci i jeli 2002–2004. godine Klimatske promjene jako utječu na zdravstveno stanje šuma. Kukci osobito potkornjaci su indikatori postojećeg stanja. Potkornjaci na smreci i jeli u slovenskim šumama u 2002. prešli su iz latentnog stanja u gradaciju. Zbog napada potkornjaka u Sloveniji u razdoblju 1994.–2002. posječeno je prosječno 137.000 m3 sanitara. Zbog smrekina potkornjaka u 2003. posječeno je 406.000 m3, a 2004. oko 600.000 m3. Ukupna sječa u tom razdoblju (1994.–2004.) iznosila je 2.500.000 m3. P. J u r j e v i ć , M. G l a v a š : Mjere zaštite i sanacija ugroženih jelovih sastojina Destabilizacija jelovih prebornih šuma nastaje zbog: a) pojave čestih, uzastopnih i dugih sušnih razdoblja; b) pogoršanih gospodarskih zahvata kao što je produžena ophodnica, jačina i način sječe, neokoravanje trupaca i panjeva – nebriga o šumskoj higijeni i c) nepovoljnih utjecaja kiselih kiša i drugih polutanata. Kod masovnog sušenja u jelovim šumama nužno je poduzeti sljedeće: posjeći i izvesti sve sušce, okorati panjeve i grane, čuvati prebornu strukturu, ograničiti nadiranje bukve, unositi jelove sadnice u šumu, provoditi zaštitu od kukaca, gljiva i dr. biotskih čimbenika i gospodarskm mjerama osigurati vitalnost jelovih sastojina. J. J o š t : Staro drvo i sanitarna sječa u slovenskim šumama od 1995–2003. Sve drvenaste vrste koje postižu starost podliježu oštečenjima kao što je npr. trulež smreke, mokra srž jele i crveno srce bukve. Oštećenja utječu na vitalnost i otpornost drveća, na zdravstveno stanje i vrijednost drvnih asortimenata. Šumi treba osigurati povoljne socijalne i ekonomske funkcije, potrajnost, biološki opstanak i stabilnost šumskog ekosustava. Z. Grecs : Ugroženost smrekovih sastojina na Pohorju zbog Heterobasidion annosum i njihova obnova Na Pohorju na površini od 27.000 ha prevladavaju kulture smreke neke u trećoj generaciji. One su biološki i mehanički nestabilne i lako ih ugožavaju abiotski i biotski čimbenici. Na prvom mjestu je uzročnik crvene truleži (H. annosum). Nužna je sanacija ugroženih šuma kako bi se osigurale mnogonamjenske funkcije i uspostava prirodnog biljnog sustava. U šumu treba vratiti bukvu, gorski javor, gorski jasen i dr. listače koje tu dolaze prirodno. Započeti treba na mjestima gdje su zaštita crvene truleži. M. Jurc, K. Hojka: Dijagnostički protokol karpofaga u sustavu osiguranja kvalitete laboratorija za šumsku fiziologiju i genetiku Šumarskog instituta Karpofagni (karpos = plod, sjeme) kukci smanjuju prinos sjemena. U Sloveniji je zakonski propisana zdravstvena kvaliteta šumskog reprodukcijskog repromaterijala, posebno sjemenskog. To je regulirano Zakonima i Pravilnicima. Primjena propisanog dijagnostičkog protokola za karpofage jedan je od temelja kvali |