DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 66 <-- 66 --> PDF |
su glavnom temom laika i znanstvenika. Genetski preinačeni usjevi uzgajaju se na oko 70 milijuna ha. Nameće se pitanje etičkog pristupa, brige za okoliš, sigurnost hrane i ishrane s novostvorenim plodinama i njihovim proizvodima. Znanost i društvo nemaju jedinstveni stav. Bez zakonske regulative sve navedeno ne može dobro funkcionirati ako se ne regulira: uzgoj genetski preinačenih organizama, tržište, organizacija nadzora, zaštita intelektiulanog i patentnog prava. U Hrvatskoj su genetski modificirani organizmi (GMO) djelomično regulirani kroz Zakon o zaštiti prirode (NN 162/03) i Zakon o hrani (NN 117/03). U tjeku je dovršenje zakona o genetski modificiranim organizmima. J. Igrc – Barčić, R. C. Edwards: Genetski preinačene BT kulture Genetsko inženjerstvo omogućilo je genetske transkoformacije biljaka, pa one postaju orporne na napad štetočinja. Najčešće se koriste geni bakterije Bacilus thuringiensis (Bt), koji se unose u biljke koje proizvode deltaendotoksine, a koji štite biljku od napada kukaca. Prva ugradnja Bt učinjena je na duhanu 1987. Već 1993. uspješno su preneseni geni 50 različitih kultura biljaka, od kojih su najznačajnije: duhan, rajčica, kukuruz, pamuk i soja. B.t. kukuruza u SAD-u ima 32 % od ukupne površine. Prednost B.t. biljaka je otpornost na napad kukaca i smanjenje primjene klasičnih insekticida (smanjenje otrovnosti). Slaba strana je da štetnici mogu razviti rezistetnost na GMO biljke, kao i kontaminacija onih biljaka koje nisu GMO i konačno opća zabrinutost i otpor na GMO biljke i njihove proizvode. Šumarska Na Šumarskoj sekciji znanstvenici i stručnjaci iz operative obrađuju problematiku fitopatolgije, entomologije, zaštite šuma i ekologije. Glavna tema šumarske sekcije bila je aktualni problem sušenja obične jele. Bilo je ukupno 19 izlaganja, u koje su uključeni i predavači iz Austrije, Slovenije i BiH kako slijedi: M. Harapin : Sušenje jele u prošlosti i danas Jela je izložena svim nepovoljnim abiotskim i biotskim čimbenicima kao i ostale vrste drveća. Najznačajniji nepovoljni abiotički čimbenik je ekstremna promjena klime u vidu dugotrajnih suša i nedostatka oborina. Značajnu ulogu ima antropogeni utjecaj: “kemijska klima”, prometnice, prosjeke za elektrovode, plinovode, naftovode i autoputeve, čime se ugrožava integritet jelovih šuma. Jela se je u Europi počela značajno sušiti oko 1850. u čitavom području rasprostranjenja. Značajna sušenja bila su nakon 1900. u Vogezima, u južnoj Njemačkoj, u srednjoj i istočnoj Europi. U nas je jače sušenje jele bilo 1954. na području Fužina, brzo se proširilo na cijeli Gorski kotar, Liku i Sloveniju. Tada se smatralo da je sušenje posljedica jakog napada Zakonom iz 1988. u Hrvatskoj se zabranjuju istraživanja GMO, ali se ne zabranjuje njihov uvoz. U EU je zabranjena sjetva ali je dozvoljeno istraživanje GMO. S. Kereša : Transgene biljeke otporne na kukce Komercijalno se proizvode već gore navedeni kultivari biljaka transformiranim genima B.t. Kukci mogu postati rezistentni na B.t., toksine kao i na svaki drugi insekticid. K. Capak: Potencijalni zdravstveni rizici GMO-a Pri liječenju genskih uvjetovanih bolesti, u proizvodnji lijekova i primjena biotehnologije u medicini velika su dostignuća za dobrobit čovijeka. Već se npr. 20-ak godina proizvodi rekombinirani inzulin za dijabetičare i cjepivo protiv hepatitisa B. Primjena ove metode u proizvodnji namirnica izaziva otpor javnosti i nekih stručnih krugova zbog potencijalne opasnosti za okoliš i zdravlje ljudi. Kod utjecaja GMO na ljudsko zdravlje najviše zabrinjava alergenost, prijenos gena i stvaranje hibrida. Prijenos gena iz GMO u staničje našeg tjela ili u bakterije u probavnom traktu moše nepovoljno djelovati na ljudsko zdravlje. Zatim može doći do rezistentnosti na antibiotike. Izmejnom genetskog materijala moglo bi doći do produkcije toksičnih tvari. Postoji velika zabrinutost da GM žitarice doprinose porastu alergije i imunološke osjetljivosti kod ljudi. Uza sve to opasnosti od GMO još nisu definirane i utvrđene. Tema Okruglog stola bila je mogućnost uzgoja šljive bistrice unutar područja zaraženih šarkom. sekcija jelinog moljca igličara. Kasnije se utvrdilo da je razdoblje od 1942.–1947. bilo sušno s tendencijom pogoršanja do 1967. Suša je opet nastupila krajem 20-og stoljeća i njezine posljedice su danas sušenje jele velikih razmjera. Smatramo da su sada terminalni čimbenici sušenja jele jaki napadi jelinih potkornjaka ne samo u nas, nego i u Sloveniji i BiH. M. Dasović, D. Tomljanović, M. Glavaš: Uzroci propadanja jelovih stabala i sadašnje stanje U posljednih nekoliko desetljeća nastupilo je značajno sušenje jelovih stabala, poglavito u Gorskom kotaru. U početku se smatralo da je glavni uzrok napad jelina moljca igličara. Kanije je utvrđeno da u tom procesu sudjeluje više abiotskih i biotskih čimbenika. Danas je poznato da na jelu djeluju kisele kiše i drugi polutanti, globalna promjena klime, štetni kukci, patogene gljive i neadekvatni gospodarski zahvati. Sušne i tople godine bile su u razdoblju od 1992. do 2003. Ekstremno suha i vruća bila je 2003. pa je posljedica bila katastrofalno sušenje jele. U Upravi šuma podružnica (UŠP) Gospić u 8 šumarija doznačeno je 86500 m3, u |