DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 65 <-- 65 --> PDF |
49. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE Opatija 8 – 11. veljače 2005. Uvod Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ) bili su organizatori 49. seminara biljne zaštite, koji je održan 8.–11. veljače 2005., a pokrovitelj je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH. Seminar je otvorio predsjednik HDBZ prof. Bogdan Cvjetko vić - Monti. Na Seminaru je bilo 650 sudionika, od toga oko 50 šumarskih stručnjaka sa Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i iz uprave i operative Hrvatskih šuma. Nakon otvaranja Seminara skup su pozdravili organizatori i uzvanici. Podjeljene su nagrade u vidu povelje i plakete zaslužnim članovima HDBZ za unaprjeđenje struke i aktivno sudjelovanje u radu društva. Promovirani su i prigodno nagrađeni doktori i magistri znanosti, a zatim su bila dva izlaganja: R. Masten : 95. godina Zavoda za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu Zavod je osnovan odlukom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva 14. srpnja 1944. po uzoru na slične institucije u Europi, a sljedbenik je institucije koja je osnovana 3. veljače 1909. Središnjica Zavoda smještena je u Svetošimunskoj 25, pokusna postaja u ulici Rim u Zagrebu a podružnice se nalaze u Solinu, Opuzenu i u Osijeku. Ukupno ima 43 zaposlena. Mnogi poznati i priznati znanstvenici, profesori i stručnjaci radili su tijekom 95 godina od kojih spominjemo: dr. Milana P an j a n a , prof. Željka K o v a č e v i ć a , prof. Josipa K i š patića i akademika Milana Maceljskog. Poslovi zaštite bilja obavljaju se u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Zakona o zaštiti bilja te propisa EU i drugih međunarodnih institucija. M. M a c e l j s k i : Upoznajte prethodnike i koristite njihove spoznaje Velik je broj stručnjaka od početka 20. stoljeća do danas koji su se bavili problematikom zaštite bilja i pisali o tome u časopisima te obajavljivali knjige. Već su naprijed spomenuti doajeni zaštite bilja Panjan, Kovačević i Maceljski. Kovačević je predavao šumarsku entomologiju agronomima i šumarima. Ovdje ćemo spomenuti samo neke od najznačajnijih šumara a to su: Vajda, Androić, Spaić, Mikloš, Opalički, Harapin, Halambek, Galvaš i najmađa generacija: Hrašovec, Diminić, Margaletić, Liović, Novak, Abgbaba, Matošević, Pernek i Županić. Iz šumarske operative isticali su se: Jureša, Crnković i Bradić. Aktualne teme u zaštiti bilja Aktualne teme u zaštiti bilja bile su Genetske modifikacije u zaštiti bilja: Z. O s t o j i ć : Genetski preinačene biljke, stanje u svijetu i Hrvatskoj Prva genetska transformacija, odnosno prvi uspješni unos fragmenta DNA (deoksiribonukleinska kiselina) u stanice biljke postignut je 1982., a prvi uzgoj u polju 10 godina kasnije. Već 1996. uzgajane su genetske preinačene biljke na površini od 1,7 milijuna ha. Prve trasformacije bile su isključivo usmjerene na uspješne borbu protiv štetočinja. Postoji mogućnost zamjene kemijskim mjerama borbe protiv štetočinja, genetičkim postupcima. Te nove metode imaju svoje prednosti i nedostatke. Od tada do danas genetsko inženjerstvo tj. genetski modificirani organizmi postali Slika 1. Radno predsjedništvo Slika 2. Sudionici seminara |