DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 6 <-- 6 --> PDF |
I. Trinajstić, Z. Cerovečki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT. 1962) ... Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 135-142 Međutim, možemo samo usputno spomenuti daWi l l n e r (2002) u okviru reda Fagetalia ne razlikujekompleks srednjoeuropskih zajednica sveze Asperulo- Fagion od dinarsko-ilirskog kompleksa zajednica sveze Aremonio-Fagion (= “Fagion illyricum”), što je, prema našem mišljenju (usp. Tr i n a j s t i ć 2004) tipično srednjoeuropsko gledište. Naime, skup ilirskih bukovih šuma obuhvaćenih Horvatovo m svezom “Fagion illyricum” koji je nomenklaturno riješio B o r h i d i (u T ö r ö k i dr. 1989) označivši ga imenom Aremonio-Fagion, floristički sedobro odvaja od srednjoeuropske sveze Asperulo-Fagion nizom onih posebnih vrsta koje su ograničene natzv. “ilirski prostor” u fitogeografskom smislu, a kojesmo svojevremeno (Tr i n a j s t i ć 1992, 1997) označilikao “ilirikoidne”. To je prostor koji se u geografskomsmislu proteže od jugoistočnog alpskog ruba na sjeve rozapadu, pa do Crnog Drima na jugoistoku te orografski skoro u potpunosti obuhvaća Dinaride. To što neke od ilirikoidnih vrsta izlaze iz okvira toga prostora (npr. Hacquetia epipactis, Lamium orvala, Dentaria trifolia i dr.) ne umanjuje njihovo sintaksonomsko i fitogeografsko značenje. U okvirima zajednica koje su obuhvaćene svezom Asperulo-Fagion i koje su značajne ponajprije za prostor srednje Europe, takve, ilirikoidne vrste praktički u potpunosti nedostaju ili su rasprostra njene sporadično. As. Erico-Fagetum, koja se sa srodnim asocijacijama termofilnih bukovih šuma (Ostryo-Fagetum, Seslerio autumnalis-Fagetum, Aceri obtusati-Fagetum, Laserpitio- Fagetum) ujedinjuje u podsvezu Ostryo-Fagenion dobro se uklapa u okvire navedene podsveze, pa zaslužuje našu pozornost i s teoretskog i sa šumskogospodarskog gledišta. FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE As. Erico-Fagetum Phytosociological characteristics of the Ass. Erico-Fagetum Šume bukve s risjem nastavaju u većem dijelu prisojne strmije padine na dolomitnim rendzinama, gdjeim je zbog nepovoljnih životnih uvjeta (orografski, litološki) progresivan razvoj veoma usporen, pa seuglavnom održavaju kao trajni stadij. Nalazimo ih od600 do 940 m nadmorske visine, na nagibima od 0° do46°, dok prosječan nagib u našem primjeru iznosi 31°. Šume as. Erico-Fagetum imaju u znatnoj mjeri prorijeđen sklop, što pogoduje razvoju risja (Erica carnea) koje tim sastojinama daje znakovit izgled, pa ih po njemu vrlo lako prepoznajemo. Za razliku od niskog rašća, koje na pojedinim dijelovima gustoćom obrasta tvori tepihe kao Erica carnea ili Sesleria autumnalis, sloj grmlja je općenito uzevši slabije razvijen. Šume as. Erico-Fagetum razvile su se u povoljnijimekološkim uvjetima iz šuma risja i crnoga graba (As. Erico-Ostryetum Ht. 1956) te šuma trokutne žutilovke MATERIJAL I METODE Floristički sastav as. Erico-Fagetum prikazan je naTablici 1 koja je sastavljena na temelju 7 fitocenoloških snimaka. Snimke 1–3 već su jednom objavljene(usp. Tr i n a j s t i ć 1972), dok se snimke 4–7 objavljuju ovom prigodom po prvi puta. Tako snimke 4 i 5 potječu iz istočnog dijela Skradskog vrha iznad sela Divjake, a 6 i 7 potječu iz ličke Plješevice, sjeveroistočnood sela Jezero, uz cestu za Donji Lapac. ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA Floristički sastav as. Erico-Fagetum koji je prikazan u Tablici 1 sa 7 fitocenoloških snimaka, obuhvaća sveukupno 101 vrstu. U pojedinim snimkama, zabilježeno je između 22 i 39 vrsta odnosno 21,7 % i i bora (As. Genisto januensis-Pinetum Tomažič 1940). Na nekim mjestima šume bukve i risja dolaze u kontakt s primorskom šumom bukve as. Seslerio autumnalisFagetum (Ht. 1950) M. Wraber ex Borhidi 1963. Ta područja označili smo posebnom subasocijacijom aceretosum obtusati subass. nova, koja se izdvaja od tipične subasocijacije nazočnošću javora gluhača (Acer obtusatum) i jesenske šašike (Sesleria autumnalis). U povoljnijim ekološkim uvjetima postepeno dola zi do progresivnog razvoja asocijacije Erico-Fagetum, tako imamo primjere kada se postepenim zatvaranjem sklopa drveća, Erica carnea postepeno povlači prema rubu šume gdje se zadržava izgrađujući samo uski po jas šumskog ruba. Tlo postaje dublje, sastojinska klima vlažnija, pa se sukcesijski niz razvija prema klimatogenoj bukovoj šumi. – Material and methods Kvantitativni odnosi pokrovnosti i socijabilnosti prikazani su pomoću kombinirane procjene prema florističkoj, fitocenološkoj školi Zürich-Montpellier. Pojedine vrste raspoređene su prema sinsistematskoj pripadnosti na svojstvene vrste asocijacije, sveze (podsveze), reda i razreda te pratilice, kao i diferencijalne vrste pojedinih subasocijacija. – Anallysis of the floristic composition 38,6 % od ukupnog broja, a u prosjeku na jednu snimku otpada 34,7 vrsta ili 34,3 % od ukupnog broja zabilježenih vrsta. |