DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 57 <-- 57 --> PDF |
a) cjelovita zaštita prirode b) socijalni boljitak c) gospodarski napredak Za ostvarenje ovih ciljeva nužna je odgovornost!! 5. Ne postoji tako idealan nenarušen prirodni ekosustav s kojim se ne bi trebalo, zapravo moralo gospodariti. Upozoravam na referat akademika Dušana K l e p c a od 8. 3. 1984., pred ravno 21 godinu, koji se nedvojbeno određuje za primjereni gospodarski pristup nasuprot pasivnoj zaštiti. Riječ je o stručnim gospodarskim intervencijama na uspostavi ili održavanju optimalnog stanja temeljnih prirodnih fenomena u zaštićenom ekosustavu. Dakle, isključimo pomisao da proglašenjem NP možemo izbjeći brojne i nužne gospodarske radove i njima prateće ozbiljne troškove u Kopačkom ritu. 6. U borbi za stvarnu zaštitu okoliša i prirode, pa onda i u ovoj aktualnoj aktivnosti za proglašenje Kopačkog rita nacionalnim parkom, učinimo odmak od “romantične idile”, jer te aktivnosti nisu samo stvar osjećaja, već ponajprije znanja, dugoročnog stručnog rada, mnogih znanstvenih istraživanja i neizbježno; ozbiljnih materijalnih ulaganja. Sve ove rasprave i sukobi izostali bi kada bi na razini države postojala stručno kompetentna institucija koja bi s punom odgovornošću arbitrirala. Tužna je istina kako umjesto znanosti i struke, o ovoj problematici već dugo odlučuje dnevna politika. 7. Kada je riječ o lovnoj struci i gospodarskoj djelatnosti lovstva, onda se svaka ozbiljna stručna rasprava mora izdignuti i povući čvrstu razdjelnicu između; a) “lovca”, koji s minimalnim znanjem o prirodi, željan nagonskih užitaka uzima u svoje ruke budućnost prirodne ravnoteže, pretvarajući je u sudbinu, a istovremeno popunjava zidove “uspješnim trofejima” nadigravajući se u kolekcio narstvu sa sebi sličnima, trajno svjedočeći samo svoju jadnu istinu. b) i lovca-stručnjaka, koji stalno učeći, svim svojim aktivnostima u prirodi, uz suradnju znanosti, programirano utječe na njeno očuvanje, održanje ili uspostavu ravnoteže. Radi informacije, Hrvatske šume d.o.o., gospodare samo sa 6,9 % lovnih površina u Hrvatskoj, dok na zajednička lovišta otpada 65,5 % i na koncesije i zakup 27,6 %. 8. Na kraju, rekao bih po ne znam koji puta da nam u Europi postoje živa svjedočanstva o uspješnom funkcioniranju zaštićenih objekata prirode, posebno tamo gdje je temeljni fenomen šumski ekosustav, pod upravom državnog šumarstva (Austrija, Bavarska, Italija), pa bi možda ta iskustva i nama dobro mogla poslužiti. Ovakva reakcija na grube i netočne ocjene iz pisanog prijedloga i obrazloženja za donošenje Zakona o proglašenju PP Kopački rit, nacionalnim parkom, izazvala je još burnije i grublje intonirane reakcije Predsjednika Odbora za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, gospodina Slavka Linića. No, daljnja rasprava u tišem tonu, iz redova struke (Ministarstvo kulture, Ministarstvo zaštite okoliša, Državni zavod za zaštitu prirode, HAZU i drugi) potvrdila je nezrelost prijedloga, pa je glasovanjem konačno i sam prijedlog od Odbora za prostorno planiranje i zaštitu okoliša odbijen. Prenoseći događanje na Odboru, Večernji list je 16. ožujka na dvije stranice u naslovu naglasio LOV NAKOPAČKI RIT. Iskoristio bih na kraju svega ovoga mali prostor kako bi ustvrdio da Kopački rit nije i ne smije biti “lovina” nikakvih, privatnih interesa, interesa političkih stranaka niti lobija, već vrlo ozbiljan, stručno odgovoran, nacinalni interes svih nas zajedno. Tomislav Starčević AKTUALNA PROBLEMATIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU Ovaj je prilog skraćeno i neznatno izmijenjeno izlaganje održano 13. travnja 2005. godine u Hrvatskoj gospodarskoj komori na seminaru o šumarstvu i drvnoj industriji. Izostavljen je općeniti dio o veličini, značenju i organiziranosti šumarskoga sektora u Republici Hrvatskoj. Trenutačni je središnji problem šumarstva Republike Hrvatske restrukturiranje trgovačkoga društva Hrvatske šume, izrada novoga Zakona o šumama u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, reforma visokoga školstva po Bolonjskoj deklara ciji na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i posebno na prilagodbu cijeloga šumarskoga sektora zakonodavstvu Europske unije. Kako je reforma školstva tema idućih Dana šumarstva Hrvatske, u ovom ću kratkom kritičkom osvrtu obraditi problematiku vezanu uz djelatnost Hrvatskih šuma d.o.o. i šumarskoga sektora, posebno Uprave za šumarstvo u resornom ministarstvu. Osvrt se odnosi na razdoblje od protekle četiri godine, a temelji se na aktima iz zakonodavstva, na poslovanju društva Hrvatske šume, Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji Sabora RH, na raspravama u Hrvat |