DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 135-142 UDK 630* 188 (001) PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Erico-Fagetum (HT. 1962) TRINAJSTIĆ 1972 CONTRIBUTION TO THE SYNTAXONOMIC ANALYSIS OF THE Ass. Erico-Fagetum (HT. 1962) TRINAJSTIĆ 1972 Ivo TRINAJSTIĆ*, Zdravko CEROVEČKI** SAŽETAK: U radu se iznose novi podaci o fitocenološko-sintaksonomskim značajkama bukove šume s risjem – as. Erico-Fagetum iz dijelova Gorskoga kotara i ličke Plješevice u Hrvatskoj. Za navedenu je šumsku zajednicu značajno da se razvija na više-manje strmim padinama toplih ekspozicija na plitkoj rendzini povrh dolomitne litološke podloge, pa je ponajprije edafski uvjetovana. U florističkom sastavu, osim tipičnih fagetalnih elemenata, pridolazi i niz termofilnih vrsta značajnih za borove šume reda Erico-Pinetalia (npr. Erica carnea, Amelanchier ovalis, Helleborus niger, Epipactis atrorubens), kao i za šume reda Quercetalia pubescentis (npr. Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Acer obtusatum, Sorbus aria, Sesleria autumnalis i dr.). U sindinamskom smislu as. Erico-Fagetum regresijskim je procesima povezana asocijacijom Erico-Ostryetum, s jedne strane, i as. Ostryo-Fagetum u progresijskom procesu s druge. Zbog razmjerno nepovoljnih uvjeta za razvoj mezofilnijih oblika bukovih šuma, as. Erico-Fagetum se i kroz duže vrijeme zadržava kao trajni stadij i obično zauzima malene površine, a u šumsko-gospodarskom smislu pripada zaštitnim šumama. K l j u č n e r i j e č i : Erico-Fagetum, sintaksonomska analiza, bukove šume, Hrvatska UVOD – Introduction U sklopu termofilnih bukovih šuma na dolomitima tivne pokazatelje, niti u analitičkom, niti u sintetskom istočnoalpsko-zapadnodinarskog prostora, šume bukobliku, pa je njegov opis ostao nedostatan (invalidan). ve s risjem as. Erico-Fagetum dosada su razmjerno Isto tako H o r v a t (1962) as. Erico-Fagetum uvrštava slabo istražene. Tu šumsku zajednicu, kao što je pozu svezu Pinion mugi (“mughi”), red Vaccinio-Picetalia nato, prvi proučava I. H o r v a t (1962) na području i razred Vaccinio-Piceetea. Gorskoga kotara i navodi da je rasprostranjena u opse Nešto kasnije, tijekom vegetacijskog kartiranja u gu pojasa bukovo-jelovih šuma, kao i pretplaninskih Gorskom kotaru, T r i n a j s t i ć (1972), kao što je pozbukovih šuma, gdje nastava dolomitnu litološku pod nato šumsku zajednicu bukve s risjem (Erico-Fagetum) logu. H o r v a t , međutim, osim kratkoga opisa i nabra podvrgava kritičkoj sintaksonomskoj reviziji i utvrđuje janja najvažnijih vrsta za koje je smatrao da bi bile da as. Erico-Fagetum treba uvrstiti u svezu Fagion značajne za tu asocijaciju ne donosi nikakve kvantita illyricum, red Fagetalia i razred Querco-Fagetea. Za nimljivo je naglasiti da nedugo zatim H o r v a t i dr. (1974) u sklopu prikaza vegetacije jugoistočne Europe, * Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb, as. Erico-Fagetum uopće ne spominju, a ne spominje je Hrvatska (Croatia) ** Zdravko Cerovečki, dipl. ing. šum., Radnički dol 6, HR-10000 niti Wi l l n e r (2002) kod prikaza “sintaksonomske re Zagreb, Hrvatska (Croatia) vizije južno-srednjoeuropskih bukovih šuma”. |