DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 135-142
UDK 630* 188 (001)


PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE
Erico-Fagetum (HT. 1962) TRINAJSTIĆ 1972


CONTRIBUTION TO THE SYNTAXONOMIC ANALYSIS OF THE
Ass. Erico-Fagetum (HT. 1962) TRINAJSTIĆ 1972


Ivo TRINAJSTIĆ*, Zdravko CEROVEČKI**


SAŽETAK: U radu se iznose novi podaci o fitocenološko-sintaksonomskim
značajkama bukove šume s risjem – as. Erico-Fagetum iz dijelova Gorskoga
kotara i ličke Plješevice u Hrvatskoj. Za navedenu je šumsku zajednicu značajno
da se razvija na više-manje strmim padinama toplih ekspozicija na
plitkoj rendzini povrh dolomitne litološke podloge, pa je ponajprije edafski
uvjetovana.


U florističkom sastavu, osim tipičnih fagetalnih elemenata, pridolazi i niz
termofilnih vrsta značajnih za borove šume reda Erico-Pinetalia (npr. Erica
carnea, Amelanchier ovalis, Helleborus niger, Epipactis atrorubens), kao i za
šume reda Quercetalia pubescentis (npr. Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus,
Acer obtusatum, Sorbus aria, Sesleria autumnalis i dr.).


U sindinamskom smislu as. Erico-Fagetum regresijskim je procesima povezana
asocijacijom Erico-Ostryetum, s jedne strane, i as. Ostryo-Fagetum u
progresijskom procesu s druge.


Zbog razmjerno nepovoljnih uvjeta za razvoj mezofilnijih oblika bukovih
šuma, as. Erico-Fagetum se i kroz duže vrijeme zadržava kao trajni stadij i
obično zauzima malene površine, a u šumsko-gospodarskom smislu pripada
zaštitnim šumama.


K l j u č n e r i j e č i : Erico-Fagetum, sintaksonomska analiza, bukove šume,
Hrvatska


UVOD – Introduction
U sklopu termofilnih bukovih šuma na dolomitima tivne pokazatelje, niti u analitičkom, niti u sintetskom
istočnoalpsko-zapadnodinarskog prostora, šume bukobliku,
pa je njegov opis ostao nedostatan (invalidan).
ve s risjem as. Erico-Fagetum dosada su razmjerno Isto tako H o r v a t (1962) as. Erico-Fagetum uvrštava
slabo istražene. Tu šumsku zajednicu, kao što je pozu
svezu Pinion mugi (“mughi”), red Vaccinio-Picetalia
nato, prvi proučava I. H o r v a t (1962) na području i razred Vaccinio-Piceetea.
Gorskoga kotara i navodi da je rasprostranjena u opse


Nešto kasnije, tijekom vegetacijskog kartiranja u
gu pojasa bukovo-jelovih šuma, kao i pretplaninskih


Gorskom kotaru, T r i n a j s t i ć (1972), kao što je pozbukovih
šuma, gdje nastava dolomitnu litološku pod


nato šumsku zajednicu bukve s risjem (Erico-Fagetum)
logu. H o r v a t , međutim, osim kratkoga opisa i nabra


podvrgava kritičkoj sintaksonomskoj reviziji i utvrđuje
janja najvažnijih vrsta za koje je smatrao da bi bile


da as. Erico-Fagetum treba uvrstiti u svezu Fagion
značajne za tu asocijaciju ne donosi nikakve kvantita


illyricum, red Fagetalia i razred Querco-Fagetea. Za


nimljivo je naglasiti da nedugo zatim H o r v a t i dr.


(1974) u sklopu prikaza vegetacije jugoistočne Europe,


* Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb,
as. Erico-Fagetum uopće ne spominju, a ne spominje je


Hrvatska (Croatia)
** Zdravko Cerovečki, dipl. ing. šum., Radnički dol 6, HR-10000 niti Wi l l n e r (2002) kod prikaza “sintaksonomske re


Zagreb, Hrvatska (Croatia) vizije južno-srednjoeuropskih bukovih šuma”.