DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 41 <-- 41 --> PDF |
S. Puljak: ISTRAŽIVANJE GORIVIH SVOJSTAVA NEKOMERCIJALNIH VRSTA DRVEĆA ZA POTREBE ... Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 169-175 zan u snopove težio je netto 280 kg, a drugi uzorak je težio 360 kg. Tako pripremljeni uzorci čivitnjače u različito doba, u dva navrata su bili prevezeni kamionetom Rj. Mehanizacija Karlovac na odredište, odnosno na lokaciju Rj. Transport i mehanizacija Ogulin. Kako se tamo nalazi iverač i kotlovnica od 1 MW instalirane snage marke Kolbach, korišteni su raspoloživi uvjeti da se drvni materijal čivitnjače usitni iveranjem i loži u Kolbachovom kotlu. U prvom uzorku čivitnjača je posječena na plohi 30x30 m, što daje površinu od 900 m četvornih. Drvni materijal povezan u devet snopova, od stabalaca promjera kod pridanka svega 1–2,5 cm i visine 2–3 m. Uzevši u obzir odvagu oba uzorka od 280 kg i 360 kg, dolazi se računom do podatka da na jednom hektaru raste približno 4000 kg drvne mase čivitnjače, čija su stabalca starosti jednu do dvije godine. Iveranje snopova čivitnjače učinjeno je kraj depoa za iver u neposrednoj blizini kotlovnice u posjedu Rj. Transport i mehanizacija Ogulin. Iver čivitnjače spremljen je u pvc vreće 23. 10. 2002. te tako materijal pripremljen za loženje. Kod iveranja izuzeto je deset štapića za potrebe mjerenja i utvrđivanja mokrine drva u svježem stanju. Također u pvc vrećicu uzet je uzorak ivera u svježem stanju, koji je težio oko dva kg. U Šumarskom institutu Jastrebarsko učinjeno je utvrđivanje mokrine ivera metodom sušenja na 105 stupnjeva. Uzorak ivera u svježem stanju težio je točno 1994,84 g, a poslije sušenja težio je 1153,66 g. Postupkom sušenja utvrđena je mokrina 841,18 g, što daje 58 % od svježeg uzorka. U poduzeću Drvoproizvod Jastrebarsko obavljeno je mjerenje mokrine uzorka uzetog u drvenim štapićima pomoću elektroničkog vlagomjera marke GANN tip HYDROMETTE M 2050. Taj vlagomjer pouzdano mjeri mokrinu do 60 %. U ovom slučaju mjerenja uzorak je pokazao mokrinu blizu granice mjernih mogućnosti vlagomjera, tako da su mjereni podaci dobiveni laboratorijski i neposrednim mjerenjem Gann-ovim vlagomjerom vrlu blizu. Dakle rezultat mokrine drva čivitnjače u uzorku je oko 60%. Pripremljeni uzorak ivera čivitnjače za loženje 29. 10. 2002. godine postavljen je na ulazni transporter kotla, odakle je iver ulazio u ložište gdje je sagorijevao. Na kontrolnim mjernim uređajima praćeno je sagorijevanje ivera kao i nekoliko važnih čimbenika koji karakteriziraju proces sagorijevanja ivera u kotlu. Mjerena je temperatura ložišta, temperatura vode, temperatura dimnih plinova i podtlak. Podaci mjerenja su pregledno iskazani u tabličnom obliku. Vremenski mjerenje je trajalo od devet sati i trideset minuta pa do jedanaest sati i dvadeset pet minuta. U tom vremenu izgorio je uzorak ivera čivitnjače od 280 kg. Imajući u vidu da je uzorak čivitnjače bio pripremljen u jesen 2002. godine i što je zapamćeno da je vegetacijsko razdoblje trajalo duže od uobičajenog trajanja, mišljenja smo da uzorak čivitnjače sadrži više mokrine nego što bi bilo da je uzorak načinjen za trajanja mirovanja vegetacije. Da bi se potvrdio takav zaključak, pred proljeće 2003. god., odnosno 19. 3. na istom objektu učinjen je još jedan uzorak i proveden postupak sušenja uzorka na isti način kao i onaj prvi zaključak. Tako je novi uzorak težio 3589,68 g, a nakon sušenja težina je 2479,39 g. Vidljiva je razlika 1110,29 g. Tu se vidi da je učešće mokrine manje nego u prvom uzorku, a iznosi svega 31 %. Ovaj pak primjer ukazuje na tehnološko vrijeme, kada je najprimjerenije vršiti sječu takve drvne mase koja treba poslužiti za gorenje. Na isti način obavljen je pokus gorenja ivera iz drugog uzorka, a rezultati su složeni također a tabličnom obliku i pokazuju usporedno stanje prema tabličnim podacima iz prvog uzorka. Sam pokus gorenja obavljen je 25. 4. 2003. godine, a vremenski je trajao od 11,03 sati pa do 13,28 sati, kada je promatrani uzorak potpuno izgorio. KOTLOVSKO POSTROJENJE I KOTLOVNICA U neposrednoj blizini poslovno gospodarske zgrade Rj. Transport i mehanizacija Ogulin izgrađena je zgrada kotlovnice s natkrivenim skladištem za iver ili sječku za loženje. U zgradi kotlovnice smješten je kotao marke Kolbach koji služi za dobivanje toplinske energije i industrijske tople vode. Toplina se koristi za poslovnogospodarsku zgradu a topla voda koristi se za potrebe mehaničko-remontne radionice. Instalirana snaga kotlovskog postrojenja je jedan megawatt. Do sada se koristi samo 600 KW energije, a ostatak od 400 KW je za sada nekorišten. Kotao je opremljen sa svim potrebnim uređajima za sigurno i kvalitetno funkcioniranje postrojenja. Nadzor kotlovskog postrojenja uređen je samo s jednim stručnim radnikom. Posluživanje se kotlovskog postrojenja vrši pomoću transportne trake koje funkcioniraju automatski. Iz većeg depoa iver se do transportne trake poslužuje utovarivačem. Mjerni uređaji kotlovskog postrojenja neposredno su poslužili kod praćenja gorenja uzorka ivera čivitnjače. Do sada za gorenje se koristi iver proizveden od četinjača, ponajčešće od rudničkog drva jele i smreke. 1.1 Tehnički podaci toplovodnog kotla Kolbach Toplovodni kotao je izveden i ispitan u skladu s austrijskim standardima OENORM M 7550 i B 8131, te njemačkim normama TRD 702 za vrelovodne kotlove grupe II (do 120 °C). Kotao tipa K8-2500 je izveden u horizontalnoj izvedbi s vatrostalno ozidanom donjom stranom (prvi prolaz produkata izgaranja između ložišta i kotla) i ho |