DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 40     <-- 40 -->        PDF

S. Puljak: ISTRAŽIVANJE GORIVIH SVOJSTAVA NEKOMERCIJALNIH VRSTA DRVEĆA ZA POTREBE ... Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 169-175
DIVLJI BAGREM ILI ČIVITNJAČA (Amorpha fruticosa L.)


Prema Šumarskoj enciklopediji čivitnjača spada urod listopadnih grmova ili polugrmova, rijetko zeljanica
iz porodice Leguminosae. Rasprostranjene su odjužnog dijela Kanade do Meksika. Lišće je neparno,
perasto i naizmjenično. Listići su cijela ruba. Cvjetovisu u gustim, uspravnim vršnim klasovima, sličnimgrozdovima, sitni, plavoljubičasti, bijeli ili tamnogrimizni.
Zastavica je obrnuto jajolika i ovija prašnike.
Krilca i lađice nisu razvijeni. Prašnici su jednoobratni.
Plod je većinom jednosjemena mahuna. Većina vrstaotporna je na zimu. Uspijevaju na suhim terenima isunčanim ekspozicijama. Razmnažaju se obično sjemenom,
ali i vegetativnim putem, pomoću reznica. Domovina
joj je Florida i Karolina. U Europu je unesena1724. godine. Raste kao grm u manjim ili većim, čestovrlo gustim skupinama. Izraste oko 2–3 m visoko. Izbojci
su joj šiboliki, najviše 2–3 cm debeli. Pupovi susitni. Lišće je do 20 cm dugo, sastavljeno od 11–25 ja


jolikih ili eliptičnih, kratkodlakavih, l,5–4 cm dugih
listića, s donje strane više ili manje točkastih. Peteljčice
listića su 2–3 mm duge. Mladi izbojci su nešto dlakavi.
Cvate ljeti. Cvatovi su dugi oko 10–15 cm. Zastavica
cvijeta je tamnoplavoljubičasta. Mahuna je nešto
srpasta, oko 1 cm duga i 2,5 mm široka; po sebi ima
mnoge male žljezdaste izbočine. Lišće i plodovi imaju
u sebi nešto eteričnog ulja, dok mladi izbojci sadržavaju
mastilo, slično indigu. Ima mnogo varijeteta. U Pokuplju,
Posavini i Podravini se potpuno udomaćila i
prilično raširila. Često se uzgaja po željezničkim nasipima,
odakle se vodom proširila u nizinske šume. Važna
je i kao pčelinja paša. U našim se šumama pojavila
početkom dvadesetog stoljeća. Podnosi zasjenu starijih
mješovitih sastojina jasena, brijesta i lužnjaka. Na pojedinim
mjestima uzraste vrlo gusto, pa je često opasan
korov kod pomlađivanja lužnjakovih sastojina, jer zasjenjivanjem
ugrožava mlade biljke.


MJESTO ISTRAŽIVANJA I NAČIN


Pokus oko istraživanja gorivih svojstava čivitnjačebio je postavljen na području Uprave šuma PodružnicaKarlovac, Rj. Šumarija Jastrebarsko, Gospodarska jedinica
Jastrebarski lugovi, odjel 65 A površine 26,20 ha.


Uzet je uzorak čivitnjače u dva navrata, i to prviuzorak koji je uzet na kraju vegetacijskog razdoblja,
točnije 17. 10. 2002 godine, a drugi uzorak na kraju


zime prije kretanja vegetacije, dakle ponovljen je uzorak
iz istog odjela 19. 3. 2003 godine.


Pošto je čivitnjača grmolika vrsta, određeno je bilo


da sjekači posjeku određenu količinu stabalaca koju su
povezali običnom špagom u snopove koje može nositi
radnik samostalno, a isti su primjereni za iveranje s
iveračem Brucks CT 800. Prvi uzorak čivitnjače pove-


Kotlovsko postrojenje i skladište sječke u Ogulinu Hrpe sječke od čivitnjače
(Foto: S. Puljak) (Foto: S. Puljak)