DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 28     <-- 28 -->        PDF

J. Zelić, M. Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA ... Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 157-168
Gustoća drva (Ražnjević, 1985) u obrnutom je
razmjeru s poroznošću, tj. što je veća gustoća drva, to
je manji volumen pora i obratno.


Zato od gustoće drva valja lučiti specifičnu gustoću
drvne tvari, koja je za sve vrste drveća približno jednaka
(u prosjeku 1,5 g/cm3).


Higroskopska ravnoteža drva ovisi o adsorpciji i
desorpciji vode.


Adsorpcija (upijanje vlage iz zraka) zapravo započinje
u trenutku kada je sadržaj vode u staničnim stijenkama
drva manji od onoga koji odgovara stanju higroskopske
ravnoteže. Ako je sadržaj vode u drvu veći
od onoga koji odgovara stanju higroskopske ravnoteže,
drvo isparuje (desorbira) vodu.


Procesi adsorpcije i desorpcije vode mijenjaju se
ovisno o vanjskim uvjetima (vlažnost, tlak, temperatura,
strujanje zraka) te je u skladu s tim gustoća drva (masa
izražena u jedinici volumena) promjenjiva veličina.


Za kretanje vode u drvu ili difuziju značajno je da je
najjače u smjeru vlakanaca drva, a okomito na taj
smjer (radijalno i tangencijalno) znatno manje. Difuzija
u smjeru vlakanaca je 10 do 15 puta veća u odnosu
na okomit smjer vlakanaca. Kod sušenja drva ipak je


značajan čimbenik površina izložena sušenju (primjerice,
plašt drva dužine jednog metra u odnosu na čeone
strane istog promjera).


Osim vrste drveta, na gustoću znatno utječu građa
drva, dio stabla, stanište, položaj u sastojini, tip šume,
starost stabla, kemijski sastav (odnos lignina i celuloze),
rano i kasno drvo, širina goda, debljina kore i dr.


Prema Hrvatskim normama u iskorištavanju šuma,
prostorno drvo se isporučuje s korom. Gustoća sirove
kore je zbog većeg udjela vode veća od istog volumena
sirovog drva. Volumen kore, njegovo postotno
sudjelovanje u volumenu stabla i tzv. čimbenik kore
različiti su za pojedine vrste drveća i djelove stabla za
istu vrstu drveća (K r p a n , 1986). Kora štiti drvo od
naglog isušivanja te djeluje kao djelomičan izolator od
vanjskih utjecaja.


Budući se prostorno drvo isporučuje volumno i po
masi s korom, to je čimbenik kore od važnog utjecaja
na komercijalno poslovanje.


Ovisnost gustoće prostornog drva nekih autoktonih
vrsta drveća (hrast kitnjak, bukva, grab, breza i bijela
topola) o razdoblju prirodnog sušenja istraživali su
Zelić i Međugorac, 2001.


SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA – The research aim


Svrha određivanja gustoće drva, u odnosu na vrijeme
prirodnog sušenja prostornog drva autoktonih vrsta
poljskog jasena i hrasta lužnjaka je povezivanje volumne
mjere, po kojoj se izrađuje prostorno drvo i gustoće,
po kojoj se djelomično obavlja prodaja prostornog
drva. Gustoća prostornog drva važna je prilikom
kamionskog i željezničkog transporta, jer su zakonski
ograničeni nosivost kamionskog agregata ili vagona,
odnosno osovinski pritisak na kolnik ili željezničku
prugu.


U operativnom se šumarstvu drvo za kemijsku preradu
(celulozno drvo) zaprima i evidentira u materijalnom
knjigovodstvu po volumenu (m3, prm), a uglavnom
realizira (prodaje) po masi (t, kg). Od sječe i izrade
prostornog drva, u uobičajenoj dužini od 1, 2, 4 i iznad
4 m, do prodaje katkada prođe vremensko razdoblje
od nekoliko mjeseci.


METODA ISTRAŽIVANJA


Opis rada


Istraživanje je obavljeno za poljski jasen i hrast lužnjak
na području šumarije Jasenovac. Sortiment prostornog
drva u oblom s korom izrađen je u dužini 100,
200 i 400 cm. Promjer odabranog sortimenta je od
14,96 do 23,94 cm.


Kao uzorak za određivanja gustoće poljskog jasena
odabrana su po tri predstavnika za dužine 1, 2 i 4 m,


Ugovorima o prodaji prostornog drva (kemijska industrija,
tvornice ploča iverica, izvoz) katkada se određuje
cijena za masu drva (kg), odnosno definira se masa
po jedinici volumena (gustoća), npr. 1000 kg/m3, što
približno odgovara gustoći drva u sirovom stanju.


Za neke autoktone vrste drva navedena je gustoća
(kg/m3) u Cjeniku glavnih šumskih proizvoda, Hrvatske
šume d.o.o., Zagreb, 1997. Budući da je ugovorna
cijena fiksna za masu (kg), nastaje gubitak vrijednosti
za isporučeni volumen, jer se tijekom vremena
gustoća drva kg/m3 smanjila zbog sušenja.


Cilj istraživanja je da se pokuša iznaći metoda i način
izračunavanja (matematički model) i za operativu
primjenjive tablice gustoće (kg/m3) za poljski jasen i
hrast lužnjak, u ovisnosti protoka vremena (broja dana)
od sirovog, provelog do prosušenog drva.


– The Research method
ukupno 9 komada. Pojedini komadi obilježeni su masnom
bojom i rimskim brojevima, 1m (III, X, XI), 2 m
(IV, XII, XIII), 4 m (V, XIV, XV).


Hrast lužnjak predstavljen je s dva komada dužine
1, 2 i 4 m, ukupno sa šest komada. Pojedini komadi
obilježeni su masnom bojom i velikim slovima, 1m
(E, F), 2 m (D, G), 4 m (H, N).