DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 27 <-- 27 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 157-168 UDK 630* 518 + 831 + 861 OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA LUŽNJAKA O PRIRODNOM SUŠENJU THE DEPEDENCE OF STOCKWOOD DENSITY AN NATURAL DRYING PERIOD FOR EUROPEAN ASH AND COMMON OAK Juraj ZELIĆ*, Marinko STOJIĆ** SAŽETAK: Prostorno drvo (ogrjev, celulozno drvo, drvo za kemijsku preradu, sitno tehničko drvo) se u šumarstvu zaprima, evidentira i knjiži u materijalnim evidencijama u volumnoj mjeri (m3, prm), a katkada komercijalno prodaje po masi (kg) ili gustoći (kg/m3). U radu se utvrđuju promjene na gustoći prostornog drva poljskog jasena i hrasta lužnjaka različitih dužina (1, 2 i 4 m), u ovisnosti o dužini trajanja prirodnog sušenja. Mjerenja su obavljana tijekom zime, proljeća i ljeta, 174 dana sušenja u prirodnim okolišnim uvjetima. Rezultati mjerenja tijekom šestomjesečnog razdoblja izravnati su matematičkim funkcijma (parabole) i prezentirani odgovarajućim tablicama i grafikonima. Statističko-matematičkom metodom (analiza varijance, F – test, t – test) utvrđena je signifikantnost razlike između ponašanja ispitivanog obilježja (promjena gustoće) između dužina sortimenata (1,2 i 4 m) i između vrsta drva (poljski jasen, hrast lužnjak). K l j u č n e r i j e č i : prirodno sušenje prostornog drva, gustoća drva, trend opadanja gustoće drva, dužine sortimenata, razdoblje sušenja. UVOD – Introduction Jedno od osnovnih fizikalnih svojstava drva je po-Sadržaj vode u drvu različit je za pojedine vrste drroznost (H o r v a t , 1959), to jest svojstvo da mu ukuveća, no vrijedi za sve opće pravilo po kojemu je masa pan volumen nije popunjen drvnom tvari nego se sassirovog drva veća što je veći udio vode. Voda u drvu toji od drvnih stijenki i pora. Pore, a djelomično i sti-može biti slobodna, te se nalazi u porama, i vezana, jenke, su popunjene tekućinom (vodom) u kojoj su koja se nalazi u stijenkama. Provelo drvo izgubi svu otopljene mineralne tvari i produkti asimilacije. Za ži-slobodnu vodu, a prosušeno i suho slobodnu i dio vevota stabla porama se odvijaju ascendentni i desce-zane vode. U međuodnosu s okolinom, koja je uvjetodentni tokovi anorganskih i organskih tvari potrebnih vana promjenama relativne vlage, temperature i tlaka za rast, prirast i razvoj stabla. zraka, prosušenost oscilira oko higroskopske ravnoteže drva. Sječom stabla prestaje funkcija provođenja tekućine u drvu, te se voda u prirodnim uvjetima izlučuje iz U prirodnim uvjetima sušenja promjene nastaju u drva do određene razine. masi drva, ali ne i u volumenu, jer se tijekom sušenja sadržaj vode u drvu poljskog jasena i hrasta lužnjaka ne smanjuje ispod točke zasićenosti vlakanaca. * Mr. sc. Juraj Zelić, dipl. ing. šum., “Hrvatske šume” d.o.o., Uprava šuma Podružnica Požega, Milke Trnine 2, Naš cilj je utvrditi za prostorno drvo poljskog jase34 000 Požega na i hrasta lužnjaka promjenu gustoće u prirodnim **Marinko Stojić, dipl. ing. šum., “Hrvatske šume” d.o.o., Uprava šuma Podružnica Nova Gradiška, šumarija Jasenovac okolišnim uvjetima tijekom određenog razdoblja. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 28 <-- 28 --> PDF |
J. Zelić, M. Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA ... Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 157-168 Gustoća drva (Ražnjević, 1985) u obrnutom je razmjeru s poroznošću, tj. što je veća gustoća drva, to je manji volumen pora i obratno. Zato od gustoće drva valja lučiti specifičnu gustoću drvne tvari, koja je za sve vrste drveća približno jednaka (u prosjeku 1,5 g/cm3). Higroskopska ravnoteža drva ovisi o adsorpciji i desorpciji vode. Adsorpcija (upijanje vlage iz zraka) zapravo započinje u trenutku kada je sadržaj vode u staničnim stijenkama drva manji od onoga koji odgovara stanju higroskopske ravnoteže. Ako je sadržaj vode u drvu veći od onoga koji odgovara stanju higroskopske ravnoteže, drvo isparuje (desorbira) vodu. Procesi adsorpcije i desorpcije vode mijenjaju se ovisno o vanjskim uvjetima (vlažnost, tlak, temperatura, strujanje zraka) te je u skladu s tim gustoća drva (masa izražena u jedinici volumena) promjenjiva veličina. Za kretanje vode u drvu ili difuziju značajno je da je najjače u smjeru vlakanaca drva, a okomito na taj smjer (radijalno i tangencijalno) znatno manje. Difuzija u smjeru vlakanaca je 10 do 15 puta veća u odnosu na okomit smjer vlakanaca. Kod sušenja drva ipak je značajan čimbenik površina izložena sušenju (primjerice, plašt drva dužine jednog metra u odnosu na čeone strane istog promjera). Osim vrste drveta, na gustoću znatno utječu građa drva, dio stabla, stanište, položaj u sastojini, tip šume, starost stabla, kemijski sastav (odnos lignina i celuloze), rano i kasno drvo, širina goda, debljina kore i dr. Prema Hrvatskim normama u iskorištavanju šuma, prostorno drvo se isporučuje s korom. Gustoća sirove kore je zbog većeg udjela vode veća od istog volumena sirovog drva. Volumen kore, njegovo postotno sudjelovanje u volumenu stabla i tzv. čimbenik kore različiti su za pojedine vrste drveća i djelove stabla za istu vrstu drveća (K r p a n , 1986). Kora štiti drvo od naglog isušivanja te djeluje kao djelomičan izolator od vanjskih utjecaja. Budući se prostorno drvo isporučuje volumno i po masi s korom, to je čimbenik kore od važnog utjecaja na komercijalno poslovanje. Ovisnost gustoće prostornog drva nekih autoktonih vrsta drveća (hrast kitnjak, bukva, grab, breza i bijela topola) o razdoblju prirodnog sušenja istraživali su Zelić i Međugorac, 2001. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA – The research aim Svrha određivanja gustoće drva, u odnosu na vrijeme prirodnog sušenja prostornog drva autoktonih vrsta poljskog jasena i hrasta lužnjaka je povezivanje volumne mjere, po kojoj se izrađuje prostorno drvo i gustoće, po kojoj se djelomično obavlja prodaja prostornog drva. Gustoća prostornog drva važna je prilikom kamionskog i željezničkog transporta, jer su zakonski ograničeni nosivost kamionskog agregata ili vagona, odnosno osovinski pritisak na kolnik ili željezničku prugu. U operativnom se šumarstvu drvo za kemijsku preradu (celulozno drvo) zaprima i evidentira u materijalnom knjigovodstvu po volumenu (m3, prm), a uglavnom realizira (prodaje) po masi (t, kg). Od sječe i izrade prostornog drva, u uobičajenoj dužini od 1, 2, 4 i iznad 4 m, do prodaje katkada prođe vremensko razdoblje od nekoliko mjeseci. METODA ISTRAŽIVANJA Opis rada Istraživanje je obavljeno za poljski jasen i hrast lužnjak na području šumarije Jasenovac. Sortiment prostornog drva u oblom s korom izrađen je u dužini 100, 200 i 400 cm. Promjer odabranog sortimenta je od 14,96 do 23,94 cm. Kao uzorak za određivanja gustoće poljskog jasena odabrana su po tri predstavnika za dužine 1, 2 i 4 m, Ugovorima o prodaji prostornog drva (kemijska industrija, tvornice ploča iverica, izvoz) katkada se određuje cijena za masu drva (kg), odnosno definira se masa po jedinici volumena (gustoća), npr. 1000 kg/m3, što približno odgovara gustoći drva u sirovom stanju. Za neke autoktone vrste drva navedena je gustoća (kg/m3) u Cjeniku glavnih šumskih proizvoda, Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, 1997. Budući da je ugovorna cijena fiksna za masu (kg), nastaje gubitak vrijednosti za isporučeni volumen, jer se tijekom vremena gustoća drva kg/m3 smanjila zbog sušenja. Cilj istraživanja je da se pokuša iznaći metoda i način izračunavanja (matematički model) i za operativu primjenjive tablice gustoće (kg/m3) za poljski jasen i hrast lužnjak, u ovisnosti protoka vremena (broja dana) od sirovog, provelog do prosušenog drva. – The Research method ukupno 9 komada. Pojedini komadi obilježeni su masnom bojom i rimskim brojevima, 1m (III, X, XI), 2 m (IV, XII, XIII), 4 m (V, XIV, XV). Hrast lužnjak predstavljen je s dva komada dužine 1, 2 i 4 m, ukupno sa šest komada. Pojedini komadi obilježeni su masnom bojom i velikim slovima, 1m (E, F), 2 m (D, G), 4 m (H, N). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 29 <-- 29 --> PDF |
J. Zelić, M. Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA ... Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 157-168 Svi komadi bili su izloženi vanjskim vremenskim Volumen drva, izražen u cm3 izračunat je stereomeuvjetima u razdoblju od 7. 3. 2003. godine do 27. 8. trijski po formuli valjka (V = r 2*.*l), te je masa drva 2003. godine, ukupno 174 dana (Slika 1.). (kg) svakog pojedinog komada i ukupno preračunata u gustoću (kg/m3). Za dobivnje veće točnosti volumena komada stereometrijskim putem mjeren je opseg s korom komada na tri mjesta (početku, sredini i kraju) dužine. Točnost mjere opsega komada je 1 cm. Osim dužina jasena od 1, 2 i 4 m, vagani su nepravilni komadi “perac” i “rašlje”, dužine 50 cm. Zbog strukture drvnih vlakanaca u donjem dijelu stabla (panj) i mjestu granjanja (rašlje) pretpostavlja se kako su gustoće drva navedenih dijelova stabla različite od ostalih dijelova (deblo, grane). Volumen “perca” i rašlji” utvrđen je metodom potapanja u vodi, kao razlika volumena vode prije i poslije potpunog uranjanja “perca”, odnosno “rašlji” drva u bačvi pravilnog, okruglog oblika. Za utvrđivanje gustoće rašlji obrađivana su dva (I, IX), a za Slika 1. Prostorno drvo poljskog jasena i hrasta lužnjaka izloženo gustoću perca četiri predstavnika (II, VI, VII, VIII). vanjskim uvjetima Volumen svih komada poljskog jasena i hrasta luž- Picture 1 The stockwood of European ash and common oak exposed t exterior conditions njaka prikazuje Tablica 1. Tablica 1.Volumen drvnih sortimenata poljskog jasena i hrasta lužnjka Table 1 Volume of stockwod sortiments of European ash and common oak Poljski jasen (European ash) Hrast lužnjak (Common oak) Oznaka sortimenta (Sortiment designation) Oznaka sortimenta (Designation) III+X+XI IV+XII+XIII V+XIV+XV I+IX VI+VII+VIII+II E+F D+G H+N 1 m 2 m 4 m rašlje (50 cm) perac (50 cm) 1 m 2 m 4m Volumen (m3) forced branch tree - stump Volumen (m3) 1 2 3 4 5 6 7 8 0,10462 0,17852 0,26185 0,06880 0,11890 0,04929 0,08824 0,14019 Vaganje svakog pojedinog komada po vrsti drva kg (Slika 2.). Ritam vaganja određen je tako da je u obavljeno je mehaničkom vagom “Bizerbo”, točnosti početku vaganje bilo svakodnevno u 13 sati, a pro 50 g, s mogućnošću pojedine odvage od 2,5 kg do 170 tokom vremena rjeđe u isto vrijeme. Prvo vaganje obavljeno je u sirovom stanju (odmah nakon sječe i izrade). Drvni sortimenti iz zimske sječe ostavljeni su pod utjecajem vanjskih uvjeta sve dane mjerenja, a obuhvaćeno je razdoblje zime, proljeća i ljeta, dakle različitih vremenskih i temperaturnih uvjeta. Vaganje drvnih sortimenata i bilježenja vremenskih uvjeta (temperatura, tlak zraka, vlažnost zraka i strujanje vjetra) obavio je Milan Č e v i z o v i ć , poslovođa glavnog stovarišta na željezničkoj postaji Jasenovac. Na temelju podataka mjerenja volumena prostornog drva poljskog jasena i hrasta lužnjaka te vaganja u određenom razdoblju (174 dana), obavljeno je izjednačenje (STATISTICA 5.0) vrijednosti krivuljom oblika II. reda (parabolom). Slika 2. Vaga “Bizerbo”, točnost 50 g Picture 2 “Bezerbo” scales, precision of 50 g |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 30 <-- 30 --> PDF |
J. Zelić, M. Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA ... Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 157-168 REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results a) Tablice gustoće prostornog drva po vrsti, dužini sortimenta i vremenu prirodnog sušenja Tables of stockwood density by tree- species, lenght of sortiments and drying period Ovisnost gustoće drva poljskog jasena s dužinama zana je u Tablici 2. drvnih sortimenata 1, 2 i 4 m, o danima sušenja prika- Tablica 2.Ovisnost gustoće prostornog drva poljskog jasena, dužine drvnih sortimenata 1, 2 i 4 m, o danima sušenja Table 2 The dependence of stockwood density on days of drying for European ash of 1, 2 and 4 m wood sortiment length Oznaka sortimenta (Designation of sortiment) Dan Datum III+X+XI IV+XII+XIII V+XIV+XV I+IX VI+VII+VIII+II Temp. Opaska Day Date rašlje (50 cm) perac (50 cm) Temp. Note 1 m 2 m 4 m forked branch tree-stump gustoća (density) kg/m3 oC 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 7.3.2003. 882,32 882,32 882,32 1040,94 1061,40 13 sunčano 4 10.3.2003. 875,58 876,60 877,61 1028,60 1040,37 15 sunčano 5 11.3.2003. 871,24 875,74 875,80 1026,42 1035,74 15 sunčano, vjetrić 6 12.3.2003. 871,72 875,46 873,80 1023,52 1031,54 18 poluoblačno 7 13.3.2003. 874,13 875,46 873,62 1021,34 1026,91 8 oblačno, kiša 8 14.3.2003. 871,24 873,74 873,08 1017,71 1021,87 4 oblačno, snježno 11 17.3.2003. 867,87 872,31 860,93 1014,81 1011,35 14 sunčano 12 18.3.2003. 865,46 870,88 859,12 1012,63 1006,73 9 polusunčano 13 19.3.2003. 863,05 870,31 857,67 1010,45 1002,10 10 poluoblačno 14 20.3.2003. 861,12 868,88 856,04 1007,55 998,32 12 sunčano 15 21.3.2003. 858,71 865,45 854,41 1004,65 990,75 9 sunčano 18 24.3.2003. 853,89 863,45 850,24 1000,29 984,86 12 sunčano 19 25.3.2003. 851,00 860,59 847,88 996,66 978,55 14 sunčano 20 26.3.2003. 848,11 858,59 845,35 993,03 971,83 18 sunčano 21 27.3.2003. 845,22 855,73 842,81 988,68 965,94 19 sunčano 22 28.3.2003. 842,33 854,01 841,36 982,87 953,32 19 sunčano 25 31.3.2003. 834,62 846,29 835,20 975,61 947,43 18 sunčano 26 1.4.2003. 833,17 844,87 846,43 973,43 944,07 13 sunčano 27 2.4.2003. 831,24 843,44 849,33 971,25 940,29 12 sunčano 28 3.4.2003. 828,83 841,72 844,26 967,62 935,24 10 oblačno, vjetrovito 29 4,4 2003, 828,83 840,86 842,99 966,90 933,56 11 oblačno, noću kiša 32 7.4.2003. 828,35 840,29 841,54 964,00 932,30 4 oblačno, snježno 33 8.4.2003. 832,21 844,01 844,08 970,53 936,50 6 oblačno, pao snijeg 34 9.4.2003. 831,72 843,44 844,08 969,80 935,66 8 poluoblačno 35 10.4.2003. 829,31 842,29 843,17 968,35 932,72 11 poluoblačno 36 11.4.2003. 830,76 843,44 843,90 969,80 935,16 12 poluoblačno, kiša 39 14.4.2003. 828,83 842,86 843,35 966,90 933,56 16 polusunčano, kiša 40 15.4.2003. 830,28 843,72 843,90 968,35 935,66 14 oblačno, noću kiša 41 16.4.2003. 830,28 844,01 844,08 968,35 929,77 12 oblačno,kiša 42 17.4.2003. 830,28 843,44 844,26 965,45 927,25 15 poluoblačno 43 18.4.2003. 832,21 843,15 843,90 966,90 926,41 13 oblačno 47 22.4.2003. 824,98 839,43 841,90 956,74 918,84 14 poluoblačno 48 23.4.2003. 821,60 836,57 840,63 955,28 917,16 18 sunčano 49 24.4.2003. 819,68 835,14 839,55 954,56 914,21 17 poluoblačno 50 25.4.2003. 817,75 833,43 838,64 952,38 912,53 17 poluoblačno 53 28.4.2003. 824,01 833,71 839,37 959,64 918,84 18 poluoblačno 54 29.4.2003. 819,20 830,86 837,73 956,01 911,27 22 poluoblačno 55 30.4.2003. 816,79 829,14 837,01 953,83 907,06 23 poluoblačno 60 5.5.2003. 802,81 811,41 814,90 936,41 888,14 25 sunčano 61 6.5.2003. 799,92 810,84 813,45 934,23 885,62 28 sunčano |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 31 <-- 31 --> PDF |
J. Zelić, M. Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA ... Šumarski list br. i-4, CXXIX (2005), 157-168 Dan Datum Day Date 1 2 1 7.3.2003. 4 10.3.2003. 5 11.3.2003. Oznaka sortimenta (Designation) E+F lm 3 1005,37 995,77 993,85 D+G 2 m gustoća (density) kg/m3 4 1005,37 997,35 995,63 932,06 883,52 30 926,25 875,53 33 923,34 869,64 30 917,54 865,43 30 924,07 869,22 15 910,28 855,76 26 925,52 872,16 20 913,18 862,91 20 907,38 850,29 30 898,66 843,99 27 895,03 839,78 30 892,13 833,89 31 888,50 830,11 32 884,15 825,90 33 866,00 808,24 34 863,10 802,35 33 860,19 796,05 32 855,84 791,42 32 852,21 785,95 30 sunčano sunčano sunčano sunčano oblačno sunčano poluoblačno, kiša polusunčano sunčano sunčano sunčano sunčano sunčano sunčano sunčano sunčano sunčano sunčano sunčano 62 63 64 67 69 74 78 85 88 96 103 112 117 125 148 154 161 168 174 7.5.2003. 8.5.2003. 9.5.2003. 12.5.2003. 14.5.2003. 19.5.2003. 23.5.2003. 30.5.2003. 2.6.2003. 10.6.2003. 17.6.2003. 26.6.2003. 1.7.2003. 9.7.2003. 1.8.2003. 7.8.2003. 14.8.2003. 21.8.2003. 27.8.2003. 797,51 791,73 789,32 785,46 789,80 778,24 796,07 788,36 779,68 771,97 766,67 766,67 758,96 754,14 735,35 731,98 728,12 723,78 720,41 809,98 805,70 803,98 801,69 802,55 794,54 803,98 795,12 787,40 775,39 771,96 768,53 764,24 760,24 741,08 737,93 733,65 729,93 726,78 809,10 805,84 804,75 802,21 801,67 796,05 802,39 791,52 785,90 778,65 775,02 771,04 765,24 760,52 747,84 746,20 739,86 735,15 731,89 Uz redne dane mjerenja i datum prikazane su gustoće (kg/m3) po dužini sortimenta za poljski jasen (stupci 3, 4, 5, 6, 7). Gustoća (kg/m3) za sve tri dužine (1, 2 i 4 m) svedena je na istu početnu vrijednost (aritmetička sredina gustoće svih mjerenih komada). Početne vrijednosti gustoće po dužinama drvnih sortimenta izračunate su dijeljenjem mase (npr. komadi III+X+XI = 91,55 kg) s volumenom (npr. 0,10462 m3, Tablica 1., stupac 1). Tako je za dužinu uzorka poljskog jasena 1 m izračunata gustoća sirovog drva 875,07kg/m3, za dužinu 2 m gustoća je 864,53kg/m3, a za 4 m gustoća je 907,57kg/m3. Vaganjem tijekom vremena utvrđeno je kako opadanje gustoće ovisi o dužini drvnih sortimenata, a da bi se trendovi smanjenja gustoće protokom vremena za različite dužine mogli uspoređivati, svedene su početne vrijednosti gustoće na srednju vrijednost 882,32kg/m3, te u relativnom odnosu i ostale izmjerene vrijednosti tijekom 174 dana mjerenja. U pokus je uključeno vaganje dijelova stabla, “rašlji” i “peraca”, dužine 0,50 m, nepravilnog oblika, kako bi se utvrdila razlika u gustoći drva u odnosu na druge dijelove stabla (deblo, grane). Iz tablice je vidljivo kako je gustoća “rašlji” i “perca” znatno veća od gustoće ostalih dijelova stabla u tijeku vremena mjerenja. Tablica 3.Ovisnost gustoće prostornog drva hrasta lužnjaka, dužine drvnih sortimenata 1, 2 i 4 m, o danima sušenja Table 3 The dependence of stockwood density on days of drying for European ash of 1, 2 and 4 m wood sortiment length U stupcu 8 prikazana je temperatura zraka za dane mjerenja, a u stupcu 9 opisno je navedena značajka vremena istoga dana. Zapaža se da je volumna masa (gustoća drva) bila, među ostalim, uvjetovana vremenskim prilikama (kiša, vlaga zraka, temperatura…) te se događalo da je gustoća pojedinog komada drva zbog kiše, odnosno adsorpcije vode, bila ponekad veća od težine utvrđene prethodnim vaganjem istog komada. Na temelju podataka iz stupaca 3., 4., 5., te 6. i 7. u Tablici 2. obavljeno je izjednačenje funkcijama parabole. Funkcije izjednačenja za pojedine dužine drvnih sortimenata prostornog drva poljskog jasena su sljedeće: Gp.j. 1m = 877,560 – 1,397 t + 0,003 t2 … poljski jasen, 1 m, Gp.j. 2m = 883,355 – 1,228 t + 0,002 t2 … poljski jasen, 2 m, Gp.j. 4m = 876,444 – 1,062 t + 0,001 t2 … poljski jasen, 4 m, Gp.j. rašlje = 1029,966 – 1,842 t + 0,005 t2 … poljski jasen, rašlje”, Gp.j. perac = 1029,966 – 3,002 t + 0,010 t2 … poljski jasen, “perac”. Ovisnost gustoće drva hrasta lužnjaka s dužinama drvnih sortimenata 1, 2 i 4 m, o danima sušenja prikazana je u Tablici 3. Temp. H+N Temp. 4 m °C 5 6 1005,37 13 993,39 15 991,89 15 Opaska Note 7 sunčano sunčano sunčano, vjetrić |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 32 <-- 32 --> PDF |
J. Zelić, M. Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA ... Šumarski list br, 1–2, CXXIX (2005), 3-6 6 12.3.2003. 991,94 992,77 991,52 18 poluoblačno 7 13.3.2003. 993,85 994,49 992,64 8 oblačno, kiša 8 14.3.2003. 990,02 992,77 991,52 4 oblačno, snježno 11 17.3.2003. 986,18 989,34 986,65 14 sunčano 12 18.3.2003. 982,34 991,63 984,41 9 polusunčano 13 19.3.2003. 977,55 984,76 979,17 10 poluoblačno 14 20.3.2003. 974,67 982,47 973,93 12 sunčano 15 21.3.2003. 970,83 980,18 967,94 9 sunčano 18 24.3.2003. 961,24 977,89 965,69 12 sunčano 19 25.3.2003. 956,44 966,43 963,45 14 sunčano 20 26.3.2003. 949,73 975,02 961,57 18 sunčano 21 27.3.2003. 943,01 960,71 960,45 19 sunčano 22 28.3.2003. 936,30 957,27 958,95 19 sunčano 25 31.3.2003. 931,50 949,83 955,58 18 sunčano 26 1.4.2003. 927,66 948,69 955,58 13 sunčanop 27 2.4.2003. 924,78 948,11 954,46 12 sunčano 28 3.4.2003. 922,87 946,97 953,71 10 oblačno , vjetrovito 29 4.4.2003. 923,82 944,11 953,71 11 oblačno, noću kiša 32 7.4.2003. 920,95 942,96 953,34 4 oblačno, snježno 33 8.4.2003. 927,66 944,68 955,58 6 oblačno, pao snijeg 34 9.4.2003. 926,70 944,68 954,84 8 poluoblačno 35 10.4.2003. 922,87 942,96 953,71 11 poluoblačno 36 11.4.2003. 924,78 944,68 955,21 12 poluoblačno, kiša 39 14.4.2003. 922,87 944,11 954,46 16 polusunčano, kiša 40 15.4.2003. 924,78 944,68 954,84 14 oblačno, noću kiša 41 16.4.2003. 924,78 940,67 953,71 12 oblačno, kiša 42 17.4.2003. 924,78 936,66 952,59 15 poluoblačno 43 18.4.2003. 915,19 932,08 948,85 13 oblačno 47 22.4.2003. 900,80 924,07 943,98 14 poluoblačno 48 23.4.2003. 896,00 919,49 943,23 18 sunčano 49 24.4.2003. 893,13 916,05 940,61 17 poluoblačno 50 25,4,2003, 891,21 912,62 937,99 17 poluoblačno 53 28.4.2003. 892,17 908,04 936,50 18 poluoblačno 54 29.4.2003. 885,45 902,31 933,50 22 poluoblačno 55 30.4.2003. 880,66 897,73 930,88 23 poluoblačno 60 5.5.2003. 859,55 885,13 905,05 25 sunčano 61 6.5.2003. 856,67 881,70 898,69 28 sunčano 62 7.5.2003. 853,79 879,41 894,57 30 sunčano 63 8.5.2003. 842,28 874,83 890,08 33 sunčano 64 9,5,2003, 838,45 869,10 887,84 30 sunčano 67 12,5,2003, 828,85 862,23 883,35 30 sunčano 69 14,5,2003, 831,73 860,52 876,98 15 oblačno 74 19,5,2003, 815,42 846,78 860,89 26 sunčano 78 23.5.2003. 836,53 859,37 868,00 20 poluoblačno, kiša 85 30.5.2003. 828,85 851,93 859,39 20 polusunčano 88 2.6.2003. 808,71 824,45 830,94 30 sunčano 96 10.6.2003. 800,07 810,71 811,11 27 sunčano 103 17.6.2003. 793,36 803,26 801,75 30 sunčano 112 26.6.2003. 787,60 796,39 794,26 31 sunčano 117 1.7.2003. 779,93 790,09 788,27 32 sunčano 125 9.7.2003. 772,25 778,64 795,76 33 sunčano 148 1.8.2003. 721,41 724,83 740,74 34 sunčano 154 7.8.2003. 712,77 717,96 734,75 33 sunčano 161 14.8.2003. 703,18 706,50 727,64 32 sunčano 168 21.8.2003. 694,55 700,78 720,90 32 sunčano 174 27.8.2003. 687,83 693,91 715,66 30 sunčano |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 33 <-- 33 --> PDF |
J. Zelić, M. Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA ... Šumarski list br, 1–2, CXXIX (2005), 3-6 Uz redne dane mjerenja i datum, prikazane su gustoće (kg/m3) po dužini sortimenata za hrast lužnjak (stupci 3, 4 i 5). Gustoća (kg/m3) za sve tri dužine (1, 2 i 4 m) svedena je na istu početnu vrijednost (aritmetička sredina gustoće svih mjerenih komada). Početne vrijednosti gustoće po dužinama drvnih sortimenta izračunate su dijelenjem mase (npr. komadi E+F = 52,40 kg) s volumenom (npr. 0,04929m3, Tablica 1., stupac 6). Tako je za dužinu uzorka hrasta lužnjaka 1m izračunata gustoća sirovog drva 1063,10kg/m3, za dužinu 2 m gustoća je 995,01kg/m3, a za 4 m gustoća je 957,99kg/m3. Vaganjem tijekom vremena utvrđeno je kako opadanje gustoće ovisi o dužini drvnih sortimenata, a da bi se trendovi smanjenja gustoće protokom vremena za različite dužine mogli uspoređivati, svedene su početne vrijednosti gustoće na srednju vrijednost 1005,37kg/m3, te u relativnom odnosu i ostale izmjerene vrijednosti tijekom 174 dana mjerenja. U stupcu 6. prikazana je temperatura zraka za dane mjerenja, a značajka vremena u stupcu 7. Također se zapaža kako je volumna masa (gustoća drva) bila, među ostalim, uvjetovana vremenskim prilikama (kiša, vlaga zraka, temperatura…) te se događalo da je gustoća pojedinog komada zbog kiše, odnosno primanja vode, bila ponekad veća od težine utvrđene prethodnim vaganjem istog komada. Na temelju podataka iz stupaca 3, 4 i 5 u Tablici 3. obavljeno je izjednačenje (STATISTICA 5.0) vrijednosti krivuljom II. reda (parabolom). Funkcije izjednačenja gustoće (kg/m3) za pojedine dužine drvnih sortimenata prostornog drva hrasta lužnjaka su sljedeće: Gh.l. 1m = 1005,987 – 2,607 t + 0,005 t2 … hrast lužnjak, 1 m, Gh.l.. 2m = 1010,950 – 2,134 t + 0,002 t2 … hrast lužnjak, 2 m, Gh.l. 4m = 1006,376 – 1,710 t + 0,0001 t2 ... hrast lužnjak, 4 m, Grafički prikaz izjednačenja mjerenih podataka s pripadajućim funkcijama iz Tablice 1., za poljski jasen, 4 m i Tablice 2., za hrast lužnjak, 1m vidljiv je na Grafikonu 1. Grafikon 1. Krivulje izjednačenja gustoće prostornog drva (kg/m3) za poljski jasen (4 m) i hrast lužnjak (1 m), ovisno o razdoblju sušenja. Graph 1 The equualization curve of stockwood density(kg/m3) for b) Signifikantnost razlika ispitivanog obilježja (opadanje gustoće drva) u ovisnosti o dužini komada sortimenta (analiza varijance, F – test, t – test,) The significance of the difference of the examined feature (the decreasing of the wood density) depending on the length of pieces of sortiments variance analysis, F – test, t – test Varijanca u matematičko-statističkoj obradi istraži- kuje od neke druge pojave iz istog skupa obilježja vanih vrijednosti obilježja neke pojave je kvadratno (S e r d a r, 1966). odstupanje od srednje vrijednosti (aritmetičke sredine). U našem primjeru cilj je bio da se utvrdi razlikuje li Pomoću varijance mjeri se vjerojatnost, odnosno signi se brzina sušenja (trend pada gustoće drva) za prostor fikantnost neke srednje vrijednosti obilježja, te utvrđu no drvo dužine 1, 2 i 4 m. je da li se izračunata srednja vrijednost obilježja razli |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 34 <-- 34 --> PDF |
J. Zelić, M. Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA ... Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 157-168 Analiza varijance i t – test provedeni su unutar gruunutar grupa obilježja za poljski jasen, pokazuje da na pa (nizova vrijednosti gustoće), između grupa nizova razini signifikantnosti 5 % ne postoji signifikantna razvrijednosti i po razlici srednjih vrijednosti nizova lika između i unutar grupa obilježja. (t – test). Analiza varijance i t – test provedeni su na niSignifikantnih razlika nema ni za hrast lužnjak po zovima izjednačenih vrijednosti (Tablica 4.), a rezultati analizi verijance, no t – test pokazuje kako je signifi analize prikazani su u Tablici 5. kantna razlika u trendu brzine sušenja samo između Analiza varijance (po Fischeru, tablice po Snedeco-hrasta dužine 1 m i dužine 4 m. Takva razlika uočava se ru) za testiranje razlike kvadratnog odstupanja srednjih i na Grafikonu 2. vrijednosti, između grupa obilježja (dužine 1, 2 i 4 m) i Grafikon 2. Ovisnost gustoće prostornog drva (kg/m3) za hrast lužnjak dužine 1, 2, i 4 m o danima sušenja Graph 2 The dependence of stockwood density (kg/m3) of common oak, lenghts 1, 2, and 4 m, on drying period Izjednačene gustoće drva (kg/m3) za poljski jasen i kazuje Tablica 4. hrast lužnjak s vremenskim razmakom po 10 dana pri- Tablica 4.Izjednačene gustoće prostornornog drva poljskog jasena i hrasta lužnjaka po jedinici volumena i razdoblju sušenja Table 4 The equalization stockwood density of European ash and common oak per volume unit and drying period Poljski jasen (European ash) Hrast lužnjak (Common oak) Dani Dužina sortimenta (Length) Dužina sortimenta (Length) Days 1 m 1 2 m 1Gustoća (Density) kg/m3 4 m 1m 1 2 m 1Gustoća (Density) kg/m3 4 m 1 876,17 882,13 875,38 1003,39 1007,87 1004,67 10 863,89 871,28 865,92 980,42 988,86 989,29 20 850,82 859,60 855,60 955,85 968,12 972,22 30 838,35 848,32 845,48 932,28 947,78 955,17 40 826,48 837,44 835,56 909,71 927,84 938,14 50 815,21 826,96 825,84 888,14 908,30 921,13 60 804,54 816,88 816,32 867,57 889,16 904,14 70 794,47 807,20 807,00 848,00 870,42 887,17 80 785,00 797,92 797,88 829,43 852,08 870,22 90 776,13 789,04 788,96 811,86 834,14 853,29 100 767,86 780,56 780,24 795,29 816,60 836,38 110 760,19 772,48 771,72 779,72 799,46 819,49 120 753,12 764,80 763,40 765,15 782,72 802,62 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 35 <-- 35 --> PDF |
J. Zelić, M. Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA ... Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 157-168 130 746,65 757,52 755,28 751,58 766,38 785,77 140 740,78 750,64 747,36 739,01 750,44 768,94 150 735,51 744,16 739,64 727,44 734,90 752,13 160 730,84 738,08 732,12 716,87 719,76 735,34 170 726,77 732,40 724,80 707,30 705,02 718,57 180 723,30 727,12 717,68 698,73 690,68 701,82 Tablica 5.Procjena parametara proučavanih varijabli, analiza varijance, F - test, t - test Table 5 The parameters estemate of studied variables, variance analysis, F - test, t - test Statistički parametar Statistical parameter Minimum (kg/m3) Minimum (kg/m3) Maksimum (kg/m3) Maximum (kg/m3) Srednja vrijednost (kg/m3) Aritmetic mean (kg/m3) Varijanca (. 2) Variance (.2) Standardna greška (se) Standard error (se) Koeficijent korelacije (R) Coefficient of regression (R) Varijanca unutar grupe (.12) Group variance (.12) Varijanca između grupa (.22) Variance between groups (.22) F - test (F 0,05) izračunati F - test (F 0,05) calculated F - test (F 0,05) tablični F - test (F 0,05) tables t - test (t 0,05) t - test (t 0,05) Razlika srednjih vrijednosti Aritmetic means diference Hrast lužnjak (Common oak) Poljski jasen (European ash) 1 m 2 m 4 m 1 m 2 m 4 m 703,749 700,186 711,864 725,310 730,235 721,930 1003,385 1008,818 1004,666 876,166 882,129 875,383 889,209 905,209 914,376 816,537 826,628 823,850 6474,966 6435,281 5600,831 1678,868 1624,804 1591,173 10,476 10,443 9,744 5,334 5,248 5,193 0,990 1,000 1,000 0,990 0,990 1,000 19137,220 19137,220 19137,220 1728,160 1728,160 1728,160 9571,330 9571,330 9571,330 4954,440 4954,440 4954,440 0,500 0,500 0,500 0,349 0,349 0,349 3,170 3,170 3,170 3,170 3,170 3,170 18,668 10,480 16,387 34,854 9,672 12,689 1/2 (16,012) 2/4 (10,480) 1/4 (25,166) 1/2 (10,091) 2/4 (2,772) 1/4 (7,314) RASPRAVA O REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA I ZAKLJUČCI – Discussion and conclusions Provedena mjerenja gustoće drva poljskog jasena i hrasta lužnjaka potvrđuju znatne oscilacije za različite gustoće uzorka iste vrste drveća. Za svih 16 pojedinačnih komada, dužine 1, 2 i 4 m, “rašlji” i “perca” poljskog jasena i 6 komada hrasta lužnjaka izmjerene su različite gustoće u sirovom stanju. Gustoća uzorka drva ovisi ponajprije o dijelu stabla i stanišnim uvjetima u kojima je stablo raslo, no prosječne izmjerene vrijednosti gustoće drva orijentacijski su blizu onima koje se koriste u šumarskoj operativi. Prosječna vrijednost gustoće drva poljskog jasena je 882,32kg/m3, a hrasta lužnjaka 1006,37kg/m3. Utvrđeno je da tijekom procesa prirodnog sušenja vanjski uvjeti znatno usporavaju, zaustavljaju i pospješuju tok prirodnog sušenja. Matematičke funkcije (parabole) pokazuju parametrima “b” i “c” kako postoji razlika u brzini sušenja (opadanju gustoće drva) komada dužine 1, 2 i 4 m. Što je parametar “b” veći, to je krivulja strmija, to jest veća je brzina sušenja. Zbog toga što se gustoća drva smanjuje protjecanjem vremena, parametar “b” ima negativnu vrijednost. Parametar “b” predstavlja vrijednost tangensa kuta, što ga tangenta na krivulju zatvara s osi X. Veća vrijednost parametra “c” u jednadžbi parabole pokazuje na usporavanje brzine sušenja (opadanja gustoće drva) protjecanjem vremena. Ipak, analizom varijance i t – testom nije dokazana signifikantna razlika između brzine sušenja (opadanja gustoće drva) za dužine 1, 2 i 4 m poljskog jasena. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 36 <-- 36 --> PDF |
J. Zelić, M. Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA ... Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 157-168 Utvrđena je t – testom signifikantna razlika u brzini sušenja za dužine 1 i 4m hrasta lužnjaka (Tablica 5.). Grafički prikaz opadanja gustoće drva protjecanjem vremena sušenja za dužine 1, 2 i 4 m pokazuje Grafikon 2. Vaganjem dijelova stabla, tzv. perca i rašlji, utvrđeno je za poljski jasen kako postoji znatna razlika u gustoći drva u odnosu na ostale dijelove stabla (deblo, grane). Svi pojedinačni komadi “rašlji” (2 uzorka) i “peraca” (4 uzorka) veće su gustoće od 1000kg/m3. Srednja gustoće drva “rašlji” poljskog jasena je 1040,94kg/m3, a “perca” 1061,40kg/m3. Gubljenjem vode drvni sortimenti postaju lakši za manipulaciju, utovar i prijevoz te traže manji utrošak energije za istu volumnu mjeru. Iako su gustoće sirovog prostornog drva poljskog jasena i hrasta lužnjaka različite, a trend opadanje gustoće drva (brzine sušenja) protjecanjem vremena pripada dvama nezavisnim nizovima vrijednosti, utvrđeno je da se gustoće drva poljskog jasena i hrasta lužnjaka izjednačavaju nakon 160 dana sušenja, te iznose 731kg/m3. Trend opadanja gustoće poljskog jasena je sporiji od opadanja gustoće drva hrasta lužnjaka, kako je to vidljivo na Grafikonu 3. Primjena navedenih matematičkih funkcija je jednostavna. Praktički je dovoljno imati jednu “odvagu” kamiona ili vagona natovarenog prostornim drvom i poznato vrijeme od sječe do vaganja (broj dana). Pomoću Grafikon 3. Ovisnost gustoće prostornog drva (kg/m3) za hrast lužnjak i poljski jasen dužine 4 m o danima suženja Graph 3 The dependence of stockwood density (kg7m3) of common oak and european ash, lenghts 4 m, on drying period početnog stanja lako se projektira gustoća drva na sirovo stanje, odnosno prosušeno stanje drvnih sortimenata LITERATURACjenik glavnih šumskih proizvoda, “Hrvatske šume”, 1997. H o r v a t , I. 1959: Tehnička svojstva drva, Šumarska enciklopedija 1 (A–Kos): 268–311, JLZ, Zagreb. Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma. II. iz danje. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb. K r p a n , A. P. B., 1986: Kora bukve sa stanovišta eksploatacije šuma, Kolokvij o bukvi. Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, Zagreb. prostornog drva određene vrste. Volumen prostornog drva (m3) ostaje isti tijekom razdoblja sušenja. – References R a ž n j e v i ć , K. 1985: Fizikalne veličine i mjerne jedinice međunarodnog sustava (SI), Nakladni zavod Znanje, Zagreb. S e r d a r, V. 1966: Udžbenik statistike, Školska knjiga Zagreb. Z e l i ć , J., K. M e đ u g o r a c , 2001: Ovisnost gustoće drva prostornog drva nekih autoktonih vrsta drveća o razdoblju prirodnog sušenja, Šumarski list 5–6, str. 263–272. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 37 <-- 37 --> PDF |
J. Zelić, M. Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA ... Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 157-168 SUMMARY: In this article the modifies of stockwood density are presented for European ash and common oak of various lengths (1, 2 i 4 m) and depending on period of natural drying. The original weighing in winter, spring and summer time, 174 days in natural drying has a significant influence on the stockwood density. The investigation results are presented with mathematical functions (parabola), tables and graphs. The equalization functions depending on density and natural drying period of stock- wood for European ash are as follows: Ge.a. 1m = 877,560 – 1,397 t + 0,003 t2 …….. European ash, 1 m, Ge.a. 2m = 883,355 – 1,228 t + 0,002 t2 …….. European ash, 2 m, Ge.a. 4m = 876,444 – 1,062 t + 0,001 t2 …….. European ash, 4 m, Ge.a. forked branch = 1029,966 – 1,842 t + 0,005 t2 …….. european ash, “forked branch”, Ge.a. tree-stump = 1029,966 – 3,002 t + 0,010 t2 …………european ash, “tree-stump”, and for common oak are as follows: Gc.o. 1m = 1005,987 – 2,607 t + 0,005 t2 …….. common oak, 1 m, Gc..o. 2m = 1010,950 – 2,134 t + 0,002 t2 …….. common oak, 2 m, Gc. o. 4m = 1006,376 – 1,710 t + 0,0001 t2 …… common oak, 4 m, The parameters estimate of studied variables (density, drying period), variance analysis, F – test, t – test are presented in Table 4. K e y w o rd s : natural stockwood drying, density, density trend decrease, sortiment length, drying period, equalization functions. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 38 <-- 38 --> PDF |
J. Zelić, M. Stojić: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA POLJSKOG JASENA I HRASTA ... Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 157-168 ERRATA CORRIGE U Šumarskom listu br. 1–2 2005. u članku Juraj Zelić: PRILOG MODELIRANJU NORMALITETA REGULARNIH SREDNJODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA (EGT–II–II–D–10) na stranici 55 pogrešno je objavljen Grafikon 2. Uz ispriku autoru objavljujemo ispravan Grafikon 2. Uredništvo Grafikon 2. Dvodimenzionalni čudni atraktor (matrica) distribucije prsnih promjera bukve Graph 2 X,Y strange atractor (matrix) thickness structure of beeech forest 70 years old |