DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 23 <-- 23 --> PDF |
L. Štilinović: ONEČIŠĆENOST VODA SAVE I DRAVE – UZROCI I ZDRAVSTVENE POSLJEDICE Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 151-155 nijeg pada koncentracije kisika u Dunavskoj vodi. Iz njem toku (slika 1.) Dakle, unatoč znatne razine BPK podataka nadzora (Bucharest Convention – Task Force opterećenja voda rijeka Save i Drave, one ustvari pofor the Programme, 1994) jasno se vidi da je niža razi- boljšavaju nadolazeću vodu Dunava. na BPK u nizvodnim dijelovima Dunava nego u gor- Slika l. BPK (BOD) koncentracija u nekim pritocima Dunava na utoku u Dunav i u Dunavu Figure 1 BOD (BPK) concentration in some of the tributaries and the Danube in confluence with the tributaries Tijekom našeg jednogodišnjeg kompleksnog simultanog istraživanja, toksikološkim, hidrokemijskim, i saprobiološkim analizama voda Save sa 37 različitih mjerenja, pokazalo se da su test inhibicije rasta bakterija i Alium test vrlo pouzdani pokazatelji kontaminacije voda (N. J u r i ć : 1996). Rezultati tih analiza korespondiraju sa 22 “vruće točke” koje je Republika Hrvatska navela u Strateškom planu za Dunavski bazen (Strategic Action Plan for the Danube River Basin, 1994). Kontaminacija na mjestima “vrućih točaka” je većinom zbog komunalnog i tehnološkog otpada i otpada od petrokemijske i industrije umjetnih gnojiva. Rezultati tih analiza u skladu su sa 22 “vruće točke” koje je Hrvatska iskazala u Strateškom akcijskom planu za Dunavski bazen (Task Force for the program 1994). Onečišćenja na “vrućim točkama” uglavnom su uslijed komunalnog i tehnološkog otpada i otpada iz petrokemijske i industrije umjetnih gnojiva. Analitički rezultati dobiveni nadzorom kvalitete vode za piće pokazali su da oko 10 % uzoraka vode za piće iz javnog sustava za opskrbu vodom ne zadovoljava kemijske i biološke standarde, ali kavaliteta vode za piće iz individualnih bunara je nezadovoljavajuća u više od 50 % uzoraka (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Izvješća 1993, 1994, 1995). Prema statitičkim podacima u području Dunavskog sliva u Hrvatskoj samo 51,6 % stanovnika koriste vodovod, ostatak koristi vodu iz vlastitog bunara (Workshop on drinking Water Related Environmnet Aspects.. 1993). Iz toga odnosa može se očekivati vrlo velik broj oboljenja od vodom prenosivih bolesti. Prije oslobođenja 1994. Glina je iskusila epidemiju hepatitisa A. Identificirano je 509 slučajeva uz pomoć dijagnostičke opreme iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, Regional Office for Europe, Zagreb 1995). Hepatitis je bolest koja se širi u lošim zdravstvenim uvjetima i poglavito lošom kvali |