DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 22     <-- 22 -->        PDF

L. Štilinović: ONEČIŠĆENOST VODA SAVE I DRAVE – UZROCI I ZDRAVSTVENE POSLJEDICE Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 151-155
Okoliš treba sagledati kao izvor za poboljšanje životnih
uvjeta i porast blagostanja, što proizlazi iz činjenice
da ljudsko zdravlje ovisi o kvaliteti hrane, vode,
zraka i stanovanja. Definicija zdravlja Svjetske zdravstvene
organizacije “Zdravlje je stanje potpunog fizičkog,
mentalnog i socijalnog blagostanja i nije samo
odsustavo bolesti ili nemoći” (European Environment
Agency 1995) daje okvire za opisivanje zdravstvenog
stanja populacije. Ispravno mjerenje zdravlja je vrlo
teško. U tom smislu epidemiološka istraživanja su
neophodna, ali zbog cijene takvih ispitivanja ona su
ograničena u Europi. Demografski pokazatelji, očekivana
životna dob i uzrok smrti mogu poslužiti kao indikacija
zdravlja populacije. Prema Svjetskoj zdravstvenoj
organizaciji podaci očekivane životne dobi u Europskim
zemljama iznosili su 74,9 godina u 1988. godini,
s najmanjom vrijednosti za srednju i istočnu Europu.
Većina zemalja s niskom očekivanom stopom
dobi imala je malo povećanje tog pokazatelja tijekom
deset godina. Problemi skupljanja podataka, kompleksnost
relacija zdravlje – okoliš i brojni zbunjujući
podaci za razumijevanje pravih uzroka i učinaka, limitirali
su točnost procjena. Najčešći problemi zdravlja u
odnosu na okoliš tiču se izloženosti prekomjernim razinama
onečišćenja u zraku, kontaminiranoj hrani i
vodi, ionizirajućem i ultraljubičastom zračenju, visokom
intenzitetu elektromagnetskih polja, stanovanja,
opasnosti na radu i akcidentima.


Iako su izvori kontaminacije, putovi prijenosa i preventivne
poznate mjere, izbijanje bolesti uzrokovanih
mikrobiološkom kontaminacijom vode za piće bile su


REZULTATI I RASPRAVA


Sliv rijeke Save u Hrvatskoj obuhvaća 25 100 km2,
dok sliv rijeke Drave, uključivo i neposredni dio Dunava,
obuhvaća 9 660 km2. Prema Zdravstveno-ekološkom
izvješću Republike Hrvatske (Environmental
Health, Country Report of Croatia, 1993) ispuštanje otpadnih
voda iz javne kanalizacije u rijeku Dravu iznosi


53.6 milijuna m3 godišnje, a u rijeku Savu 146 milijuna
m3 godišnje.
Rijeke Drava i Mura na ulazu u Hrvatski teritorij u
pravilu mogu biti svrstane u treću kategoriju kvalitete
voda, kao rezultat onečišćenja iz industrije, ali i kućanskih
otpadnih voda. Zbog samopročišćavajućih procesa
nizvodno od Terezijinog polja voda Drave, poslije odgovarajućeg
tretmana, može se koristiti za piće. Ukupno
računato opterećenje otpadnim vodama od kućanstava
i industrije u slivu Drave iznosi 1 620 000 E.S.
(Ekvivalent Stanovnik = vrijednost utroška vode po
stanovniku tijekom dana; engleski P.E. = Population
Equivalent). Smatra se Biološka Potrošnja Kisika
(BPK) ili engleski Biological Oxigen Demand (BOD)


zabilježene u Engleskoj, Francuskoj, Ruskoj federaciji,
bivšoj Jugoslaviji, Rumunjskoj i Skandinavskim zemljama.
Potencijalna opasnost za zdravlje od kemijskog
zagađenja vode, čini se općenito, ima manji uticaj na
ukupnu populaciju Europe nego mikrobiološko onečišćenje.


Najvažniji problemi voda Dunavskog bazena i njegovih
pritoka koje štete zdravlju, ekosustavima i korisnicima
voda je visoka opterećenost hranjivima (dušikovim
i fosfornim), promjene u riječnom vodotoku i
potrebe transporta sedimenta, kontaminacija opasnim
tvarima, uključujući ulja, kompeticija za dostupnu
vodu, mikrobiološka kontaminacija i kontaminacija
tvarima koje uzrokuju heterotrofni rast i utrošak kisika
(Strategic Action Plan for the Danube River Basin
1995–2005).


Nitrati, arsen, teški metali, pesticidi i organoklorna
onečišćivala ne smiju se podcijeniti u lokalnim prilikama,
gdje izloženost može postati značajan zdravstveni
rizik (European Enviroment Agency, 1995), na primjer
u Hrvatskoj kao posljedicu Domovinskog rata.


Između ostalih važnih uloga, na primjer u poljodjelstvu,
industriji itd., vode Save i Drave podržavaju opskrbu
vodom za piće. Zbog toga je kontinuirana kontrola
kvalitete vode, zaštita voda od onečišćenja, zajedno
s osnovnom zdravstvenom statistikom u regiji od bitnog
značenja. U sljedećem poglavlju razmotrit ćemo,
na temelju vlastitih istraživanja i dostupnih relevantnih
podataka, neka gledišta javnog zdravstva u svezi s kontaminacijom
voda rijeka Save i Drave.


– Results and discusion
po E.S. iznosi 60 g/dan (M. G l a n c e r-Š o l j a n 2001).
Rijeka Sava na izlasku iz Slovenije već pripada trećoj
kategoriji kvalitete voda. Kvaliteta vode još se pogoršava
s nepročišćenom otpadnom vodom Zagreba,
za koju se računa da iznosi 1 620 000 E.S. U 1990. godini
bilo je procijenjeno da otpadne vode iz kućanstva i
industrije unose 4 950 000 E.S. u rijeku Savu s teritorija
Republike Hrvatske. Otpadne su vode u rijeku Savu
s teritorija Bosne i Hercegovine, prije Domovinskog
rata unosile 10 650 000 E.S. (Environmental Health
Country Report of Croatia, 1993).


Ispuštanje organskih tvari u vodotoke stvara glavne
probleme Dunavskom slivu. Organska tvar je izvor
hrane za mikroorganizme, uzrokujući njihov rast i potrošnju
kisika otopljenog u vodi. Ti procesi mogu učiniti
vodu neprikladnom za opskrbu, pa čak i za rekreaciju.
Samopročišćavajući kapacitet Dunava je velik.
Organski materijal iz netretiranih otpadnih voda gradova
s visokom Biološkom Potrošnjom Kisika (BPK) kojim
opterećuju pritoke vodu Dunava, ipak je bez ozbilj