DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 22 <-- 22 --> PDF |
L. Štilinović: ONEČIŠĆENOST VODA SAVE I DRAVE – UZROCI I ZDRAVSTVENE POSLJEDICE Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 151-155 Okoliš treba sagledati kao izvor za poboljšanje životnih uvjeta i porast blagostanja, što proizlazi iz činjenice da ljudsko zdravlje ovisi o kvaliteti hrane, vode, zraka i stanovanja. Definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije “Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja i nije samo odsustavo bolesti ili nemoći” (European Environment Agency 1995) daje okvire za opisivanje zdravstvenog stanja populacije. Ispravno mjerenje zdravlja je vrlo teško. U tom smislu epidemiološka istraživanja su neophodna, ali zbog cijene takvih ispitivanja ona su ograničena u Europi. Demografski pokazatelji, očekivana životna dob i uzrok smrti mogu poslužiti kao indikacija zdravlja populacije. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji podaci očekivane životne dobi u Europskim zemljama iznosili su 74,9 godina u 1988. godini, s najmanjom vrijednosti za srednju i istočnu Europu. Većina zemalja s niskom očekivanom stopom dobi imala je malo povećanje tog pokazatelja tijekom deset godina. Problemi skupljanja podataka, kompleksnost relacija zdravlje – okoliš i brojni zbunjujući podaci za razumijevanje pravih uzroka i učinaka, limitirali su točnost procjena. Najčešći problemi zdravlja u odnosu na okoliš tiču se izloženosti prekomjernim razinama onečišćenja u zraku, kontaminiranoj hrani i vodi, ionizirajućem i ultraljubičastom zračenju, visokom intenzitetu elektromagnetskih polja, stanovanja, opasnosti na radu i akcidentima. Iako su izvori kontaminacije, putovi prijenosa i preventivne poznate mjere, izbijanje bolesti uzrokovanih mikrobiološkom kontaminacijom vode za piće bile su REZULTATI I RASPRAVA Sliv rijeke Save u Hrvatskoj obuhvaća 25 100 km2, dok sliv rijeke Drave, uključivo i neposredni dio Dunava, obuhvaća 9 660 km2. Prema Zdravstveno-ekološkom izvješću Republike Hrvatske (Environmental Health, Country Report of Croatia, 1993) ispuštanje otpadnih voda iz javne kanalizacije u rijeku Dravu iznosi 53.6 milijuna m3 godišnje, a u rijeku Savu 146 milijuna m3 godišnje. Rijeke Drava i Mura na ulazu u Hrvatski teritorij u pravilu mogu biti svrstane u treću kategoriju kvalitete voda, kao rezultat onečišćenja iz industrije, ali i kućanskih otpadnih voda. Zbog samopročišćavajućih procesa nizvodno od Terezijinog polja voda Drave, poslije odgovarajućeg tretmana, može se koristiti za piće. Ukupno računato opterećenje otpadnim vodama od kućanstava i industrije u slivu Drave iznosi 1 620 000 E.S. (Ekvivalent Stanovnik = vrijednost utroška vode po stanovniku tijekom dana; engleski P.E. = Population Equivalent). Smatra se Biološka Potrošnja Kisika (BPK) ili engleski Biological Oxigen Demand (BOD) zabilježene u Engleskoj, Francuskoj, Ruskoj federaciji, bivšoj Jugoslaviji, Rumunjskoj i Skandinavskim zemljama. Potencijalna opasnost za zdravlje od kemijskog zagađenja vode, čini se općenito, ima manji uticaj na ukupnu populaciju Europe nego mikrobiološko onečišćenje. Najvažniji problemi voda Dunavskog bazena i njegovih pritoka koje štete zdravlju, ekosustavima i korisnicima voda je visoka opterećenost hranjivima (dušikovim i fosfornim), promjene u riječnom vodotoku i potrebe transporta sedimenta, kontaminacija opasnim tvarima, uključujući ulja, kompeticija za dostupnu vodu, mikrobiološka kontaminacija i kontaminacija tvarima koje uzrokuju heterotrofni rast i utrošak kisika (Strategic Action Plan for the Danube River Basin 1995–2005). Nitrati, arsen, teški metali, pesticidi i organoklorna onečišćivala ne smiju se podcijeniti u lokalnim prilikama, gdje izloženost može postati značajan zdravstveni rizik (European Enviroment Agency, 1995), na primjer u Hrvatskoj kao posljedicu Domovinskog rata. Između ostalih važnih uloga, na primjer u poljodjelstvu, industriji itd., vode Save i Drave podržavaju opskrbu vodom za piće. Zbog toga je kontinuirana kontrola kvalitete vode, zaštita voda od onečišćenja, zajedno s osnovnom zdravstvenom statistikom u regiji od bitnog značenja. U sljedećem poglavlju razmotrit ćemo, na temelju vlastitih istraživanja i dostupnih relevantnih podataka, neka gledišta javnog zdravstva u svezi s kontaminacijom voda rijeka Save i Drave. – Results and discusion po E.S. iznosi 60 g/dan (M. G l a n c e r-Š o l j a n 2001). Rijeka Sava na izlasku iz Slovenije već pripada trećoj kategoriji kvalitete voda. Kvaliteta vode još se pogoršava s nepročišćenom otpadnom vodom Zagreba, za koju se računa da iznosi 1 620 000 E.S. U 1990. godini bilo je procijenjeno da otpadne vode iz kućanstva i industrije unose 4 950 000 E.S. u rijeku Savu s teritorija Republike Hrvatske. Otpadne su vode u rijeku Savu s teritorija Bosne i Hercegovine, prije Domovinskog rata unosile 10 650 000 E.S. (Environmental Health Country Report of Croatia, 1993). Ispuštanje organskih tvari u vodotoke stvara glavne probleme Dunavskom slivu. Organska tvar je izvor hrane za mikroorganizme, uzrokujući njihov rast i potrošnju kisika otopljenog u vodi. Ti procesi mogu učiniti vodu neprikladnom za opskrbu, pa čak i za rekreaciju. Samopročišćavajući kapacitet Dunava je velik. Organski materijal iz netretiranih otpadnih voda gradova s visokom Biološkom Potrošnjom Kisika (BPK) kojim opterećuju pritoke vodu Dunava, ipak je bez ozbilj |