DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 18     <-- 18 -->        PDF

B. Vrbek: UTJECAJ POSOLICE NA ŠUMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KORČULE Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 143-149
pomoći smjernice za procjenu opće pogodnosti tala za općepogodnosti tala za pošumljavanje. Izrada smjernipošumljavanje.
Ponajprije za pošumljavanje na kršu ca oslanja se na Odjel za šumarstvo organizacije FAO
treba izraditi prioritete te izraditi smjernice za procjenu uz uvažavanje specifičnosti našeg litoralnog krša.


ZAKLJUČCI


Postoji povećani unos taložnih tvari na područjuKorčule na dvije istraživane plohe Glavni razlog zavišestruko povećanje klora i natrija posolica kojavjetrovima (jugo i bura) dospijeva na krošnje drveća tese ispire na tlo i prolazi dalje kroz humusni horizont
tla. Na kontrolnim mjestima izvan utjecaja vegetacije
te su vrijednosti redovito niže.


Praćenje ovom metodom trebalo bi proširiti na
ostale važnije šumske zajednice u Hrvatskoj kako bi se
dobio što bolji uvid u utjecaj vrste šumskog pokrova na
suho i mokro taloženje.


LITERATURA


Angelov , E. 1973: O sezonioi dinamike iononogo
sostava lizimetričeskih vod v svetlo-seroi lesnoi
počve, počvovedenie, No 12.


Ebermayer, E. 1879: Wie kann man den Einfluss
der Wälder auf den Quellenrechtum ermitteln?
Forstw. Centralbl., 1: 77–81.


F i l i p a n , T, B. P r p i ć , N. R u ž i n s k i , 1996: Štetne
posljedice viška N-spojeva u ekosustavu šuma i
opskrba pitkom vodom, Šum. list 9–10: 411–418,
Zagreb.


Gersperger, P. L., N. Holowaychuk, 1971: Some
effects stemflow from forestcanopy trees on chemical
properties of soil. Ecology 52: 591–702.


Gersperger, P. L., N. Holowaychuk, 1979:
Effects of stemflow water on Miamy Soil under
beech trees: Morphological and physical properties:
Chemical properties. Soil science American
Proc. 779–794.


Jocheim, H. 1985: DerEinfluss des Stammablufwassers
auf den chemiche Bodenzustand und die
Vegetationsdecke in Altbuchenbeständen verschiedene
Waldgesellschaften. Ber. der Forschungscentrums
Waldökosysteme/Waldsterben,
Götingen, 13: 225 s.


J o f f e , J. S 1929: A new type of lysimeter at the New
Jersey Agricurtural Experiment Station. Science,
70: 147–148.


Komlenović, N., N. M a t ković, D. Moćan, P.
R a s t o v s k i , 1997: Unos onečišćenja iz zraka u
šumu bukve i jele (Abieti-Fagetum “Dinari-
cum”) u predjelu Lividrage u Zapadnoj Hrvatskoj,
Šum. list 7–8: 353–360, Zagreb.


Laflamme, D., G. Gosselin, J. Laflamme,
1990: The leching of bazic katios by atmospheric
polutants in a yellow birch-maple stand,
summer 1988, IUFRO Congress, Montreal.


L i n d b e rg , S. E., R. R. Tu r n e r, 1988: Factors influ


encing in forested watersheds, Water, Air and
Soil Pollution 39: 123–156.


L u t z , H. J., R. F. C h a n d l e r, 1962: Forest soils.


M a y e r, B. 1979: Utjecaj kultura alepskog i brucijskog
bora na tlo primorskih kamenjara izloženih
zasoljavanju kod Rapca, Zemljište i biljka 28
(1–2): 99–106, Beograd.


M o h l e r , E. F., L. N. J a c o b , 1975: Analitycal chemistry
29, 1369.


R a u š , Đ., I. T r i n a j s t i ć , J. Vu k e l i ć , J. M e d v e dović
, 1992: Monografija “Šume u Hrvatskoj”,
Zagreb.


Simončić , P., 1996: Odziv gozdnega ekosistema na
vplive kislih odložin s poudarkom na preučevanju
prehranskih razmer za smreko (Picea abies


(L) Karst) in bukev (Fagus sylvatica L.) v vplivnem
območju TE Šoštanj. Doktorska disertacija,
Ljubljana, BF, Odd. gozd.
Standard Methods 1975: For the Examination of Water
and Wastewater, 14th Edition Am. publ. Health
Assoc., New York.


Š i l o v a , E. I. 1955: Metod polučenia počvenogo rastvora
v prirodnih usloviah, Počvovodenie, No 11.


Vr a n k o v i ć , A., M a r t i n o v i ć , J., N. P e r n a r, 1991:
Neki pokazatelji ekoloških promjena tla u Nacionalnom
parku Plitvička jezera. Akademija
nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna
izdanja, knjiga XCVIII, Odjeljenje prirodnih
nauka, knjiga 15: 133–143, Sarajevo.


Vr b e k , B. 1992: Metoda pedoloških istraživanja u
projektu ekonomsko-ekološke valencije tipova
šuma (EEVTŠ). Radovi, Šum. inst. Jastrebarsko,
27, (1): 65–75, Zagreb.


V r b e k , B. 1993: Praćenje depozicije taloženih tvari u
zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba na području
Uprave šuma Bjelovar, Radovi, Šum. inst,
Vol 28, 1–2: 129–145, Jastrebarsko.