DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2005 str. 13 <-- 13 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 3–4, CXXIX (2005), 143-149 UDK 630* 114.2 + 425 UTJECAJ POSOLICE NA ŠUMSKO TLO I VEGETACIJU OTOKA KORČULE SALINISATION INFLUENCE ON VEGETATION AND FOREST SOILS OF ISLAND KORČULA Boris VRBEK1 SAŽETAK: Praćenjem je obuhvaćeno šumsko tlo na dvije plohe u zajednici alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis/Lasiel 1971) na otoku Korčuli. Od taložnih tvari analizirani su: Cl-, SO42-S, NH4+-N, NO3-N, Na+, K+, Ca2+, Mg2+. Uzorkovanje se obavljalo pomoću lijevaka površine otvora od 314 cm2, a količina padalina mjerila se plastičnim kišomjerom površine otvora 60 cm2. Kišomjeri i lijevci postavljeni su u dijagonalnom rasporedu po 6–9 komada svaki na plohi veličine 30 X 30 m. Na kontrolnom mjestu bez utjecaja vegetacije postavljena su po tri lijevka i kišomjera. Za sakupljanje procjedne tekućine postavio se plastični protočni lizimetar u tlo na dubini od 10 cm (ispod površinskog horizonta). Lizimetar je sakupljao perkolat u tlu. Uzorkovanje se obavljalo nekoliko puta od lipnja do studenoga tijekom jedne godine. Prosječne količine tvari nađenih u kišomjerima pod zastorom krošanja i u lizimetrijskim vodama redovito su imale veće vrijednosti taložnih tvari u mg/dm3 ili kg/ha nego na kontrolnim mjestima bez utjecaja vegetacije. Na obje plohe na otoku Korčuli prisutna je posolica utjecajem jakih vjetrova koji pušu s mora, te su nađene mnogo veće vrijednosti za klor i natrij u uzorcima ispod krošanja drveća te kod otopine tla iz lizimetrijskih uzoraka. Povećanje kalcija i natrija u lizimetrijskim vodama ukazuje nam na povećani transport tih tvari kroz tlo te neprekidna alkalizacija tala. Šuma je ovdje odigrala ulogu filtracije u primanju glavnog udara depozicije koja se taloži na iglice krošnje, a zatim se ispire u tlo. K l j u č n e r i j e č i : Zasoljavanje, šumsko tlo, alepski bor, lizimetri, depozicija UVOD Padaline na površinu tla dolaze kao otopina različi-oštro podijeljene, već postupno jedna kategorija prelatih plinova, soli i raznih tvari koje voda prikuplja i otazi u drugu. Svaka kategorija ima svoju ekološku važpa prolazeći kroz atmosferu. Prolazeći kroz tlo, voda nost. Otopinu tla (kompleks) tvore molekularne jediniulazi u reakcije s plinovitom i krutom fazom tla, obo-ce kao što su ioni. To je središnja grupa koja tvori blisgaćujući se dalje tvarima iz tla. U tlu, prema tomu, ke veze s ostalim atomima ili molekulama (chelati- i lipostoji otopina različitih koncentracija koja predstavgandi). Oko jedne polovice do dvije trećine volumena lja vrlo aktivnu i dinamičnu komponentu tla. Otopina tla građeno je od krute materije, a ostalo otpada na tetla glavni je nositelj hranjivih tvari koje su najlakše kuću fazu tla. Kroz cijeli profil (okomito i vodoravno) dostupne biljkama za njihov rast i razvoj. Postoji nekootopina tla pokazuje veliku varijabilnost, podliježe seliko kategorija tekuće faze u tlu, a čije granice nisu zonskim promjenama, a isto tako i mikrobiološkoj i ljudskoj aktivnosti. Normalna otopina tla sadrži 100200 različitih topivih kompleksa, mnogi od njih sadrže Dr. sc. Boris Vrbek, Šumarski institut, Jastrebarsko, odjel za ekologiju i uzgajanje šuma metalne katione i organske tvari. Lizimetrijska voda u e-mail: borisvŽsumins.hr ovom slučaju predstavlja otopinu tla koja je pod utje |