DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 88 <-- 88 --> PDF |
spoznaja o ekologiji kaćunovica uopće. Ona je sadržana u tvrdnji kako je pojava i opstanak najvećeg dijela svojti kaćunovica antropogeno uvjetovana, tj. kako se te svojte pojavljuju najviše tamo gdje se ponajviše zamjećuju raznoliki čovjekovi utjecaji na okoliš i na staništa, koja i jesu oblikovana u najvećoj mjeri djelovanjem čovjeka. Na kraju krajeva, i kompletne šume Medvednice uzgojio je čovjek, ali na Medvednici, za razliku od mnogih naših planina, postoje mnogobrojni putovi i pješačke staze, izgrađeno je mnogo planinarskih i ostalih objekata s većim ili manjim prilaznim površinama i njihovim okrajcima. Kad toga svega ne bi postojalo, na ovoj našoj planini koja je skoro stopljena s glavnim gradom Hrvatske, sigurno ne bi bilo niti kaćunovica, ili barem ne u takvim razmjerima. Kaćunovice su upravo na tako nastalim staništima izgradile svoje najveće populacije i tako “potvrdile” svoju tijesnu povezanost, posrednu ili neposrednu, s čovjekom. Sve to na svoj način potvrđuju i sljedeća dva primjera, sljedeće dvije svojte kruščika na Medvednici: sitnolisna kruščika (Epipactis microphylla) i zelenkasto ljubičasta kruščika lEpipactis viridiflora, (syn. E. purpurata)/. Prva je već davno (1869.) zabilježena za Medvednicu, ali nije do danas bila potvrđena, a druga za sjenovite šume Hrvatske, pa se moglo očekivati i njezino pojavljivanje i na ovoj planini. Od 12 do danas poznatih svojti kruščika na Medvednici, medu kojima su i dva stenoendema, ove dvije svojte odabrane su iz jednostavnog razloga. One su markantne svojim izgledom i bojom (zelenkasto ljubičasta kruščika) ili se ubrajaju u najčešće svojte orhideja na ovoj planini (sitnolisna kruščika). Sitnolisna kruščika je i dobila naziv po malim sivozelenim, do 5 cm dugim i najviše do 2,5 cm širokim listovima. Naraste od 12 do preko 50 cm visoko i u vršnom dijelu stabljike nosi od dva do nekoliko, ali ponekad i preko 50, sitnih, stranooplodnih i ne uvijek dobro otvorenih cvjetova. Nakon oplodnje razviju se vrlo krupne plodnice, najkrupnije među svim našim kruščikama, u kojima dozrijeva na stotine milijuna sitnih sjemenaka. Posebno ističem nazočnost nektara u čaškastom dijelu usne, radi čega se u vrijeme cvatnje šumom širi veoma ugodan i poprilično intenzivan miris. Zato će prolaznik i nehotice, ukoliko se kreće u blizini veće populacije sitnosline kruščike, osjetiti i po mirisu njezinu nazočnost, dakle, i prije nego sto je ugleda na tlu. Svojta je nazočna na većem broju nalazišta u Hrvatskoj, kako u kontinentalnom dijelu, tako i na nekim otocima. U mnogim predjelima Medvednice sitnolisna kruščika je odista česta, masovna, biljka. Raste najviše iK različite vrste prometnica, i na šumskim staništima s više svjetla. Na nekim staništima na malom prostoru od svega desetak četvornih metara može se izbrojiti na desetke i stotine primjeraka. Pravo je umijeće to ne zamijetiti. Zelenkasto ljubičasta kruščika nije tako česta na Medvednici kao prethodna, ali je raširena. Na nekim dijelovima planine populacije broje do dvadesetak primjeraka. Naraste više od 50 cm visoko, gdjekad i preko metar, a cijela biljka se ističe slabijom ili jačom ljubičastom bojom, koja je osobito zamjetna u prvim fazama vegetacije. Dio biljaka raste u najvećoj šumskoj sjeni te je u vezi s tim i dio ishrane heterotrofan, saprofitski, preko odebljalih podanaka koji na nekim dijelovima imaju razvijene sisaljke za primanje hranjivih tvari i iz organski sadržaja. I ona je stranooplodna i ima mnogo nektara kojim, kao i ugodnim mirisom, hrani i mami kukce oprašivače. Cvjetovi su srednje veliki, potpuno otvoreni, bjeličasti, skupljeni u gust ili, rijetko rastresit cvat u gornjem dijelu stabljike. Cvate već od kraja mjeseca lipnja pa sve do kraja rujna. U Hrvatskoj je do sada poznata s Kalnika, Ivanščice, Ravne gore i okolice Plitvičkih jezera. Dosadašnja istraživanja ove svojte na Medvednici ukazuju na spoznaju o njezinoj velikoj populacijskoj varijabilnosti, pa će daljnja istraživanja i populacijska analiza, nadam se, pokazati opravdanost izdvajanja još jednog taksona u ovom kompleksu populacija i individua. Iscrpnijim botaničkim istraživanjima, u ovom slučaju istraživanjima flore kaćunovica, stječe se potpunija i točnija slika o bogatstvu i raznolikosti naše flore. U ovom slučaju stječu se i potpunije spoznaje o distribuciji svojti i korigiraju se podaci o njihovoj učestalosti na planini Medvednici, na kojoj su do sada zabilježene 44 svojte naših kaćunovica. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. |