DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 85     <-- 85 -->        PDF

ZAŠTITA PRIRODE


PČELARICA (Merops apiaster L.)


Već iz daljine lako prepoznajemo šarenilo u obojenosti
perja elegantne, dugokrile, dugorepe i dugokljune
ptice kakva je pčelarica. Perje na leđima odraslih jedinki
je smeđe i žuto, a u mladih jedinki sivo zeleno.
Gornji i stražnji dio glave, stražnji dio vrata i pokrovno
krilno perje je smeđe. ]elo je bijelo. Podvoljak i grlo
su sjajno žuti. Prsna traka i široka očna pruga su crni.
Donja strana, letna pera i rep su plavi. Srednja repna
pera u odraslih jedinki su produžena. Kljun je sivo crn,
dug, tanak i blago zavinut prema dolje. Dugačka je oko
28 cm, pa je po veličini možemo usporediti s nešto manjim
kosom. Hrani se krupnim kukcima (bumbari,
pčele, ose, stršljeni, vretenca, leptiri, skakavci, kornjaši)
koje lovi u letu nakon što ih opazi, čekajući na
granama soliternog ili raštrkanog drveća ili grmlja.


Slika 1. Odrasla jedinka pčelarice s vidljivo produženim srednjim
repnim perima


Gnijezdi se u manjim kolonijama od svibnja do lipnja
na pješčanim i ilovastim strmim odronima nastalim
erozivnim djelovanjem rijeke ili antropogenim iskapanjem
građevnog materijala. Uz pomoć kljuna i nogu
kopa vodoravni hodnik u dužini i preko 2 metra, koji
završava proširenjem u koji će smjestiti gnijezdo oskudno
obloženo od neprobavljenih dijelova kukaca.
Otvor gnjezdišta je promjera oko 6 cm. Na istom staništu
često im se pridružuju i kolonije bregunica (Riparia
riparia L.) čiji su otvori gnjezdišta nešto manji
4–5 cm. Pčelarica nese 2–8 bijelih jaja. Mladi ptići su
čučavci. Kada dobro opernate krajem srpnja i početkom
kolovoza napuštaju gnjezdilište koje je na strmom
odronu, tako da odmah moraju poletjeti. Leti valovito
i plitko. ]esto je opazimo tek nakon što čujemo


Slika 2. Mlada jedinka pčelarice bez produženih srednjih
repnih pera


Slika 3. Strmi odron na pjeskari kod Kloštra Podravskog na čijem
vijencu su nastanjene kolonije pčelarica i bregunica, nažalost
služi za odlaganje otpada


njeno karakteristično glasanje u krošnji obližnjeg drveća,
a kako su pčelarice društvene ptice u blizini se
nalazi više jedinki.


U Hrvatskoj se gnijezdi u Istri, na Kvarneru, u okolici
Zadra, na ušću Neretve te uz Dravu i Savu. Susrećemo
je od travnja do kolovoza kada seli na zimovanje
u Afriku.


Pčelarica je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.


Tekst i fotografije:
Krunoslav Arač, dipl. ing. šum.