DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 85 <-- 85 --> PDF |
ZAŠTITA PRIRODE PČELARICA (Merops apiaster L.) Već iz daljine lako prepoznajemo šarenilo u obojenosti perja elegantne, dugokrile, dugorepe i dugokljune ptice kakva je pčelarica. Perje na leđima odraslih jedinki je smeđe i žuto, a u mladih jedinki sivo zeleno. Gornji i stražnji dio glave, stražnji dio vrata i pokrovno krilno perje je smeđe. ]elo je bijelo. Podvoljak i grlo su sjajno žuti. Prsna traka i široka očna pruga su crni. Donja strana, letna pera i rep su plavi. Srednja repna pera u odraslih jedinki su produžena. Kljun je sivo crn, dug, tanak i blago zavinut prema dolje. Dugačka je oko 28 cm, pa je po veličini možemo usporediti s nešto manjim kosom. Hrani se krupnim kukcima (bumbari, pčele, ose, stršljeni, vretenca, leptiri, skakavci, kornjaši) koje lovi u letu nakon što ih opazi, čekajući na granama soliternog ili raštrkanog drveća ili grmlja. Slika 1. Odrasla jedinka pčelarice s vidljivo produženim srednjim repnim perima Gnijezdi se u manjim kolonijama od svibnja do lipnja na pješčanim i ilovastim strmim odronima nastalim erozivnim djelovanjem rijeke ili antropogenim iskapanjem građevnog materijala. Uz pomoć kljuna i nogu kopa vodoravni hodnik u dužini i preko 2 metra, koji završava proširenjem u koji će smjestiti gnijezdo oskudno obloženo od neprobavljenih dijelova kukaca. Otvor gnjezdišta je promjera oko 6 cm. Na istom staništu često im se pridružuju i kolonije bregunica (Riparia riparia L.) čiji su otvori gnjezdišta nešto manji 4–5 cm. Pčelarica nese 2–8 bijelih jaja. Mladi ptići su čučavci. Kada dobro opernate krajem srpnja i početkom kolovoza napuštaju gnjezdilište koje je na strmom odronu, tako da odmah moraju poletjeti. Leti valovito i plitko. ]esto je opazimo tek nakon što čujemo Slika 2. Mlada jedinka pčelarice bez produženih srednjih repnih pera Slika 3. Strmi odron na pjeskari kod Kloštra Podravskog na čijem vijencu su nastanjene kolonije pčelarica i bregunica, nažalost služi za odlaganje otpada njeno karakteristično glasanje u krošnji obližnjeg drveća, a kako su pčelarice društvene ptice u blizini se nalazi više jedinki. U Hrvatskoj se gnijezdi u Istri, na Kvarneru, u okolici Zadra, na ušću Neretve te uz Dravu i Savu. Susrećemo je od travnja do kolovoza kada seli na zimovanje u Afriku. Pčelarica je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. Tekst i fotografije: Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. |